5
Yesu igharaat ŋeer narape ee izi yaa naliu Betesda
Murei ra, saawe tiina ee to yes Yuda tilup zi pa suŋuuŋ ighe ivot. Tauvene Yesu izala pa Yerusalem. Yaa naliu ee igheen igharau didiiŋ tiina tau ilivut Yerusalem na. Tiwaat eeza ila saveeŋ Hibru tighe Betesda. *
Yaa tawe igheen igharau ataman aavo tau tiwaato tighe ‘Ataman to Sipsip.’ Ve tirau balbaal liim tiyooz tilivutin yaa aaze. Monmon moroghooŋa katini tighengheen ila balbaal tawe lolozi. Siriv matazi kumkuuma, siriv aghezi isaghat, ve siriv aghezi imaat wa. Irau tilaagh mako. [Tilepleep ta sewe ve tisasaŋan le ighe yaa itariigh, mako rekia mon tila tiyaat tizila. Pasaa, saawe eŋaeŋa, aŋela to Maaron izilam, ve igham yaa itariigh. Ve sei tau ighe iyaat izila imin maata, ene aat moroghooŋ tooni isov, ve tiini poia.]
Ŋeer ee ilepleep yaa tawe ziige. I moroghooŋ ikisi irau ndaman tamoot ee saŋavul liim ve tol (38) wa. Yesu ighita ŋeer tawe ighengheen, ve iwatagh ighe i imorooŋ alok wa. Tauvene ighasoni ighe: “Mindai? Lolom pa tinim poia?”
Narape tana iyol aliiŋa ighe: “A ŋeer tsiau, isaav ighe yaa itariigh, yau leg etag eta to iuul ghau ve ighur ghau nazila yaa mako. Ve saawe isov tau taug natoova to nazila, tamtamon siriv timuuŋ payau gha tizila.”
Yesu isaav pani ighe: “Uburig uyooz, uput moogh tsio, ve ulaagh.” Rekia mon ve ŋeer tana tiini poia. Tauvene iburig, iput moogh tooni, ibaado, ve ilaagh ila. Eemon saawe tana, ene umbom patabuyaaŋ to Maaron. *
10 Tauvene daaba to yes Yuda tighita ŋeer tana, ve tiyaoni tighe: “Ai, aazne ene umbom patabuyaaŋ to Maaron! Ubaad moogh tsio ve ulaagh pasaa? Tutuuŋ iŋgalsek pa ŋgar tauvene.”
11 Ŋeer tana iyol aliŋazi ighe: “Yau taug mako. Ŋeer tau igharaat ghau gha tinig poia, tauta isaav payau ighe: ‘Uput moogh tsio, ughamu, ve ulaagh.’ ”
12 Tauvene tighasoni muul tighe: “Sei isaav payo tauvene?” 13 Eemon ŋeer tana ikankaan pa sei tau igharaata gha tiini poia. Pasaa, Yesu ileep ta sewe muul mako. I ipas ghi ila eval tiina sosozi, gha ila wa.
14 Murei ra, Yesu ila indeeŋ ŋeer tana izi Rumei Tiina ziige, ve isaav pani ighe: “Ughita. Aazne tinim poia wa. Yau nasaav payo: Ugham sosor muul sov. Isaav ighe unoknok ghamuuŋ sosor, ene aat pataŋani tiina kat igham ghom le iliiv pataŋani tau muuŋ igham ghom.” *
15 Yesu isavsaav pani le isov, ra ŋeer tana ipuli, ve ila ipaes pa daaba to yes Yuda ighe: “Ŋeer tau igharaat ghau, ene Yesu.”
16 Tauvene daaba to yes Yuda tiburig gha tiil eez to tighur pataŋani pa Yesu. Pasaa, i ighamgham uraat tauvene ila saawe to umbom patabuyaaŋ. 17 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Ta muuŋ ve ilam, Tamaŋ ighamgham uraat tooni irau saawe. Tauta yau paam naghamgham uraat tauvene.” *
18 Saveeŋ tooni tane ireu daaba tana lolozi. Tauvene ŋgar toozi iyaryaaŋ kat tighe le tiravu imaat. Pasaa, tighita tighe i imamalaaŋ pa tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ. Ve ŋgarig igham sosor ite paam izala paavo. Pasaa, i isaav ighe i taama Maaron. Tauvene tighita tighe i ipakur tauu ighe i raraate imin Maaron. *
Yesu itaghon Taama Maaron ŋgar tooni pa uraat tau i ighamghamu na
19 Tauvene Yesu isaav pa daaba to yes Yuda ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Maaron Naatu irau igham gabua eta itaghon tauu ŋgar tooni ne mako. Mako kat. I ighita Taama igham saa ŋgar, ene i itaghoni mon. Tauvene saa ŋgar tau Taama ighamghamu, ene Naatu ighamu paam. *
20 Taama loolo igheen to Naatu kat. Tauvene uraat naol tau ighamgham zi na, i itotoi zi pa Naatu. Ve murei, i pale itotoi uraat tintiina siriv tau tiliiv uraat tau ŋgarig ivot ne pani. Tauvene yam pale aghit zi, le arur pazi ve ŋgar tsiam imbool. *
21 Taama Maaron, i ipaburigin yes mateegha ve tileep matazi yaryaare. Naatu tauvene paam. Isaav ighe loolo pa tamtamon eta, i aat ighamu ileep poia. *
22 Uraat to gabizooŋ tamtamon tauvene paam. Taama Maaron igabiiz tamtamon eta ve ighur atuya pani mako. Uraat tana, i ipuli isov ila Naatu niima. *
23 Leso tamtamon tisov tighita Naatu tighe i le eeza, ve titandagh pani raraate imin titandagh pa Taama Maaron. Ve isaav ighe tamtamon eta itandagh pa Maaron Naatu mako, ene itandagh pa Maaron mako paam. Pasaa, i ta imbaaŋ Naatu izilam taan. *
24 “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta ilooŋ saveeŋ tsiau ve itaghoni, ve ighur ila to Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, ene i igham lepoogh poia ila to Maaron wa. Ve i pale ileep tauvene le alok. Tamtamon tauvene, yau irau nagabiiza ve naghur atuya pani mako. Pasaa, i ipul eez to mateegh wa, ve aazne itaghon eez to ileep maata yaryaare le alok. *
25 Onoon kat, yau nasaav payam: Malau mako pale saawe paaghu ivot. Aazne, ilam igharau wa. Saawe tana ighe ivot, yes tau titaghon eez to mateegh na, pale tilooŋ Maaron Naatu aliiŋa. Ve tamtamon tisov tau ighe tilooŋ aliiŋa ve titaghoni, ene aat tigham lepoogh poia ila to Maaron. *
26 Maaron tauu imin puughu pa tauu lepoogh tooni. Ve i ighur tapiri tawe ila to Naatu, tauta Naatu paam imin puughu pa tauu lepoogh tooni. *
27 Ve Taama ighur uraat to gabizooŋ tamtamon ve ghuruuŋ atuya pazi ila Naatu niima paam. Pasaa, i Tamtamon Naatu. *
28 Yam arur pa saveeŋ tane sov. Murei, saawe eta pale ivot, o mateegha tisov tau tigheen naal loolo na, tilooŋ Maaron Naatu aliiŋa, *
29 ve tiburig, tipul naal toozi, ve tivot. Yes tau muuŋ tighamgham ŋgar popoia na, pale tiburig ve tileep matazi yaryaare le alok. Eemon yes tau muuŋ tighamgham ŋgar sasaghati na, pale tiburig ve tigham atuya to sosor toozi. *
30 “Yau irau nagham gabua eta itaghon taug lolog ve ŋgar tsiau ne mako. Saveeŋ tau naloŋlooŋa ila to Tamaŋ Maaron, tauta ighamgham pooz payau pa gabizooŋ tsiau. Tauvene isaav ighe nagabiiz tamtamon, ene pale gabizooŋ tsiau iduduuŋ mon. Pasaa, yau nataghon taug lolog mako. Nataghon Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne loolo.” *
Gabua siriv tau tipariaaŋ ghiit to taghur ila to Yesu
31 Yesu isaav muul tauvene: “Isaav ighe yau taug napariaaŋ saveeŋ tsiau, ene irao mako. Saveeŋ tauvene, yam irau aghur ila aghe ene onoon ne mako. 32 Eemon Ŋeer ite ta ipariaaŋ saveeŋ tsiau. [Ene Tamaŋ Maaron.] Ve yau nawatagh: Saveeŋ tau i isasavia payau, ene onoon mon. *
33 “Ve ŋeer ite paam ipariaaŋ saveeŋ tsiau. Saawe tau yam ambaaŋ tamtamon tsiam siriv tila to ŋeer rughuzaaŋa Yoan, i ivotia saveeŋ onoon pazi, ve ipariaaŋ zi to tighur ilam tsiau. *
34 Yau taug naghur matag pa tamtamon eta to ipalot saveeŋ tsiau ne mako. Eemon nasavia saveeŋ tane to nauul gham, leso aghur ilam tsiau, ve Maaron igham mulin gham. 35 Yoan, i imin yaryarooŋa tau ighan ve isul tamtamon. Ve saawe rigmon tau i ileep tomani gham, yam tintinmim ve lolomim poia pa ghazooŋa tooni.
36 “Eemon yau leg gabua ite paam tau ipariaaŋ saveeŋ tsiau ve iliiv saveeŋ to Yoan. Ene uraat naol tau Tamaŋ ighur zi tilam nimag, leso nagham zi ve napasov zi. Uraat naol tau naghamgham zi ne, ene tipaghazoŋai ghau tighe: Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghau ta nalam. *
37 “Tauvene Tamaŋ Maaron tau imbaaŋ ghau nalam ne, i ipariaaŋ saveeŋ tsiau wa. Eemon muuŋ ve ilam, yam alooŋ aliiŋa rigta mako, ve aghita naagho pai eta soone. 38 Ve saveeŋ tooni paam igheen tuŋia ila lolomim mako. Pasaa, Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghau nazilam taan, eemon yam aghur ilam tsiau mako. 39 Yam anumeer aghe Maaron saveeŋ tooni pale itotoi gham pa eez to aleep matamim yaryaare le alok. Tauta monmon awatwaat saveeŋ tooni, ve azuari gham aghe le awatagh katin puughu. Ve mos ziiri ta naol ne tipariaaŋ saveeŋ tsiau. *
40 Yau naghe yam alam tsiau, leso agham lepoogh poia ila to Maaron. Eemon yam lolomim pa ŋgar tauvene mako.
41 “Isaav ighe tamtamon tipait ghau, ma tipait ghau mako, ene matag ila pa gabua tauvene mako. *
42 Eemon yam, yau nawatagh gham wa. Yam aghur lolomim pa Maaron rigta mako. 43 Pasaa, yau nagham Tamaŋ Maaron naagho ta nalam. Eemon yam agham ghau mako, ve azor ghau. Ve isaav ighe ŋeer eta itaghon tauu ŋgar tooni ve ilam, na yam rekia mon aghamu toman lolomim poia, ve aghur ila saveeŋ tooni. 44 Pale irau aghur ila to Maaron mindai? Mako. Pasaa, monmon yam azuzuari gham aghe le zeetmimŋa tipait gham. Eemon paitooŋ tauu tau ilam pa Maaron na, yam azuari gham pani mako. *
45 Mindai, yam aghe yau pale napayooz gham pa savsaveeŋ ila Tamaŋ Maaron naagho? Mako. Mose, ŋeer tau yam anumeera aghe tutuuŋ tooni pale igham gham aleep poia, ene i ta pale ipayooz gham. 46 Imin ta yam aghur ila saveeŋ tooni, kanaŋ aghur ilam tsiau paam. Pasaa, saveeŋ naol tau i iboode na, ene izaa tsiau. *
47 Eemon yam aghur ila saveeŋ tau i iboode na mako. Tauta pale aghur ila saveeŋ tsiau mindai?” *
* 5:2 Baibol siriv tiwaat yaa naliu tane eeza tighe Bet-zata, ma Betsaida. 5:4 Baibol muŋganazi siriv, saveeŋ to ziiri tane igheen ila. Ve Baibol siriv, igheen ila mako. * 5:9 Is 35:4-6; Yo 9:14 * 5:14 Yo 8:11; 2Pe 2:20+ * 5:17 Yo 9:4, 14:10 * 5:18 Yo 10:30, 33, 19:7 * 5:19 Yo 8:28, 14:10 * 5:20 Yo 3:35 * 5:21 Yo 11:25; Ro 4:17; 1Kor 15:45; Ep 2:5 * 5:22 Mt 25:31; Mbaŋ 10:42, 17:31 * 5:23 Lu 10:16; Pil 2:10+; 1Yo 2:23 * 5:24 Yo 3:16, 6:40, 8:51; 1Yo 5:13 * 5:25 Ga 2:20; Ep 2:1, 5; Kol 2:13 * 5:26 Yo 1:4 5:27 Pai katini Yesu iwaat tauu ighe ‘Tamtamon Naatu.’ Saveeŋ ziiri tane, puughu tol. Pai siriv, ene eez ite to Yesu isavia tauu. Ve pai siriv, Yesu iwaat tauu ighe ‘Tamtamon Naatu’ pasaa, i tamtamon raraate imin iit. Ve pai siriv, saveeŋ tane, puughu tauvene: Yesu, i Mesia tau Maaron ighuru pa uraat to ghamuuŋ pooz itaghon saveeŋ to Daniel 7:13-14. Tauvene mos ziiri tane, ŋgar ru tigheen ila: Ee, ene vene: Isaav ighe Yesu igabiiz iit tamtamon, gabizooŋ tooni pale iduduuŋ. Pasaa, i tamtamon raraate imin iit, ve iwatagh katin pataŋani ve tovaaŋ naol to taan. Ve ŋgar ite, ene vene: Yesu irau igabiiz tamtamon, pasaa i Mesia tau Maaron ighuru pa uraat to ghamuuŋ pooz. * 5:27 Hib 4:15-16 * 5:28 1Kor 15:52; 1Tes 4:16 * 5:29 Mt 25:46; Mbaŋ 24:15; Ro 2:7+; Syg 20:12 * 5:30 Yo 6:38, 8:16; Syg 19:11 * 5:32 Mt 3:17; Yo 8:18 * 5:33 Yo 1:29, 35 * 5:36 Yo 10:25, 14:11 * 5:39 Lu 24:44; Mbaŋ 13:27; Ro 1:2 * 5:41 Ga 1:10; 1Tes 2:6 * 5:44 Mt 23:5+; Yo 12:43; Ro 2:29 * 5:46 Gnp 3:15, 22:18, 49:10; Lo 18:15+ * 5:47 Lu 16:31