13
Ighe tatoor loloon mako, ene pale talaleen
Saawe tana, tamtamon siriv tau tileep tomani zi na, tipaesia zeran siriv to Galilaia varuzi pa Yesu. Tighe saawe tau zeran tawe tigham watooŋrau pa Maaron, Piladus irav zi timatmaat, ve siŋ toozi imaliŋ tomania siŋ to gabua tau tirav zi timin watooŋrau na. Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam agham ŋgar mindai pa zeran tawe? Aghe tiliiv tamtamon tisov to Galilaia pa ghamuuŋ sosor, tauta pataŋani tawe ivot pazi ne? *
Mako kat! Ve yau nasaav payam: Isaav ighe atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron mako, na yam asov pale alalemim raraate imin zeran tawe. *
Ve yes saŋavul liim ve tol (18) tau tileep igharau yaa naliu Siloam, ve ruum tau daaba malaua na ipol izala pavozi, ve irav zi timatmaat na, yam agham ŋgar pazi mindai? Aghe sosor toozi iliiv tamtamon tisov tau tileep Yerusalem we, tauta pataŋani tawe ivot pazi ne? Mako kat! Ve yau nasaav payam: Isaav ighe atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron mako, na yam pale asov alalemim raraate imin zeran tawe.”
Saveeŋ palelaaŋ to ai tau le anooŋa mako
Ra Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ pazi ighe: “Pai ee, ŋeer ee ivazogh ai fik ila vaen tooni loolo. Ai tawe itum izaa ve murei ra, ŋeer tana ila ilaghova. Ighe anooŋa, o igham le siriv. Eemon ila le ighita anooŋa eta mako. Tauvene isaav pa uraata tooni tau iŋgin vaen na ighe: ‘Ulooŋ. Yau nalala nalamlam pa yauŋ ai tane anooŋa irau ndaman tol wa. Eemon naghita anooŋa eta mako. Uŋgori ighau! Ipasov sorokin taan ŋgoreeŋa pasaa?’ *
“Eemon uraata tooni iyol aliiŋa ighe: ‘Wai, tiina tsiau, uvaghamunia ai pasaa? Upuli igheen pa ndaman tane, ve nakep taan tomania ŋgai taae, ve naghuru ila ai puughu. Ve taghita pa ndaman murei. Ighe iyanooŋ, o poia. Ve ighe mako, o taŋgori ighau.’ ” *
Yesu igharaat moroghooŋ to livaa ee ila saawe to umbom patabuyaaŋ
10 Umbom patabuyaaŋ ee, Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei. 11 Livaa ee ileep tomani zi paam. I, avuvu saghati iravrav matin tapiri ve ivaghamunia le nduume ikook irau ndaman saŋavul liim ve tol (18) wa. Tauvene irau iyooz duduuŋ mako. 12 Yesu ighita, ve ipoii ilam, gha isaav pani ighe: “Livaa, moroghooŋ tsio irau ikis ghom muul mako.” 13 Ra ighur niima izala paavo, ve rekia mon livaa tawe tiini poia gha iyooz duduuŋ, ve ipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni.
14 Eemon ŋeer tau iŋgin rumei na, ighita gabua tana le irau loolo mako. Pasaa, Yesu igharaat livaa tana pa saawe to umbom patabuyaaŋ. Tauvene ŋeer tana iyaon yes tau tileep iloŋ ila rumei na ighe: “Ai, wik ta naol ne, iit leen saawe liim ve ee to uraat. Isaav ighe lolomim pa ŋeer tane igharaat moroghooŋ tsiam, na alam pa saawe to uraat. Alam pa saawe to umbom patabuyaaŋ sov!” *
15 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Yam zeran to karom. Apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Umbom patabuyaaŋ ta naol ne, yam asov apaspas makau ve doŋki tsiam, ve agham zi tila tighunghun yaa. *
16 Ve aghita livaa tane. I Abaram paaghu tooni. Eemon Sadan ikisi irau ndaman saŋavul liim ve tol (18) wa. Tauvene isaav ighe yau nauule ve nagham mulini pa pataŋani tooni ila saawe to umbom patabuyaaŋ, ene iduduuŋ. Ma yam agham ŋgar mindai?” *
17 Yesu isavia saveeŋ tane, le koiŋa tisov mayazi. Eemon eval tiina tisov tintinizi. Pasaa, tighita gabua tintiina tau Yesu ighamgham zi na, le tighilaal tapiri ve poia tooni.
Saveeŋ palelaaŋ to mastet uuve
(Mt 13:31-32; Mk 4:30-32)
18 Ra Yesu isaav muul ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara mindai? Pale nasavia izaa to saa? 19 Ene imin mastet uuve *
tau ŋeer ee ighamu ila, ve isuruuva ila uum tooni. Murei ra, uuv marani tawe
itum izaa tiina ve ghitooŋa imin ai, ve ighur booga naol. Tauvene man tau tirovroov ila taitai saamba na, tirau rumazi izala booga.” *
Saveeŋ palelaaŋ to yis
(Mt 13:33)
20 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara mindai? Pale nasavia izaa to saa? 21 Ene imin yis rig tau livaa ee ikepu tomania palawa tiina. Yis rigmon tana iloŋ ila irau palawa tawe loolo le ipasaria.”
Ataman to tagham lepoogh poia ila to Maaron, ene tiina mako.
(Mt 7:13-14, 21-23)
22 Yesu ighe izala pa Yerusalem. Tauvene itaghon eez ila ve ighe peria nugh marani ma nugh tiina eta, mako ivotia Maaron aliiŋa pazi. Ighamgham tauvene taghon taghon gha ila. 23 Ŋeer ee iburig ve ighasoni ighe: “Tiina, mindai? Tamtamon tau pale Maaron igham mulin zi ve tileep poia na, yes eval, ma eŋaeŋa mon?”
24 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Eez to tataghon pooz to Maaron ve taloŋ tala nugh tooni, ene atamana tiina mako. Marani kat. Tauvene azuari gham to aloŋ ala. Pa tamtamon eval pale titoova to tiloŋ tila, eemon tirao mako. *
25 “Tauvene agham ŋgar poi. Murei, ruum tauŋa pale iburig, ve ipoon ataman. Ve ighe ayozyooz muuri, ve aseŋseŋ ataman ve ataŋ raraini aghe: ‘Tiina, ukaak ataman payei lak!’ Ene pale iyol aliŋamim ighe: ‘Yam savunugha? Yau nakankaan payam. Alaagh mindai ta alam?’ *
26 “Mako yam ayol aliiŋa aghe: ‘Wai, tiina tsiei, muuŋ taluplup ghiit pa ghanghaniiŋ ve ghunuuŋ, ve yo upaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa izi nugh tsiei. Lolom iveegh payei?’
27 “Eemon i pale isaav payam ighe: ‘Yam savunugha? Yau nasaav payam wa. Yau nakankaan payam. Yam zeran to ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. Asov aghau ala soghan payau!’ ” *
28 “Tauvene yam pale lolomim isaghat kat, ve ayakyak toman livomim kikikia. Pasaa, aghita Abaram, Isak, ve Yakop, tomania propet tisov tilup zi tomania Maaron izi nugh tooni. Eemon yam o tisik gham avot ala muuri. *
29 Saawe tana ighe ivot, ene pale nughmariŋ tilam tilup zi izi Maaron nugh tooni, ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ. Yes to ragh puughu, yavaar puughu, daudau puughu, ve kaagu puughu. *
30 “Ve alooŋ. Zeran siriv tau aazne tileep murei geeg, ene pale tila timuuŋ. Ve zeran siriv tau aazne timuŋmuuŋ, ene pale anazi tizi tileep murei geeg.” *
Yesu loolo ipataŋan pa Yerusalem
(Mt 23:37-39)
31 Saawe duduuŋ tana, zeran tutuuŋa siriv tilam ve tipaes pa Yesu tighe: “Ulooŋ. Upul nugh tane, ve ughau ula pa nugh ite paam! Pa Erod ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe irav ghom umaat.”
32 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ŋeer tawe, i irau saa? I imin ŋgavuun sagsag tau geegeu. Yam ala asavia aliŋag pani tauvene: ‘Ulooŋ. Aazne ve bogzo, yau aat nazirziir avuvu sasaghati ve naghagharaat moroghooŋa. Ve ezau,
o naparwai uraat tsiau le isov kat.’ 33 Tauvene aazne, bogzo, ve ezau, yau aat nataghon eez tau Maaron ighuru payau na. Pasaa, irau tirav propet eta to Maaron izi nugh ite paam mako. Tiravu imaat izi Yerusalem, o iduduuŋ.”
34 Ra Yesu isaav muul toman loolo ipataŋan ighe: “O Yerusalem, Yerusalem, yo nugh tau uravrav propet to Maaron timatmaat. Ve yes uraata tau i imbaaŋ zi tilat payo na, yo uravrav zi pa maet gha timatmaat. Saawe naol, yau naghe nalup tamtamon tsio tilam tsiau. Leso napagud zi imin tatareek ipagud natŋa pa baage. Eemon yes lolozi pa tilam mako. 35 Tauvene Maaron pale ipul rumei tsio igheen sorok ve le tamtamona mako. Ve yau nasaav payo: Yo aat ughit ghau muul mako, le irau ŋgar to tamtamon tsio ivot, ve tisaav tighe: *
‘Poia to Maaron izaa to ŋeer tane ve ipaloti.
Pa i igham Maaron naagho ta ilam!’ ” *
* 13:2 Yo 9:2+ * 13:3 Mbo 7:12 * 13:7 Mt 3:10, 7:19; Yo 15:2, 6 * 13:9 2Pe 3:9, 15 * 13:14 Igham 20:8+ * 13:15 Lu 14:5; Yo 7:22+ * 13:16 Is 58:6+; Lu 6:9 * 13:19 Mastet uuve, ene geegeu kat imin dog paatu ma mbuas uuve. * 13:19 Mt 24:14 * 13:24 Pil 3:12+; 1Tim 6:12 * 13:25 Mt 25:10+ * 13:27 Mt 25:41 * 13:28 Mt 8:11, 13:42, 24:51 * 13:29 Lu 14:15; Syg 19:9 * 13:30 Mt 19:30, 20:16 13:32 Saveeŋ ‘ezau’, ene izaa to saawe tau Yesu iparwai uraat tooni izi Yerusalem. * 13:35 Mt 23:37+; Lu 21:20, 24 * 13:35 Mbo 118:26