9
Eez muŋgaana, irau igham ghiit tala tagharau Maaron mako
Eez tau ivot imin maata na, ene le tutuuŋ naol tau isavia suŋuuŋ ŋgara. Ve eez tawe isavia balbaal patabuyaaŋ tau igheen izi taan. *
2-3 Balbaal tawe, tipayooze le isov, ra tidaad uuli tiina ila loolo, leso tirav motin loolo imin ru. Loolo ee, ene tiwaato tighe ‘nugh patabuyaaŋ’, ve gabua ru tigheen ila loolo. Ee, ene lam aia tau tighurghur lam izala. Ve ite, ene boor tau tighurghur mberet patabuyaaŋ izala na. Ve balbaal loolo ite tau uuli tiina tawe ipoona, ene tiwaato tighe ‘nugh tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat.’ Loolo tawe, artaal to tunuuŋ naunauŋ vaazi popoia igheen iloŋ ila. Artaal tawe, tigharaata pa gol. Ve Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ igheen iloŋ ila paam. Bokis tawe, tipaak gol ila loolo ve muuri, ve tighur gabua siriv iloŋ ila. Ee, ene uur tau tigharaata pa gol ve tighur aniiŋ manna siriv igheen iloŋ ila. Ve gabua ite, ene titi to Aron tau isalun. Ve gabua ite, ene maet babaaŋa ru tau tutuuŋ saŋavul igheen ila. Tutuuŋ tawe, ene isavia eez to yes Israela titaghoni leso lupuuŋ toozi tomania Maaron igheen poi. *
Ve tighur aŋela anunuzi ru izala bokis tana paavo ve bagezi ipoon aavo. Gabua ru tawe timin ilaal pa Maaron mbonari ve tapiri. Bokis tana aavo, ene tiwaato tighe ‘nugh to rewaaŋ sosor.’ Eemon aazne, irau nila saveeŋ tane loolo mako.
Tigharatoor gabua naol tana, ve tipayooz zi le isov, ra zeran to watooŋrau tipaburigin uraat toozi. Saawe isov, tiloŋloŋ tila balbaal patabuyaaŋ loolo tau igheen potla na, ve tighamgham uraat toozi. Ve daaba toozi zigani mon ta irau iloŋ ila balbaal loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat. Eemon i iloŋ ila pai eemon pa ndaman eŋaeŋa. Ve irau niima ŋginaaŋa ve iloŋ ila mako. I aat ikis gabua eta siiŋi, o iloŋ ila. Saawe tau iloŋ ila, i igham watooŋrau pa tauu sosor tooni imin maata. Mako igham pa yes tau tikankaan, ve tigham sosor. *
Ŋgar tau tighamghamu iloŋ ila balbaal tana, ene Avuvu Patabuyaaŋ ipaghazoŋai ŋgara pait tauvene: Saawe tau balbaal tana iyozyooz, eez to taloŋ tala nugh patabuyaaŋ ve tagharau Maaron, ene ivot ighazooŋ soone. Ve balbaal tana, ene itotoi ŋgar tau ivotvot pa saawe tane ighe: Yes tau tighurghur paitooŋ ve watooŋrau toozi ila pa Maaron itaghon eez muŋgaana na, ŋgar toozi tawe irau igham zi tiyamaan tighe tiŋgalaaŋ kat ila Maaron maata ne mako. *
10 Pasaa, watooŋrau tauvene, tomania tutuuŋ maata maata tau tisavia saa gabua tau irau taghani ma taghunu, ve eez maata maata to ririwaaŋ leso taŋgalaaŋ ila Maaron maata, ene gabua to uliin mon. Irau igharaat loloon le iŋgalaaŋ kat ila Maaron maata ne mako. Tauta Maaron ighur eez tana ighe igheen le tazaa pa saawe tau i ipaduduuŋ gabua ve igham eez paaghu ivot, mako tapuli. *
Krisi siŋ tooni, ene imin eez paaghu to itiŋa Maaron tavalupu ghiit
11 Ve aazne, eez paaghu tana ivot ighazooŋ pasaa, Krisi, i ilam wa. I daaba to watooŋrau tau imin eez pait gha taghamgham gabua popoia ila to Maaron. *
Pasaa, i iloŋ ila balbaal tauu tau igheen izi sambam, ve ila peria to Maaron. Balbaal tawe, poia le poia kat. Iliiv balbaal tau muuŋ yes Israela tirao na. Pasaa, tamtamon tirao pa nimazi mako, ve igheen izi taan mako. Igheen ta sambam we. *
12 Saawe tau Krisi iloŋ ila balbaal loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat na, i ila tomania siŋ to mekmek, ma makau naatu eta mako. I ila tomania tauu siŋ tooni tau imaliŋ imin watooŋrau na, ve ila ivot to Maaron. Tauta ireu sosor toit, ve igham mulin ghiit. Leso saghati tapiri ikis ghiit muul sov, ve taleep mataan yaryaare le alok. Uraat tana, Krisi ighamu pai eemon, ve isov. Irau ighamu muul mako. *
13 Aghita. Muuŋ, isaav ighe gabua eta igham tamtamon tisaghat ila Maaron maata, ene titir siŋ to mekmek, ma makau tamoot eta, ma avav to makau livaa tau yav ighani na izala pavozi. Leso igham tinizi to potla iŋgalaaŋ, ve irau tisuŋ pa Maaron muul. *
14 Ighe tauvene, Krisi siŋ tooni iliiv kat pa gabua tawe. Pasaa, Avuvu Patabuyaaŋ tau ilepleep irau saawe na, tapiri ipaloti, ve iyoki tauu gha imaat imin watooŋrau pa Maaron leso ireu sosor toit. Watooŋrau tooni tawe, poia le poia kat. Sosor eta ipaako mako. Tauvene siŋ tooni le tapiri tiina. Irau imin loloon ve tayamaan taghe taŋgalaaŋ kat ila Maaron maata. Ve tapul ŋgar tau ighegherev ghiit pa mateegh na, leso tabees poi pa Maaron maata yaryaare. *
15 Tauvene Krisi, i ŋeer tau iyooz bodbodaaŋ pa iit tamtamon ve Maaron, ve igharaat eez paaghu pait, leso itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon. Pasaa, yes tau timalaaŋ pa tutuuŋ to eez muŋgaana na, mateegh tooni ipasov sosor toozi atuya, ve igham mulin zi. Leso tamtamon tisov tau Maaron ipoi zi timin le na tigham lepoogh poia itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Lepoogh tawe pale iseeŋga taghon taghon gha ila. *
Krisi siŋ tooni ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ paaghu to Maaron
16-17 Iit tawatagh: Isaav ighe tamtamon timbu saveeŋ, yes aat tirav gabua eta imaat imin watooŋrau. Leso tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi. Ve isaav ighe tirav gabua eta imaat to tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi mako, ene pale saveeŋ mbuaaŋ toozi iyaryaaŋ mako. § *
18 Tauta saawe tau Maaron imbu saveeŋ tomania yes Israela izi loloz Sinai to tivalupu zi timin eemon na, siŋ to ŋgai imaliŋ. 19-20 Saawe tana, Mose iwaat tutuuŋ to Maaron pa yes Israela le isov, ra igham siŋ to makau ve mekmek, ve itoora tomania yaa. Ve igham sipsip ooro siŋsiŋai gha ikauu ila ai isop booga, ve izeeva izila siŋ tawe. Ra itiri izala rau tau tutuuŋ to Maaron igheen ila na, ve itiri izala Israela tisov pavozi paam, ve isaav pazi ighe:
“Eez to ataghoni leso yamŋa Maaron avalupu gham amin eemon, tauta i isavia payam gha alooŋa wa. Ve yam ambu saveeŋ pani aghe ataghoni. Siŋ tane, ene to ipariaaŋ saveeŋ tau aazne yam ambua tomania Maaron.” *
21 Ve Mose itaghon ŋgar eemon pa balbaal patabuyaaŋ to Maaron tomania saveeŋ mariŋ to suŋuuŋ tau tigheen ila loolo na paam. Igham siŋ ve itiri izala pavozi. 22 Pasaa, saveeŋ tau igheen ila tutuuŋ to Mose na, isaav tauvene: Ighe siŋ imaliŋ, ene irau igham gabua isov tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Gabua eŋaeŋa mon ta mako. Ve ighe siŋ imaliŋ mako, ene irau Maaron ireu sosor mako. *
Krisi igham watooŋrau pai eemon, ve isov
23 Balbaal patabuyaaŋ tau yes Israela tirao, tomania saveeŋ mariŋ tau tigheen ila loolo na, ene gabua tauu mako. Ene gabua tau tigheen izi sambam na anunuzi mon. Tauta tiravrav ŋgai maata maata imin watooŋrau, leso siŋ to gabua tawe igham balbaal tomania saveeŋ mariŋ tau tigheen ila loolo na tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Eemon gabua tauu, ene tighenaar izi sambam. Tauta ŋgar tauvene irau igham zi tiŋgalaaŋ mako. Lezi watooŋrau tau poia kat le iliiv siŋ to ŋgai, o igham zi tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. *
24 Puughu tane ta Krisi iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ to taan tau tamtamon tigharaata pa nimazi ne mako. Pasaa, balbaal tawe, ene balbaal tauu mako. Ene balbaal tau igheen izi sambam we anunu mon. I igham naghoon, ve iloŋ ila nugh sambam duduuŋ. Tauta aazne, ileep ila Taama Maaron naagho, ve iuluul ghiit. *
25 Yes Yuda, ndaman isov, daaba to watooŋrau iloŋloŋ ila balbaal loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat. Ve saawe tau iloŋ ila, i ila tomania tauu siŋ tooni mako. I ilala tomania siŋ to ŋgai. Eemon Krisi, i igham watooŋrau pai katini mako. Iyoki tauu gha imaat pai eemon, ve isov. 26 Ve imin ta i itaghon ŋgar tau daaba to watooŋrau to taan titaghoni, kanaŋ saawe tau Maaron ighur sambam tomania taan ve ilam, i inoknok ghamuuŋ yavyavuuŋ ve mateegh. Eemon mako. Aazne ene saawe to Maaron ipasov uraat tooni. Tauta Krisi izilam taan, ve iyoki tauu gha imaat. Leso ireu sosor toit, ve ipasov saghati tapiri. Ve uraat tana, i ighamu pai eemon ve isov. Irau ighamu muul mako. *
27 Tamtamon tisov aat timaat pai eemon ve isov, itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve murei, gabizooŋ toozi pale ivot ve tigham atuya toozi. *
28 Krisi tauvene paam. I iyoki tauu gha imaat imin watooŋrau pai eemon, ve isov. I ibaad pataŋani tiina, leso ireu sosor to tamtamon katini. Ve murei, i pale imuul izilam. Saawe tana, i irau igham uraat muul pa rewaaŋ sosor to tamtamon mako. I ilam to igham mulin yes tau tighurghur matazi pani ve tisasaŋani. *
* 9:1 Igham 25:31, 40 * 9:4 Igham 16:33 * 9:7 Wkp 16:2-34 * 9:9 Hib 10:1+ * 9:10 Ro 10:4; Ga 3:24+; Kol 2:16+ * 9:11 Gabua popoia tane, ene vene: Krisi igham ghiit taŋgalaaŋ kat ila Maaron maata, tauvene iit irau tagharau Maaron. Ve taghita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anooŋa, ve ezaan pa ghamuuŋ lepoogh poia tomania Maaron izi nugh sambam. * 9:11 Hib 4:14, 8:1+ * 9:12 Hib 7:27, 10:10+; 1Pe 1:19 9:13 Yes Yuda tigham ŋgar tauvene: Isaav ighe tikis mateegh eta, ma tighan gabua siriv, ma kolekole igham zi, ma kaiyo iŋgun zilivaa, ene igham zi tisaghat ila Maaron maata. Tauvene yes aat tigham watooŋrau, ma ŋgar siriv, leso tigharaat tauzi ve tinizi to potla iŋgalaaŋ ila Maaron maata muul. Saveeŋa igheen ila Wok Pris 11:1, 12:1, 13:1+. Ndaman isov, saawe tiina to rewaaŋ sosor ighe ivot, ene daaba to watooŋrau itir siŋ to mekmek ve makau naatu izala yes Yuda pavozi. Leso igham tamtamon tisov tiŋgalaaŋ ila Maaron maata muul. Ughita Wkp 16:1+. * 9:13 Nam 19:2-22 9:14 Eez ite to tatoor saveeŋ tau ipasov ziiri tane, ene vene: ‘igham ghiit tapul ŋgar naol to suŋuuŋ tau iuul ghiit mako na, ve tabees poi pa Maaron maata yaryaare’. * 9:14 Tit 2:14; Hib 10:22; 1Yo 1:7 * 9:15 Lu 22:20; Ro 3:25+; 1Tim 2:5 § 9:16-17 Eez ite to tatoor ziiri ru tane ene vene: “Isaav ighe ŋeer eta maata iŋgal igham ŋgar pa mateegh tooni ve ighe irei gabua tooni, i aat isaav ghazooŋa: murei, sei pale igham saa gabua. Ene imin saveeŋ mbuaaŋ tooni. Saveeŋ tawe pale iyooz tauvene le saawe tau i imaat, mako tirei gabua tooni itaghon saveeŋ tana. Ve isaav ighe i ilepleep maata yaryaare soone, ene irau titaghon saveeŋ tana mako. Saveeŋ tana aat iyozyooz le irau ŋeer tana imaat, o anooŋa tooni ivot.” * 9:16-17 Gnp 15:9+; Mt 26:28 * 9:19-20 Igham 24:8 * 9:22 Wkp 17:11; Ep 1:7 * 9:23 Hib 8:5 * 9:24 Ro 8:34; Hib 4:14, 8:1; 1Yo 2:1 * 9:26 Hib 7:27; 1Pe 3:18 * 9:27 Gnp 3:19; 2Kor 5:10; Syg 20:11+ * 9:28 Mt 26:28; Ro 6:10; Pil 3:20; Tit 2:13