13
Yesu imin mbiwa tooni aghezi
Saawe to lupuuŋ tiina to Pasova igharau ighe ivot. Yesu iwatagh: Saawe tooni to ipul taan ve imuul izala pa Taama, ene ilam igharau wa. Muuŋ ve ilam, i ighur loolo kat pa tamtamon tooni tau tileep izi taan. Ŋgar tawe, i itaghoni ila ila le saawe to mateegh tooni, ra itotoia ivot ighazooŋ kat. *
Ravrav izi, ve Yesu tomania mbiwa tooni tilup zi pa ghanghaniiŋ. Yudas tau Simon Iskariot naatu, Ŋeer Saghati ipazaagh loolo wa, leso ighur Yesu ila koiŋa nimazi. Yesu iwatagh: Taama Maaron ighur gabua naol isov ila niima wa. Ve i ileep tooni ta izilam, ve pale imuul izala tooni. *
Tauvene Yesu ipul ghaniiŋ, ve iburig gha izuzuum nonoghiiŋa tooni to ŋgoaaŋ izi, ve igham uuli ee to musuuŋ gha ipoosa ila ŋgaali. Ra iliŋ yaa izila oon, ve ipaburigin uraat to miniiŋ mbiwa tooni aghezi. Saawe tau iminmin aghezi, imus zi paam pa uuli tau ipoosa ila ŋgaali na. *
Iminmin aghezi ila ila le ivot to Simon Petrus. Ra Simon isaav pani ighe: “Wai Tiina, yo ughe umin agheg?” *
Yesu iyol aliiŋa ighe: “Ŋgar tau yau naghamu ne, aazne yo ughilaal puughu mako. Eemon murei pale ughazooŋ pani.”
Petrus izoora ighe: “Aazne ve murei paam, yo irau umin agheg mako. Mako le mako kat!”
Yesu isaav pani muul ighe: “Isaav ighe namin aghem mako, yo tamtamon tsiau mako.”
Simon Petrus iyol aliiŋa ighe: “O Tiina, ighe tauvene, na umin agheg mon sov. Umin nimag ve dabag paam!”
10 Yesu isaav pani ighe: “Tamtamon tau ighe iririu wa, i le puughu eta to iririu muul mako. Pasaa, tiini isov iŋgalaaŋ wa. Tauvene i aat imin aaghe mon. Yam tane aŋgalaaŋ wa. Eemon yam asov mako.” *
11 Yesu isavia saveeŋ tane pasaa, ŋeer tau ighe ighuru ila koiŋa nimazi na, i iwataghi wa. Tauta isaav pazi ighe: “Yam asov aŋgalaaŋ mako.”
12 Yesu imin mbiwa tooni aghezi le isov, ra inonogh ghi pa nonoghiiŋa tooni muul, ve imuul ila pa niia gha mboole izi, ve ighason zi ighe: “Laak, ŋgar tau ŋgarig nagham payam na, awatagh puughu, ma mako? 13 Yam awatwaat ghau aghe yau paduduŋaaŋ ve tiina tsiam. Saveeŋ tsiam tana, ene onoon. Isaav ighe awaat ghau tauvene, ene iduduuŋ. *
14 Aghita. Yau Tiina ve paduduŋaaŋ tsiam. Eemon namin aghemim. Isaav ighe yau nagham tauvene, na yam paam aat agham ŋgar raraate mon pa taumim. *
15 Yau nagham ŋgar tane imin totoyaaŋ payam. Leso aghita, ve ataghon ŋgar raraate imin yau nagham payam na. *
16 Yau nasaav payam. Onoon kat, besooŋa eta irau iliiv tiina tooni ne mako. Ve mbaŋooŋa eta irau iliiv ŋeer tau imbaaŋo ne mako. *
17 Ŋgar tau naghamu ne, yam aghazooŋ pa puughu wa. Isaav ighe ataghoni, ene aat tintinmim, ve poia to Maaron izaa tsiam. *
18 “Saveeŋ tane, yau nasavia izaa to yam asov mako. Yam tau nasiigh gham amin leg na, yau nawatagh katin gham. Tamtamon tsiam ee, i ipaak ghau mako. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na, aat ighur anooŋa. Saveeŋ tauvene:
‘Etag ite tau yeiru lupuuŋ tsiei eemon ve niluplup ghei pa ghanghaniiŋ, tauta imin koiag.’ *
19 Aghita. Gabua tane ivot soone, ve aazne yau navotia payam pataghaaŋ. Leso saawe tau ivot, yam aghur ila aghe YAU TAUG TA NALEPLEEP. *
20 Onoon kat yau nasaav payam: Yes tau yau nambaaŋ zi tila pa uraat na, isaav ighe tamtamon eta igham zi toman loolo poia, ene i igham ghau. Ve isaav ighe tamtamon eta igham ghau, ene i igham Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne paam.” *
Yesu ivotia ŋgar tau Yudas pale ighamu
(Mt 26:20-25; Mk 14:17-21; Lu 22:21-23)
21 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra loolo ipataŋan kat, ve isaav ghazooŋa ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Tamtamon tsiam ee pale ighur ghau nala koiagŋa nimazi.”
22 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tivamarari zi. Pasaa, tikankaan: Yesu isavia saveeŋ tane iŋarui sei? 23 Saawe tana, mbiwa tau Yesu loolo igheen tooni kat na, ileep Yesu ziige. *
24 Tauvene Simon Petrus daaba katia pani ighe ighason Yesu pa saveeŋ tau i isavia na. Iŋarui sei?
25 Tauta mbiwa tawe indaleel pa Yesu, ve ighasoni ighe: “Tiina, yo usaav pa sei?”
26 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Yau aat nazeev mberet tane ila sur, ve nagham pa tamtamon toit ee. Ŋeer tane ta yau nasavia.” Ra igham mberet sirivu, izeeva ila sur,§
ve igham pa Yudas tau Simon Iskariot naatu na. 27 Yudas ipaes mberet tawe, ra Sadan izeeva. Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Ŋgar tau yo ughe ughamu, na ughamu rekia mon.”
28 Yes tau tilup zi pa ghanghaniiŋ na, toozi eta ighilaal puughu tau Yesu isavia saveeŋ tane pa Yudas ne mako. 29 Siriv tigham ŋgar tighe Yesu imbaaŋo pa gholiiŋ gabua siriv pa lupuuŋ tiina tana, ma imbaaŋo ila pa reiŋ gabua siriv pa yes mbolaaŋa. Pasaa, Yudas iŋgin lugluug toozi. 30 Tauvene Yudas igham mberet sirivu tana, ve rekia mon iburig gha ivot ila pa muuri. Saawe tana, ndoroom izi wa.
Tutuuŋ paaghu to Krisi
31-32 Yudas ipul zi, ve ivot ila muuri, ra Yesu isaav pazi ighe: “Saawe to Tamtamon Naatu itotoi eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni ivot ighazooŋ, tauta ivot wa. Ve gabua tau pale ivot pani, ene aat ipaghazoŋai Taama Maaron eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni paam. Leso tamtamon tipakur Taama Maaron eeza. Ve Taama Maaron tauvene paam. Pale ipaghazoŋai Naatu eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni. Leso tamtamon tipakur Naatu eeza. Malau mako, ve gabua tane pale ivot. *
33 “Aa geegeu tsiau, yau aat naleep tomani gham rig mon, ve aghit ghau muul mako. Pale napul gham ve ail naghog. Tauvene saveeŋ tau muuŋ nasavia pa yes Yuda, tauta aazne nasavia payam paam. Saveeŋ tauvene: ‘Nugh tau yau naghe nala pani ne, yam irau ala pani mako.’ 34 Alooŋ. Aazne, yau nasavia tutuuŋ paaghu payam tauvene: Lolomim pa taumim ve avaghamu poghani gham. Lolomim pa taumim kat, imin yau lolog igheen tsiam. *
35 Isaav ighe lolomim pa taumim kat, ene aat tamtamon tighilaal gham tighe yam ziŋerag duduuŋ.”
Yesu isaav ighe Petrus pale ipaisamuna
(Mt 26:31-35; Mk 14:27-31; Lu 22:31-34)
36 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra Petrus ighasoni ighe: “Tiina, nugh sindei ta yo ughe ula pani?”
Yesu iyol aliiŋa ighe: “Nugh tau yau nala pani ne, yo irau utaghon ghau ulam ta aazne ne mako. Eemon murei, yo pale utaghon ghau ulam.” *
37 Tauvene Petrus ighasoni muul ighe: “Tiina, puughu mindai ta yo ughe yau irau nataghon ghom ta aazne mako? Yau irau napul taug ve namaat payo.”
38 Yesu isaav pani muul ighe: “Aliŋam tana, pale onoon wa? Yo irau upul taum ve umaat payau? Yau nasaav payo: Onoon kat, mboŋ aazne, yo pale upaisamun ezag pai tol le isov, o tatareek itaŋ.”
* 13:1 1Yo 3:16 * 13:3 Mt 28:18; Yo 3:35; 1Kor 15:27 * 13:5 Mt 20:28; Lu 22:27; Pil 2:7+ * 13:6 Uraat to miniiŋ tamtamon aghezi, ene uraat to yes besooŋa sorok. Ŋgar tau Yesu ighamu, ene itotoi ghiit pa ŋgar to tatatan tauun ezaan, ve tabees pa tamtamon ve tauul zi. Ve itotoi ghiit ighe mateegh tooni pale ireu sosor to tamtamon, ve igham zi tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. 13:10 Onoon, isaav ighe taghur ila to Krisi, mateegh tooni ireu sosor toit, ve igham ghiit taŋgalaaŋ ila Maaron maata, imin ŋeer tau iririu poi le tiini isov iŋgalaaŋ. Eemon, saawe siriv, iit Kristen tatap ve tagham sosor. Isaav ighe tatap, iit irau tavotia sosor toit pa Krisi ve taghasoni to ireua pait. Leso taŋgalaaŋ ila i maata muul. Ughita 1Yo 1:8-9. * 13:10 Yo 15:3; 1Yo 1:8-9 * 13:13 1Kor 8:6; Pil 2:11; Kol 2:6 * 13:14 Lu 22:25+; Ga 5:13; 1Pe 5:5 * 13:15 Pil 2:5; 1Pe 2:21; 1Yo 2:6 * 13:16 Mt 10:24+ * 13:17 Mt 7:24; Yems 1:25 * 13:18 Mbo 41:9 13:19 Maaron eeza Yoova puughu, ene YAU NALEPLEEP. Ughita Maaron Igham Mulin Tamtamon Tooni (o Eksodus) 3:14. Tauvene ŋgara katini tighe Yesu saveeŋ tooni puughu, ene tauvene: “Yam aghur ila aghe yau Yoova.” Ve ŋgara siriv tighe saveeŋ tooni puughu, ene vene: “Yam aghur ila aghe yau Mesia.” * 13:19 Igham 3:14; Yo 8:58 * 13:20 Mt 10:40; Lu 10:16 * 13:23 Yo 19:26, 20:2, 21:7 § 13:26 Saawe tau yes Yuda tighan aniiŋ to Pasova, tigharaat sur pa vaen suuru, tomania vaen anooŋa, ai fik ve ai det anoŋazi, ve gabua papaizi siriv. Leso tizeev mberet toozi izila. * 13:31-32 Yo 12:23, 17:5; 2Kor 4:6 * 13:34 Mk 12:31; Yo 15:12+; 1Pe 1:22; 1Yo 3:11 * 13:36 Yo 21:18+; 2Pe 1:14