3
Yesu isavsaav tomania Nikodemus
Ŋeer tutuuŋa ee ilepleep, eeza Nikodemus. I ileep ila lupuuŋ tiina to yes daaba tau tiŋginŋgin yes Yuda. *
Mboŋ ee, i ila ivot to Yesu, ve isaav pani ighe: “Mos puughu, yei niwatagh: Maaron imbaaŋ ghom ulam to upaghazoŋai tamtamon pa saveeŋ tooni. Pasaa, yo ughamgham gabua ŋgeretazi naol tau itotoi ighe Maaron ileep tomani ghom pa uraat tsio. Tamtamon tau ighe Maaron ileep tomania mako, ene irau igham gabua ŋgeretazi imin yo mako.” *
Yesu iyol aliiŋa ighe: “Onoon kat, yau nasaav payo tauvene: Isaav ighe tapiri to nugh sambam igham tamtamon eta imin paaghu mako, i aat irau ighilaal pooz to Maaron ve ighita anooŋa tooni ne mako.” *
Tauvene Nikodemus ighasoni ighe: “Wai, ighe tamtamon eta imin olman wa, pale irau imin paaghu muul mindai? Pale iloŋ ila tiina aapo, ve ipoopa muul imin pai ru?”
Yesu iyol aliiŋa ighe: “Yau nasaav payo: Onoon kat, isaav ighe tamtamon eta imin paaghu ila yaa ve uraat to Maaron Avuvu mako, i aat irau itaghon pooz to Maaron ve iloŋ ila nugh tooni ne mako. * *
Zeran tau titaghon ŋgar to taan ne, tighamgham tauvene pasaa, tamazŋa ve tinazŋa tau tipoop zi, yes to taan. Eemon tamtamon tau Maaron Avuvu itoor zi timin paaghu, yes titaghon ŋgar to Maaron Avuvu. *
Saveeŋ tau nasavia payo naghe: ‘Tapiri to nugh sambam aat igham gham amin paaghu’ na, urur ve ugham ŋgar naol pani sov. Ugham ŋgar pa yaghur. Yo irau ughita mako, ve uŋgini mako. Yaghur ilaagh mindai ilam, ma ilaagh mindai ila, ene yo uwataghi mako. I ilaghlaagh itaghon tauu eez tooni, ve uloŋlooŋ luutu mon. Uraat tau Maaron Avuvu ighamghamu ila tamtamon lolozi, leso igham zi timin paaghu, ene ŋgara raraate mon.”
Nikodemus ilooŋ saveeŋ tane, ve ighason Yesu muul ighe: “Wai, gabua tau yo usavia na, pale ivot mindai?”
10 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Wai, yes Israela tighit ghom tighe yo ezam tiina pa uraat to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa. Mindai ta yo ughazooŋ pa gabua tane mako? 11 Onoon kat, yau nasaav payo. Gabua tau yei nighita pa taumai matamai ve niwatagh katini, tauta nisavia ve nipariaaŋ saveeŋa. Leso tamtamon tighur ila. Eemon yam Yuda aghur ila saveeŋ tsiei mako. *
12 Yau nasavsaav payam pa gabua tau ivotvot izi taan, eemon yam aghur ila mako. Tauvene isaav ighe nasavia gabua to nugh sambam payam, pale aghur ila mindai? Ene aat mako. 13 Tamtamon eta to taan izala nugh sambam ve ighita gabua ta sewe leso ivotia pa tamtamon ne mako. Tamtamon Naatu tau ileep sambam ve izilam na, i mon ta irau isavia gabua tana. *
14-15 “Muuŋ, saawe tau yes Israela tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, Mose igharaat moot anunu, isaroni ila ai, ve ipayooze izaa iyooz.
Ŋgar raraate mon pale ivot pa Tamtamon Naatu. Pale tighuru ila ai, ve tipayooze izaa iyooz itaghon Maaron ŋgar tooni. Leso sei tau ighe ighur ila tooni, ene i aat igham lepoogh poia ila to Maaron taghon taghon gha ila. *
16 “Pasaa, Maaron loolo igheen kat to tamtamon to taan. Tauta ipul Naatu eemon izilam taan gha imaat pazi. Leso tamtamon tisov tau tighur ila tooni na, tilalez sov, ve tigham lepoogh poia ila to Maaron taghon taghon gha ila. *
17 Onoon kat, Maaron imbaaŋ Naatu izilam taan to igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi ne mako. I imbaaŋo izilam to igham mulin zi. *
18 Tamtamon tau ighe ighur ila to Maaron Naatu, ene Maaron irau igabiiza ve ighur atuya pani mako. Eemon isaav ighe tamtamon eta ighur ila tooni mako, ene i imin tamtamon tau tigabiiza tighe i isosor wa, ve isaŋan mon to igham atuya tooni. Pasaa, i ighur ila to Maaron Naatu eemon mako. *
19 “Puughu tau Maaron ighur atuya pa tamtamon, ene vene: Ghazooŋa tooni izilam taan wa. Eemon tamtamon lolozi pani mako, ve tizori. Ve lolozi pa ŋgar to ndoroom mon. Pasaa, ŋgar isov tau tighamgham zi, ene sasaghati mon. *
20 Tamtamon tisov tau tighamgham ŋgar saghati na, tighurghur koi pa ghazooŋa to Maaron, ve tileep soghan pani. Pasaa, tiroi tighe: Ghazooŋa tooni pale itotoi sosor toozi ivot ighazooŋ. 21 Eemon yes tau titaghon saveeŋ onoon ŋgara na, tiŋarui ghazooŋa to Maaron. Leso ipaghazoŋai zi pa ŋgar popoia tau tighamgham zi na, ve tiwatagh tighe ŋgar toozi tawe, Maaron ileep tomani zi ve ipalot zi, tauta tighamu.” *
Yoan ipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni
22 Murei ra, Yesu tomania mbiwa tooni tipul Yerusalem, ve tila tileep saawe siriv izi taan sirivu to Yudea, ve tirurughuuz tamtamon izi ta sewe. 23 Yoan paam, irurughuuz tamtamon izi nugh Aenon tau igheen igharau nugh Salim. Pasaa, nugh tawe le yaa katini. Tauvene tamtamon tilala tooni, ve i irurughuuz zi ta sewe. 24 Saawe tana, Erod ighur Yoan iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ soone. *
25 Saawe ee, mbiwa siriv to Yoan yesŋa Yuda ee, tivazorai zi pa eez sindei tau pale titaghoni pa ririwaaŋ gha leso tiŋgalaaŋ ila Maaron maata.
26 Tauvene tila to Yoan, ve tisaav pani tighe: “Paduduŋaaŋ, ughita. Ŋeer tau muuŋ yamru alepleep izi yaa Yordan ziige ite ve yo upariaaŋ tamtamon to tighur ila tooni, tauta aazne tamtamon tisov tilala tooni, gha irurughuuz zi we.” *
27 Yoan iyol aliŋazi ighe: “Ene poia. Agham ŋgar naol sov. Tamtamon eta irau igham uraat tauvene sorok mako. Maaron to sambam ipaloti, tauta i irau igham tauvene. *
28 Muuŋ, itiŋa talepleep, ve yam taumim alooŋ ghau nasaav naghe: ‘Yau Mesia mako. Maaron imbaaŋ ghau namuuŋ nalam to nagharaat eez pani mon.’ ” *
29 Ra Yoan isavia saveeŋ palelaaŋ tane izaa to i tauu ve Yesu ighe: “Isaav ighe vaiŋ eta ivot, ve tamoot ilam pa ghamuuŋ livaa, ve iitete tau imuuŋ pa uraat to vaiŋ na ilooŋ aliiŋa, ene ighamu loolo poia kat. Onoon, i irau igham livaa tana mako. Pasaa, livaa tana, i to iitete. Eemon i aat loolo poia kat. Pasaa, uraat tooni ighur anooŋa wa. Yau tauvene paam. Lolog poia le poia kat pasaa, uraat tsiau ighur anooŋa wa. *
30 I eeza aat imin tiina. Ve yau ezag aat izi ve naleep ila i saamba.”
Ŋeer tau ileep sambam ve izilam na, i iliiv kat
31 Tamtamon to taan, i isavia gabua to taan mon. Pasaa, i ivot izi taan. Ve i tau ileep sambam ve izilam na, iliiv tamtamon tisov. *
32 Gabua tau ŋeer to sambam tawe ighita ve ilooŋa, tauta isavia. Eemon tamtamon tighur ila saveeŋ tooni mako. *
33 Ve isaav ighe tamtamon eta ilooŋ saveeŋ tooni ve ighur ila, ene itotoi ighe i ighur ila ighe Maaron saveeŋ tooni, ene onoon. *
34 Ŋeer tau Maaron imbaaŋo izilam na, i ivovotia Maaron tauu aliiŋa. Pasaa, Avuvu tau Maaron ireii pani na, i igham ŋgiira ŋgiira pani mako. Ipul suvinia ila tooni. *
35 Taama Maaron loolo igheen to Naatu kat, ve ipul gabua naol isov ila i niima wa. *
36 Tauvene tamtamon tau ighe ighur ila to Maaron Naatu, ene igham lepoogh poia ila to Maaron wa. Ve i pale ileep tauvene taghon taghon gha ila. Eemon yes tau tizoor Maaron Naatu aliiŋa, ene irau tigham lepoogh tawe mako. Mako kat. Aatyavyav to Maaron pale izazaa toozi taghon taghon gha ila. *
* 3:1 Yo 7:50, 19:39 * 3:2 Yo 9:16, 10:37+; Mbaŋ 2:22 * 3:3 Mbo 51:10; Yo 1:12+; 1Kor 2:14; 2Kor 5:17; 1Pe 1:23 * 3:5 Ŋgara siriv tighe mos ziiri tane puughu tauvene: Tamtamon aat tigham yaa ve Maaron Avuvu igham lolozi ve ŋgar toozi imin paaghu, o yes irau titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni. Ve ŋgara siriv tighe saveeŋ tane isavia ŋgar to ghamuuŋ yaa mako. Tighe saveeŋ tane, puughu tauvene: Maaron aat itoor ŋgar to tamtamon ve igham zi tiŋgalaaŋ ila i maata imin ŋeer tau iririu ila yaa, ve Avuvu Patabuyaaŋ igham lolozi ve ŋgar toozi imin paaghu, o yes irau titaghon pooz tooni ve tiloŋ tila nugh tooni. * 3:5 Ezek 36:25+; Yo 7:37+; Tit 3:5+ * 3:6 Mbo 51:5; Yo 1:13; 1Kor 15:50 * 3:11 Yo 1:11, 12:49 * 3:13 Yo 3:31+; 1Kor 15:47; Ep 4:9+ 3:14-15 Saawe tau Yesu isavia na, yes Israela tizoor Maaron aliiŋa le tipas Maaron aate. Tauvene i imbaaŋ moot sasaghati tila tighan tamtamon toozi katini ve timatmaat. Eemon yes tau matazi ila pa moot anunu tau Mose igharaata na, timaat mako. Maaron ipul sosor toozi. Saveeŋa igheen ila Namba 21:4+. * 3:14-15 Nam 21:4+; Yo 3:36, 6:47, 20:31 * 3:16 Yo 10:28; Ro 5:8, 8:32; 1Yo 4:9+ * 3:17 Lu 19:10; Yo 12:47; 1Tim 1:15 * 3:18 Mk 16:16; Yo 5:24; Mbaŋ 4:12; Ro 8:1 * 3:19 Yo 1:4, 8:12 * 3:21 1Yo 1:7+ * 3:24 Mk 6:14+ 3:25 Yes Yuda lezi tutuuŋ naol pa ririwaaŋ. Ŋgar toozi tauvene: Yes aat titaghon duduŋai tutuuŋ tisov tawe, o tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. * 3:26 Yo 1:29, 35 * 3:27 1Kor 3:5+; Yems 1:17 * 3:28 Yo 1:20, 23 * 3:29 Mt 9:15 * 3:31 Yo 8:23; Ro 9:5; 1Kor 15:47 * 3:32 Yo 1:10, 3:11, 12:37+ * 3:33 Ro 3:4 * 3:34 Is 42:1; Mbaŋ 10:38 * 3:35 Mt 11:27, 28:18; Hib 2:8 * 3:36 Yo 5:24, 6:47; Ro 1:17; 1Yo 5:12