5
Yesu ipoi tamtamon siriv timin mbiwa tooni
(Mt 4:18-22; Mk 1:16-20)
Saawe ee, Yesu iyozyooz izi nari to yaa naliu Genesaret, *
ve eval tiina tilam tilivuti ve tivagiriŋi zi tighe le tilooŋ Maaron aliiŋa. Yesu maata ila le ighita waaŋ ru tau titataan zi tizaa. Uraata to waaŋ tawe, yes zeran to ghamuuŋ iigh. Yes tipul waaŋ ve tila tiyaim puugh toozi. Waaŋ ru tawe, ee to Simon. Yesu ila izaa waaŋ tana, ve isaav pa Simon ighe: “Ulam uzuur waaŋ ivot rig.” Tauvene Simon izaa ve igham waaŋ ivot ila rig, ra Yesu mboole izi, ve ipaghazoŋai eval tiina pa Maaron aliiŋa.
Isavsaav le isov, ra isaav pa Simon ighe: “Tavot tala mazavan, ve araar puugh tsiam izila, mako agham lemim iigh.”
Simon iyol aliiŋa ighe: “Wai tiina, yei nikaria uraat mboŋ gha ilam nughizau, ve nigham iigh eta mako. Eemon yo usaav, tauta aat naraar puugh izila muul.” *
Tauvene yes titaghon Yesu aliiŋa, le iigh katini tighoon ila puugh toozi ve rigmon kanaŋ puugh perekia. Tauvene tikiyav zetazŋa siriv tau tileep ila waaŋ ite na, leso tilam tiuul zi. Yes tilam ve tipit iigh tau tighoon ila puugh na, ve tizila waaŋ ru tana le rigmon kanaŋ timarum.
Simon Petrus ighita gabua tana, le itap izi Yesu aaghe puughu, ve isaav pani ighe: “Tiina, upul ghau ve ula! Pa yau ŋeer to ghamuuŋ sosor.” *
9-10 I isaav tauvene pasaa, yesŋa zeetŋa tau tileep izala waaŋ na, tirur pa iigh katini tau tigham zi na. Tighita gabua tana imin gabua ŋgereeta ee. Ve yes mon mako. Zebedi natŋa ru Yakobus gha Yoan tau yesŋa Petrus tiluplup zi pa uraat na, yesuru tirur pa gabua tana paam.
Eemon Yesu isaav pa Petrus ighe: “Uroi sov. Aazne ve ila, yo pale ugham tamtamon tauvene.” 11 Ra tiloŋ tila tigud waaŋ toozi tizaa, ve tipuliir gabua toozi naol isov tizi tileplez, ve titaghon Yesu gha yesŋa tila. *
Yesu igharaat ŋeer ee tau mbotmboot kolekole ighamu
(Mt 8:2-4; Mk 1:40-45)
12 Saawe ee, Yesu ilepleep izi nugh ee, ve ŋeer ee ilam. Kolekole ighamu le tiini isov isaghat. I ighita Yesu, le itap izi aaghe puughu, ve ighur naagho izila pa taan, ra itaŋ raraini ighe: “Oyai, tiina tsiau, isaav ighe lolom pa uleeŋ ghau, yo irau ugharaat ghau tinig poia. Leso naŋgalaaŋ ila Maaron maata.”
13 Yesu niima ikisi, ve isaav pani ighe: “Poia. Yau aat nauul ghom. Leso uŋgalaaŋ ila Maaron maata. Aiyo, tinim poia!” I isaav tauvene, ve rekia mon kolekole ighau pa ŋeer tana le tiini poia.
14 Ra Yesu iŋgalsekini ighe isavia gabua tana vaaru pa tamtamon eta sov. Ve isaav pani ighe: “Ulooŋ. Aazne, tinim poia wa. Tauvene malmalim ula, ve utotoi taum pa ŋeer eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau pa Maaron itaghon tutuuŋ tau Mose isavia na. Leso upaghazoŋai taum pa tamtamon, ve tiwatagh tighe tinim poia ve uŋgalaaŋ ila Maaron maata wa.” *
15 Eemon mako. Yesu vaaru ilanlaan ila le irau nugh. Tauvene eval tiina kat tilala tighe tilooŋ saveeŋ tooni, ve i igharaat moroghooŋ toozi. 16 Tauta saawe siriv, i ilala pa nugh ŋginaaŋa. Leso zigani ileep ve isuŋ. *
Yesu igharaat ŋeer narape ee ve ireu sosor tooni
(Mt 9:1-8; Mk 2:1-12)
17 Saawe ee, Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa, ve zeran tutuuŋa tomania ŋgara siriv to tutuuŋ tileep tomani zi paam. Zeran tawe, siriv tileep nugh naol to Galilaia ve tilam, siriv tileep taan sirivu to Yudea ve tilam, ve siriv tileep Yerusalem ve tilam. Maaron tapiri ighengheen tomania Yesu, tauvene i irau igharaat yes moroghooŋa le tinizi poia.
18 Yesu isavsaav ve malau mako na, zeran siriv tibaad ŋeer narape ee izala boor gha tilam. Ŋeer tawe, aaghe imaat. Irau ilaagh mako. Yes tiil eez tighe tighamu tiloŋ tila ve tighuru izi Yesu naagho. 19 Eemon eval tiina tipoon zi. Tauvene tigham narape tana, ve titaghon ndeet tizala pa ruum paavo. Ra tipas atov siriv ighau, ve titughu tomania moogh tooni iŋarui Yesu izila, le igheen izi naagho.
20 Yesu ighita zeran tana ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ kat. Tauvene isaav pa narape tana ighe: “Ŋeer tsiau, sosor tsio, yau nareua wa.” *
21 Zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ tane, ve tigham ŋgar naol, ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane, i sei ta ivelegh Maaron tauvene? Tamtamon eta irau ireu sosor mako. Maaron mon, o irau ireu sosor.” *
22 Yesu ighilaal ŋgar toozi wa. Tauvene ighason zi ighe: “Puughu mindai ta yam agham ŋgar naol ila lolomim? 23-24 Saa saveeŋ ta raurauai payau to nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa ŋeer tane naghe: ‘Sosor tsio, yau nareua wa’, ma nasaav pani naghe: ‘Yo uburig ve ulaagh.’ Eemon yau naghe yam awatagh kat tauvene: Tamtamon Naatu, i eeza pa rewaaŋ sosor to tamtamon izi taan.” Ra isaav pa narape tana ighe: “Yau nasaav payo: Uburig, ugham moogh tsio, ve umuul ula pa ruum.”
25 Rekia mon ŋeer tana iburig iyooz ila eval tiina matazi, igham moogh tooni, ve ipapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni, ve imuul ila pa ruum tooni. 26 Yes tau tighita gabua ŋgereeta tana, tisov tirur pa Maaron tapiri, ve roiŋ tiina igham zi, ve tipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni tighe: “Wai, gabua tau aazne taghita, ene ite kat!”
Yesu ipoi Levi imin mbiwa tooni
(Mt 9:9-13; Mk 2:13-17)
27 Yesu igharaat narape tana le isov, ra ipul nugh tawe, ve ilaagh ila rig, ve ighita ŋeer ee to yauŋ takes ilepleep ila niia to uraat, eeza Levi. Yesu isaav pani ighe: “Yo ulam, utaghon ghau!” 28 Tauvene Levi iburig, ipul gabua tooni naol isov izi ileple, ve itaghon Yesu gha yesuru tila. *
29 Murei ra, Levi igham ghanghaniiŋ tiina pa Yesu izi ruum tooni. Saawe tana, Levi zeetŋa katini to yauŋ takes tomania tamtamon siriv tilam tileep tomani zi paam, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. 30 Zeran tutuuŋa siriv tomania zetazŋa siriv tau lezi ŋgar tintiina pa tutuuŋ na, tighita gabua tana, ve tiyau avozi pa mbiwa to Yesu tighe: “Wai, mindai ta yamŋa zeran to ghamuuŋ takes, ve yes to ghamuuŋ sosor alup gham pa ghanghaniiŋ ve ghunuuŋ?” *
31 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yes tau tinizi poia na, dokta le uraat pazi mako. Yes moroghooŋa mon o, i le uraat pazi. 32 Yau tauvene paam. Nalam pa poiŋ tamtamon duduŋazi mako. Nalam to napoi yes to ghamuuŋ sosor. Leso tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, ve titoor ŋgar toozi ila pa Maaron.” *
Ghasoniiŋ pa ŋgar to ŋgunuuŋ tauun pa ghaniiŋ aniiŋ
(Mt 9:14-15; Mk 2:18-20)
33 Tamtamon siriv tisaav pa Yesu tighe: “Saawe naol, ŋeer rughuzaaŋa Yoan ziŋeera, tiŋgunŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve zeran tutuuŋa ziŋerazi tighamgham tauvene paam. Eemon mbiwa tsio titaghon ŋgar tauvene mako. Saawe isov, tighanghan ve tighunghun.”
34 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Isaav ighe ŋeer eta ivai paaghu, ve yesŋa zeetŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tooni, pale irau agham zi lolozi ipataŋan ve tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ? Mako. 35 Eemon murei, saawe eta pale ivot, o tikis vaiŋ paaghu tana, ve tighamu ipul zeetŋa gha ila. Saawe tana, zeetŋa pale lolozi ipataŋan, ve tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ.” *
Eez muŋgaana to suŋuuŋ irau ilup tomania eez paaghu to Yesu mako
(Mt 9:16-17; Mk 2:21-22)
36 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi paam ighe: “Tamtamon eta irau iraŋgat uuli tooni paaghu, ve isaii izala uuli tooni muŋgaana tau perekia na mako. Pa ighe igham tauvene, ene pale ivaghamunia uuli paaghu. Ve gabua ite. Uuli paaghu, ene raraate pa uuli muŋgaana mako. 37 Vaen tauvene paam. Irau tiliŋ vaen paaghu izila vaen paatu muŋgaana ne mako.
Pasaa, vaen paaghu pale ipasaria paatu muŋgaana le diŋia ve perekia. Mako vaen imaliŋ, ve paatu paam isaghat. 38 Tauvene vaen paaghu izila patuzi paghpaaghu, o poia. *
39 Eemon yes tau tighunghun vaen muŋgaana na, lolozi pa vaen paaghu mako. Pale tirere pani ve tighe: ‘Ee-e, taghun vaen muŋgaana, o poia.’ ” *
* 5:1 Yaa naliu Galilaia eeza ite, ene Genesaret. Ve eeza ite imin tol, ene Tiberias. * 5:5 Yo 21:3+ * 5:8 Is 6:5 * 5:11 Lu 5:28, 14:33; Pil 3:7+ * 5:14 Wkp 14:1+; Lu 17:14 * 5:16 Mt 14:23; Mk 1:35, 6:46 * 5:20 Lu 7:48 * 5:21 Is 43:25; Mika 7:18; Lu 7:49 * 5:28 Lu 5:11, 14:33; Pil 3:7+ * 5:30 Lu 15:1+ * 5:32 Yo 3:17; 1Tim 1:15 * 5:35 Yo 16:5, 6, 20 5:37 Yes Yuda tighagharaat yaa paatu siriv pa mekmek uuli. * 5:38 Hib 8:13 5:39 Nonoghiiŋa paaghu ve vaen paaghu ene izaa to eez paaghu to suŋuuŋ tau Krisi ipaburigini. Ve nonoghiiŋa muŋgaana ve vaen muŋgaana izaa to eez muŋgaana tau yes Yuda titaghoni pa suŋuuŋ toozi. Isaav ighe tatoova to talup eez ru tana, ene irau ighur mako. Tataghon eez to suŋuuŋ tau Yesu isavia na mon, o poia. * 5:39 Ro 10:16