35
Yakop imuul ila pa nugh Betel
Murei ra, Maaron isaav pa Yakop ighe: “Uburig uzala pa nugh Betel, ve uleep ta sewe. Ve ugharaat artaal eta payau. Yau Maaron tau navot tsio indeeŋ saawe tau yo ughau pa togham Esau.” *
Tauvene Yakop isaav pa zeran tooni tomania tamtamon siriv tau yesŋa tilepleep na, ighe: “Yam asuruuv maaron tsiam anunuzi tisov tilalez, ve agharaat taumim leso aŋgalaaŋ ila Maaron maata, ve ayol gham pa nonoghiiŋa tsiam popoia. Mako taburig ve tazala pa nugh Betel. Yau naghe nagharaat artaal pa Maaron izi ta sewe. Pasaa, saawe tau pataŋani igham ghau, i ilooŋ suŋuuŋ tsiau ve igham mulin ghau. Ve nugh sindei tau nala naleep pani na, i ileep tomani ghau ve maata payau.”
Tauvene tiyauur maaron karomŋa toozi anunuzi ve tigham zi tilam, ve tizugh padood tizi pa taliŋazi, ve tighur zi tila to Yakop. Ra i itavi zi ila ai tiina ee puughu. Ai tawe iyooz igharau nugh Sekem. Ra tiburig gha tila. Tamtamon tisov tau tileep tigharau nugh Sekem na, Maaron igham roiŋ tiina ivot pazi. Tauvene toozi eta itaghon zi pa malmal mako. Yakop tomania tamtamon tooni tisov tilaagh tila le tivot nugh Lus. Lus igheen ila taan sirivu to Kanaan. Eeza ite Betel. Ra Yakop igharaat artaal ee, ve iwaat nugh tawe eeza El Betel. Pasaa, saawe tau i ighau pa toogha Esau, Maaron ivot tooni ta sewe.
Tileep ta sewe ve Debora, besooŋa livaa to Yakop tiina Rebeka imaat. Saawe tau Rebeka marani ve ilam, Debora iŋgini. Yes titavia izi ai tiina ee puughu tau iyooz igharau nugh tawe. Tauvene tiwaat ai tana eeza tighe “Ai to taŋiiz.”
9-10 Saawe tau Yakop ipul Mesopotamia, ve imuul ilam ivot taan to Kanaan, Maaron ivot tooni, ve ighur poia izaa tooni ighe: “Yo ezam Yakop. Eemon aazne ve ila, irau tiwaat ghom Yakop muul mako. Aat tiwaat ghom Israel.” Tauvene iwaat Yakop eeza paaghu Israel. *
11 Ve Maaron iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Yau Maaron Saksaki Tau Naliiv Zimaronŋa Tisov. Paaghu tsio aat timasa timin naol, ve timin nugh nugh pughuzi. Ve kinik siriv pale tivot ila to paaghu tsio. 12 Taan tane, muuŋ nambu saveeŋ tomania Abaram ve Isak naghe pale nagham pazi. Ve aazne, nagham taan tane payo ve paaghu tsio tau pale tivot murei.” *
13 Maaron isavsaav tomania Yakop le isov, ra ipuli, ve imuul izala. 14 Yakop ipayooz maet malaua ee izi nugh tau Maaron isavsaav pani na, leso imin ilaal pa nugh tawe. Ve iliŋ vaen izala maet tawe paavo imin watooŋrau, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala paavo paam. 15 Ve iwaat nugh tawe eeza Betel.
Rael imaat
16 Ra Yakop tomania tamtamon tooni tipul Betel. Tilaagh tila tigharau nugh Eprata soone, ve Rael aapo yavyav ighe ipoop. Popaaŋ tooni ipataŋan kat. 17 Saawe tau yavyavuuŋ tiina kat ighamu, livaa tau ipapoopa na, isaav pani ighe: “Uroi sov! Ene upoop tamoot ite.” 18 Rael igharau ighe imaat, ra iyavaghan, ve iwaat naatu tawe eeza Benoni. Eemon Yakop itoor eeza muul ighe Benyamin. *
19 Tauvene Rael imaat, ve titavia izi eez tau ila pa nugh Eprata na ziige. (Eprata, eeza ite Betelem.) 20 Ra Yakop ipayooz maet ee imin ilaal pa naal to Rael. Maet tawe iyozyooz soone.
21 Israel iburig muul, ve ilaagh ila ivot nugh ee. Nugh tawe, ruum daaba malaua ee iyozyooz, eeza Eder. Yakop ipul ruum tawe ve ila rig, ra ighur niia to lepoogh ta sewe.
22 Tilepleep izi nugh tawe, ve Ruben ila to Bila tau taama azaawa zazagheeŋ na, ve yesuru tigheen. Ŋgar tau ighamu na, taama Israel ilooŋ vaaru paam. *
Yakop natŋa
Yakop natŋa zitamoot saŋavul ve ru tivot tauvene:
23 Lea ipoop Ruben, i Yakop naatu aidaaba, mako Simeon, Levi, Yuda, Isakar, ve Zebulun. 24 Rael ipoop Yosep yesuru Benyamin. 25 Bila tau besooŋa livaa to Rael na, i ipoop Dan yesuru Naptali. 26 Ve Silpa tau besooŋa livaa to Lea na, i ipoop Gat yesuru Aser. Saawe tau Yakop ilepleep izi Mesopotamia, tipoop natŋa tawe.
Isak imaat
27 Yakop iburig muul, ve ila ivot to taama Isak izi nugh Mamre tau igharau nugh Kiriat Arba. (Kiriat Arba eeza ite Ebron. Nugh tawe, ta muuŋ Abaram yesuru Isak tileep timin loom pani.) *
28-29 Isak ilepleep le imin kooŋ kat, ra imaat ve ila ileep tomania ziiri waaro tooni tau timaat muuŋ na. Ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee tamoot paaŋ (180), ra imaat ve natŋa ru, Esau gha Yakop, titavia.
* 35:1 Gnp 28:11-17 * 35:9-10 Gnp 32:28 * 35:12 Gnp 12:7, 17:4-8 * 35:18 Eez Benoni puughu, ene tauvene: ‘natug tau napoopa toman lolog ipataŋan.’ Eez Benyamin puughu, ene tauvene: ‘natug to nimag tapir’ o ‘natug tau pale ileep poia’. * 35:22 Gnp 49:4 * 35:27 Gnp 13:18