20
Yes daaba tighason Yesu pa sei ta ighuru pa uraat tooni
(Mt 21:23-27; Mk 11:27-33)
Saawe ee, Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa ila Rumei Tiina naagho, ve ivotia vaaru poia pazi. Tauvene yes daaba to watooŋrau, tomania ŋgara siriv to tutuuŋ ve pooza siriv tilup zi ve tila tivot tooni, ve tighasoni tighe: “Laak, usaav ghazooŋa payei. Uraat tau yo ughamghamu na, ezam pani mindai? Ve sei kat ta ighur ghom pa uraat tane?” *
Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ghasoniiŋ tsiam poia. Eemon yau leg ghasoniiŋ ee payam paam. Aiyo, asaav payau. Yoan tau muuŋ irurughuuz tamtamon na, uraat tooni puughu mindai? I itaghon ŋgar to nugh sambam, ma itaghon ŋgar to tamtamon?”
Yes tiyol aliiŋa rekia mako. Tivasavo zi tighe: “Wai, ene pale tasaav mindai? Ighe tasaav taghe: ‘Yoan itaghon ŋgar to nugh sambam,’ i pale isaav pait: ‘Ighe tauvene, puughu mindai ta yam aghur ila saveeŋ tooni mako?’ Ve ighe tasaav taghe: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtamon’, ene pale eval tiina tane tisov tiburig ve tirav ghiit pa maet. Pasaa, yes tighur ila ariaaŋ tighe: Yoan, i propet to Maaron.” *
Tauvene yes tiyol ghasoniiŋ to Yesu tighe tikankaan pa Yoan uraat tooni puughu. Tauta Yesu aana isaav pazi: “Ighe tauvene, yau paam, aat irau nayol ghasoniiŋ tsiam, ve navotia puughu tau yau ezag pa uraat tsiau tane ne mako.”
Saveeŋ palelaaŋ to uraata sasaghatizi tau tiŋgin uum vaen
(Mt 21:33-46; Mk 12:1-12)
Ra Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pa eval tiina ighe:
“Pai ee, ŋeer ee igharaat taan tooni, ve ivazogh vaen ila. *
Ra ipul uum vaen tooni ila uraata siriv nimazi. Leso tigham uratoini, ve saawe to yauŋ vaen anooŋa, mako tivalaghi gha sirivu imin i le, ve sirivu imin yes lezi. I igharaat saveeŋ tomani zi le isov, ra iburig, ipul nugh tooni, ve ila ileep malau izi nugh ite. *
10 Ilepleep izi ta sewe le saawe to yauŋ vaen anooŋa ivot, ra imbaaŋ besooŋa tooni ee ila to yes uraata tawe. Leso igig zi, ve igham vaen anooŋa siriv tau tighuru pa uum tauŋa na. Eemon saawe tau besooŋa tana ila peria toozi, yes tiburig gha tiravu, ve tiziire niima ŋginaaŋa, gha imuul ila. 11 Tauvene uum tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni ite ila. Eemon i paam, tiravu, tipamayaŋini, ve tiziire niima ŋginaaŋa, gha imuul ila. 12 Ra uum tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni ite imin tol aana ila. I paam, tirav matini le ighun siŋ, ve tiziire imuul ila.
13 “Murei ra, uum vaen tauŋa isaav ighe: ‘Wai, ene pale nagham mindai? Yau aat nambaaŋ taug natug tau lolog igheen tooni kat ne ila. Isaav ighe i ila, ene aat tiroron pani, ve tilooŋ aliiŋa.’
14 “Tauvene imbaaŋ tauu naatu ila. Eemon saawe tau uraata tana tighita naatu ilaghlaagh soghan gha ilam, tivasavo zi tighe: ‘Ou, aghita! Ewe tiina toit naatu tauta ilam we. Murei, i pale ighamuur gabua naol isov to taama. Tala taravu imaat! Leso gabua tau i eeza pani na, taghamu imin leen.’ 15 Tauvene tila gha tikisi, tigherevu ivot ila soghan pa uum vaen, ve tiravu imaat.” *
Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra ighason zi ighe: “Yam agham ŋgar mindai? Pale uum vaen tauŋa igham mindai pa yes uraata tawe? 16 I aat ilam ve irav zi tisov timataar, ve ighur uum vaen tooni ila zeran siriv nimazi, leso tiŋgini.”
Eval tiina tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav tighe: “Wai, usaav vene sov!” *
17 Yesu maata ila pazi, ve isaav ighe: “Ene pale mindai pa Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na? Isaav ighe:
‘Maet tau yes to raoŋ ruum matazi veleghini ve tisiki ilale na, tauta imin puughu pa ruum iyooz ve ipaloti. Leso ruum iyooz ariaaŋ izala paavo.’ *
18 Tamtamon tisov tau ighe titap ve tirav tauzi izala maet tawe, ene pale tuazi ipolpol. Ve isaav ighe maet tana itap izala tamtamon eta paavo, ene pale imbiriis le ŋanŋania.” *
19 Ŋgara siriv to tutuuŋ, tomania yes daaba to watooŋrau tighilaal tighe Yesu isavia saveeŋ tane iŋarui zi. Tauvene tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon tiroi pa eval tiina, tauta tipuli ileep.
Ghasoniiŋ to sikiiŋ takes ila pa kinik tiina to Rom
(Mt 22:15-22; Mk 12:13-17)
20 Yes daaba to watooŋrau tomania zeran tutuuŋa tana matazi itataghon Yesu. Tauvene timbaaŋ zeran siriv, leso tipadeu pani. Zeran tawe tigham tauzi imin yes zeran to taghoniiŋ ŋgar duduuŋa. Yes tila leso titombaan Yesu pa savsaveeŋ. Ighe isik aliiŋa eta isosor, mako imin puughu pani to tikisi, ve tighuru ila gavana to Rom niima. 21 Tauvene tila tivot to Yesu, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighe: “Mos puughu, yei niwatagh: Saveeŋ tsio tomania ŋgar isov tau yo upaduduuŋ tamtamon pani, ene iduduuŋ mon. Ve isaav ighe tamtamon ezazi tintiina, ma lezi ezazi mako, na yo ugham ŋgar pa gabua tauvene mako. Usasavia ŋgar raraate mon pa tamtamon tisov, ve usavsaav ghazooŋ ila matazi. Ve isaav ighe upaghazoŋai tamtamon pa eez to Maaron, na saveeŋ tsio isov, ene onoon mon. 22 Tauvene usaav ghazooŋ payei. Isaav ighe iit Yuda tasik takes ila pa kinik tiina to Rom, pale iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako?”
23 Eemon Yesu iwatagh karom toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe: 24 “Maet tau tasiksiki pa takes na, atotoi eta ve naghita. Laak, sei anunu ve eeza tane?”
Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Ena kinik tiina to Rom.”
25 Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauta ena. Ighe gabua to kinik tiina to Rom, na aghamu imuul ila pa i tauu. Ve gabua to Maaron, o apamuule ila pa Maaron.” *
26 Tauvene yes titoova to tiwati gha leso isik aliiŋa eta isosor ila eval tiina matazi. Eemon tirao mako. Tilooŋ saveeŋ tooni tane, le tirur pani ve tineneeŋ mon.
Ghasoniiŋ pa burigiiŋ to yes mateegha
(Mt 22:23-33; Mk 12:18-27)
27 Yes Sadusi tisavsaav tighe mateegha irau tiburig mako. Tauvene Sadusi siriv tila to Yesu, ve tighasoni tighe: *
28 “Mos puughu, muuŋ Mose ibood tutuuŋ pait tauvene: Ighe ŋeer eta ivai, ve yesuru azaawa lezi natuzi eta mako, ve tamoot imaat, ene aat taazi ivai naar tooni. Leso livaa ipoop, ve natuzi tana iyol taama olman tau imaat na, ve iyooz pa gabua tooni. *
29 “Laak, saawe ee, toŋvetaz liim ve ru tilepleep. Ŋeer aidaaba ivai, eemon le naatu mako, ve imaat. 30 Tauvene taazi tau itaghoni na, igham naar tooni ve ivaii. Eemon taazi tawe paam, le naatu mako ve imaat. 31 Ra tazizi ite tau imin tol na, aana igham naar tawe ve ivaii. Tighamgham tauvene le yes liim ve ru tivai livaa eemon tana, ve tisov timaat. Ve lezi natuzŋa mako. 32 Murei ra, naar tana paam, aana imaat. 33 Laak, saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene pale livaa tawe imin sei kat azaawa? Pa yes liim ve ru ta tisov tivaii.”
34 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Tamtamon to saawe tane tivaivai. 35-36 Eemon saawe paaghu tau pale ivot murei, yes tau Maaron ighit zi ighe yes popoiazi irau to tiburig pa mateegh ve tileep tomania, ene yes irau tivai muul mako. Pasaa, irau timaat muul mako. Lepoghazi pale imin yes aŋela. Zeran tauvene, burigiiŋ toozi itotoi zi ighe yes Maaron natŋa. *
37 Ve burigiiŋ to yes mateegha, ene Mose paam ivotia saveeŋa alok wa. Pasaa, saawe tau Maaron ivot tooni imin yav tau ighanghan ila ai marani, i iwaat Ŋeer Tiina ighe i Maaron to Abaram, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop. *
38 Maaron, i Maaron to yes mateegha mako. I Maaron to yes tau tileep matazi yaryaare. Ve i tauu ta imin puughu pa lepoogh to tamtamon tisov.” *
39 Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tisaav pani tighe: “Mos puughu, saveeŋ tsio tana iduduuŋ mon.”
40 Tauvene saawe tana ve ila, tamtamon tighason Yesu pa gabua eta muul mako. Pasaa, tiroi pa saveeŋ tooni.
Isaav ighe Mesia ivot ila to kinik David, pale eeza irau iliiv David mindai?
(Mt 22:41-46; Mk 12:35-37)
41 Ra Yesu aana ighason zi ighe: “Puughu mindai ta tighe Mesia pale ivot ila to kinik David siŋ tooni? 42 Pa muuŋ, David tauu ibood saveeŋ ila rau to Mbouŋ To Suŋuuŋ ighe:
‘Maaron isaav pa Tiina tsiau ighe: “Ulam mbolem izi ila pa nimag tapir,
43 le irau natatan koiamŋa, ve tapirizi isov kat, ve uvaghaaz zi ila aghem saamba.” ’ *
44 Aghita. David tauu iwaat Mesia ighe ‘tiina tooni.’ Eemon Mesia, i siŋ to David. Gabua tane, ŋgara mindai?” §
Yesu iveveen tamtamon pa ŋgar pakuruuŋ to yes ŋgara to tutuuŋ
(Mt 23:1-36; Mk 12:38-40; Yo 11:37-54)
45 Eval tiina tilepleep, ve tilooŋ Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: 46 “Matamim imomoos pa yes zeran ŋgara to tutuuŋ. Yes tighe tinonogh zi pa nonoghiiŋa toozi mamalaua, ve tilaghlaagh taghon maaran aate. Leso tamtamon tighit zi ve tisavia saveeŋ popoia pazi imin pakuruuŋ zi. Ve isaav ighe tiloŋ tila rumei, ma tila pa ghanghaniiŋ, ene tighe le tileep ila paŋ popoiazi tau tighur zi pa yes tau ezazi tintiina na. 47 Yes titotombaan yes zinaara ve tigham ruum toozi tomania saveeŋ mariŋ toozi imin lezi. Ve tiyotyoot suŋuuŋ toozi le malaua kat. Leso tamtamon tighit zi tighe yes zeran patabuyaaŋa. Tauvene atuya tau pale izaa toozi, ene tiina le tiina kat.”
* 20:2 Yo 2:18; Mbaŋ 4:7 * 20:6 Mt 14:5; Lu 7:26 * 20:9 Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 21:33. * 20:9 Mbo 80:8+; Is 5:1+ * 20:15 Hib 13:12 * 20:16 Mbaŋ 13:46, 28:28 * 20:17 Mbo 118:22 * 20:18 Is 8:14+; Dan 2:34+ 20:25 Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 22:21. * 20:25 Gnp 1:27; Ro 13:7; 1Pe 2:17 * 20:27 Mbaŋ 23:8 * 20:28 Lo 25:5 * 20:35-36 1Kor 15:42+ 20:37 Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 22:32. * 20:37 Igham 3:6 * 20:38 Gnp 2:7; Yo 1:3-4; Ro 14:8+; 1Kor 8:6 * 20:43 Mbo 110:1; Mbaŋ 2:34+; Hib 1:13 § 20:44 Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 22:45.