4
Saveeŋ palelaaŋ to suruvaaŋ uuv
(Mt 13:1-9; Lu 8:4-8)
Yesu ila ivot yaa naliu ziige, ve ipaburigin uraat tooni muul to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa. Saawe tana, eval tiina kat tila tilivuti tighe tilooŋ saveeŋ tooni. Tauvene i izaa waaŋ ee, ve tiparuuze ivot ila rig pa nari. Ra mboole izi, ve ivotia Maaron aliiŋa pazi. Eval tiina tawe tileep izi nari ve tighurghur taliŋazi pa saveeŋ tooni. Yesu ipaghazoŋai zi pa gabua naol ila saveeŋ palelaaŋ. I isaav pazi ighe:
“Alooŋ. Pai ee, ŋeer ee igham wit uuve, ve ila uum tooni ighe isuruuv zi. Saawe tau isusuruuv uuv tawe, siriv timburur tizi eez. Tauvene man tiroov tila ve tighan suvinia. Ve siriv timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa, ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo. Tauvene rekia mon titum tizaa. Eemon saawe tau aaz ighaaz ve taan ituntun, wit tawe rauazi timalai ve timatmaat. Pasaa, wariazi tizila geeg mako. Ve uuv siriv timburur ila waar tuatua lolozi. Tauvene waar tawe titum tomania wit tizaa, ve tinduruv zi le anoŋazi mako.
“Eemon uuv siriv titap tizala taan poia. Tauvene tipaar tizaa le titum poi, ve anoŋazi katini. Siriv anoŋazi irau tamoot ee saŋavul (30), siriv anoŋazi irau tamoot tol (60), ve siriv anoŋazi irau ndiŋndiŋ ee (100).”
Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane le isov, ra ipariaaŋa ighe: “Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane, ve igham ŋgar pani poi!”
Puughu tau Yesu isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ
(Mt 13:10-17; Lu 8:9-10)
10 Eval tiina tana tipul zi ve tila, ve murei ra, Yesu tomania mbiwa tooni saŋavul ve ru ve zeran siriv, yes mon tileep. Yes tighasoni pa saveeŋ palelaaŋ tooni puughu, 11 ve Yesu isaav pazi ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara yoŋgaaŋa. Eemon yam, Maaron igham poghani gham, ve ipaghazoŋai ŋgar tana payam. Ve yes tau tileep ila pooz tooni loolo mako na, tiloŋlooŋ mos ila saveeŋ palelaaŋ mon. [Pasaa, lolozi ivool wa.]
12 Tauta aat matazi tighitghita gabua, eemon irau tighilaal puughu mako.
Ve taliŋazi tiloŋlooŋ saveeŋ, eemon irau tigham ŋgar pani mako.
Ve imin ta tighilaal gabua puughu ve tigham ŋgar pani, kanaŋ titoor ŋgar toozi, ve Maaron ireu sosor toozi.” *
Saveeŋ palelaaŋ to suruvaaŋ uuv puughu
(Mt 13:18-23; Lu 8:11-15)
13 Yesu isaav pazi muul: “Isaav ighe aghazooŋ pa saveeŋ palelaaŋ tane puughu mako, ene pale awatagh saveeŋ palelaaŋ siriv pughuzi mindai? 14 Wit uuve tau ŋeer tana isuruuv zi, ene izaa to Maaron saveeŋ tooni. *
15 “Uuv siriv tau timburur tizi eez, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ Maaron aliiŋa, eemon rekia mon Sadan ila ve isan saveeŋ tawe ighau pa lolozi.
16 “Ve uuv siriv tau timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa, ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ Maaron aliiŋa, ve rekia mon tighamu toman lolozi poia kat. 17 Eemon saveeŋ tawe igheen tuŋia ila lolozi mako. Yes timin aniiŋ tau waria izila kat taan loolo mako. Tauvene tiyooz tuŋia mako. Isaav ighe tamtamon tigham saghatin zi, ma pataŋani ite paam ivot pazi pasaa, titaghon Maaron aliiŋa, ene rekia mon ve tipul ghuruuŋ ila toozi, ve tighur murizi pa Maaron.
18 “Ve uuv siriv tau timburur ila waar tuatua lolozi, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ saveeŋ to Maaron. 19 Eemon pataŋani naol to taan, tomania kuaz ve gabua popoia siriv tau tamtamon lolozi ighaar pani na, ene ikau ŋgar toozi. Tauvene saveeŋ tau igheen ila lolozi na, ighur anooŋa poia eta ivot mako. *
20 “Ve uuv siriv tau ŋeer tana isuruuv zi ila taan poia, ene izaa to yes tau tilooŋ saveeŋ to Maaron, ve tighamu toman lolozi poia. Tauvene ghuruuŋ ila toozi ighur anooŋa popoia katini. Siriv, anoŋazi ivot irau tamoot ee saŋavul (30), siriv, anoŋazi irau tamoot tol (60), ve siriv anoŋazi irau ndiŋndiŋ ee (100).” *
Saveeŋ palelaaŋ to lam
(Lu 8:16-18)
21 Yesu isaav pazi muul ighe: “Laak, isaav ighe tamtamon tigham lam eta ilam, pale tipagudu pa oon, ma tighuru ila boor saamba? Mako. Pale tisaroni izaa ituuk. *
22 Tauvene gabua eta irau iyooŋ mako. Gabua isov tau ŋgozaaŋ, ene pale tipaghazoŋai zi leso tigheen ghazooŋa. Ve ŋgar isov tau yoŋgaaŋ, ene pale tivot mataghare. *
23 Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane ve igham ŋgar pani poi.”
24 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Aghur taliŋamim pa saveeŋ tau aloŋlooŋa ne, ve agham ŋgar pani poi. Pa saa ŋgar tau ighe yam agham pa saveeŋ tane, ene aat Maaron igham payam paam. Isaav ighe azuari gham to agham ŋgar pani poi ve ataghoni, ene pale Maaron iuul gham ve igham lemim ŋgar siriv paam. *
25 Pa ighe tamtamon eta iwatagh Maaron aliiŋa ve itaghoni, ene pale Maaron iseeŋ ŋgar tooni pa ŋgar siriv muul. Eemon isaav ighe tamtamon eta iwatagh Maaron aliiŋa rigta ve itaghoni mako, ene pale Maaron iwalaav ŋgar tooni rigmon tana pani, ve ileep sorok.” *
Saveeŋ palelaaŋ to aniiŋ uuve tau itum izaa
26 Yesu isaav pazi muul ighe: “Pooz to Maaron ŋgara, ene imin ŋeer ee tau igham wit uuve, ve ila isuruuv zi ila uum, ve isasaŋan. 27-28 Mboŋ mataaz, i ighengheen, ve iburig ila ighamgham uraat tooni siriv. Eez to wit itum izaa pani, ene i iwataghi mako. Taan tauu, ta igham wit tawe itum. Tauvene parazi tigig pa taan imin maata, ra rauazi tivot, ve tighur anoŋazi. *
29 Saawe tau wit imatuugh, ŋeer tana rekia mon ila toman mbuzaagh, ve irav motmotin zi. Pasaa, saawe to mariri, tauta ivot wa.” *
Saveeŋ palelaaŋ to mastet uuve
(Mt 13:31-32; Lu 13:18-19)
30 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara mindai? Pale tasavia izaa to saa? 31 Ene imin mastet uuve. Mastet uuve, ene geegeu kat. *
Gabua isov to taan uvezi tintiina tiliivo. 32 Eemon isaav ighe tasuruuv mastet uuve ila taan, ene pale itum izaa tiina ve ghitooŋa imin ai. Iliiv saiŋ isov to uum. Ve ighur booga tintiina paam. Tauvene man tau tirovroov ila taitai saamba na, yes irau tirau rumazi izala booga, leso tiyooŋ ila yavyaav.” *
33 Yesu ivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon ila saveeŋ palelaaŋ katini tauvene. Leso irauraua pazi to tilooŋa ve tigham ŋgar pani. 34 Tauvene saawe isov tau i ivotia mos pa eval tiina, isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ mon. Eemon saawe tau yesŋa mbiwa tooni mon tileep, i ipaghazoŋai saveeŋ isov puughu leso ighazooŋ pazi.
Yesu isaav, ve yaghur ve dibom imaat
(Mt 8:23-27; Lu 8:22-25)
35 Aaz eemon tana, Yesu tomania mbiwa tooni tilepleep le ravrav izi, ra i isaav pazi ighe: “Aiyo, tala tavool pa yaa naliu ziige ite.” 36 Tauvene tipul eval tiina tileep, ve mbiwa tooni tizaa waaŋ tau Yesu ileep izala na, ve tivot tila. Waaŋ siriv tila tomani zi paam. 37-38 Yesu izi igheen ta waaŋ mboole we, ve iwat daaba pa ali, ve igheen le loolo iveegh kat. Malau mako ve yaghur tiina kat izaa, le ipei dibom tintiina. Ereman iloŋ ila waaŋ loolo, ve rigmon kanaŋ timarum. Tauvene mbiwa tooni tivaaŋo, ve tisaav pani tighe: “Paduduŋaaŋ, uburig lak! Paita tamarum gha talaleen tane! Yo ugham ŋgar pait, ma mako?”
39 Yesu iburig gha isaav ariaaŋ pa yaghur imin yaoniiŋni. Ra isaav pa dibom ighe: “Ai, irao! Atem izi!” Rekia mon yaghur imaat, ve taun tiina izi. 40 Ra Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Yam aroi pasaa? Aghur ila soone?” 41 Mbiwa tooni tighita gabua ŋgereeta tana, le roiŋ tiina kat igham zi. Ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane sei kat, ta yaghur ve dibom paam tilooŋ aliiŋa ve titaghoni ne?” *
* 4:12 Is 6:9+; Yo 12:40; Mbaŋ 28:26+; Ro 11:8 * 4:14 1Pe 1:23 * 4:19 Mt 19:23+; Lu 12:15; 1Tim 6:9, 17; 1Yo 2:15+ * 4:20 Yems 1:25 * 4:21 Mt 5:15; Lu 11:33 * 4:22 Mt 10:26; Lu 12:2 * 4:24 Mt 7:2; Lu 6:38 * 4:25 Mt 13:12, 25:29; Lu 19:26 * 4:27-28 Yems 5:7 * 4:29 Syg 14:15+ * 4:31 Mastet uuve, ene geegeu kat imin dog paatu ma mbuas uuve. * 4:32 Mt 24:14 * 4:41 Mbo 65:7, 89:9, 107:29