19
Saveeŋ to ravuuŋ motin vaiŋ
(Mk 10:1-12; Lu 16:18)
Yesu isavia saveeŋ tana le isov, ra ipul taan sirivu to Galilaia, ve ilaagh ila le ivot taan sirivu to Yudea tau igheen ila pa yaa Yordan ziige ite. Ve eval tiina kat tikeet taghoni gha yesŋa tila. Tilepleep ta sewe, ve i igharaat moroghooŋa toozi le tinizi poia.
Zeran tutuuŋa siriv tila tivot tooni tighe titoova. Tauvene tighasoni tighe: “Mindai? Isaav ighe tamoot eta irav motin vaiŋ tooni pa puughu eta, ve iziir azaawa, ene iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako?” *
Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Yam awaat saveeŋ to Maaron, ma mako? Saveeŋ tooni isaav tauvene: Indeeŋ saawe imin maata kat tau Maaron ighur sambam ve taan, i ighur tamtamon. Ighur tamoot ve livaa. *
Ve Maaron isaav ighe: ‘Puughu tane ta tamoot eta ighe ivai, i aat ipul taama gha tiina, ve yesuru azaawa tilup zi timin eemon.’ *
Muuŋ, yesuru tileep lez lez. Ve saawe tau tivai, timin tamtamon eemon. Tauvene yesuru irau tileep lez lez muul mako. Pa tivalupu zi timin eemon wa. Yes tau Maaron tauu ilup zi timin eemon na, tamtamon eta irau ivalagh zi muul mako.”
Tauvene zeran tutuuŋa tawe tighasoni muul: “Ighe tauvene, puughu mindai ta Mose ibood tutuuŋ pait tauvene: ‘Ŋeer eta ighe irav motin vaiŋ tooni, i aat ibood livaa le rau eta imin paesiiŋ, leso ipaghazoŋai zi ighe vaiŋ toozi isov wa. Mako iziire ila.’ ” *
Yesu iyol aliŋazi muul ighe: “Saveeŋ tsiam onoon. Ve Mose iyok payam ighe yam irau arav motin vaiŋ tsiam ve aziir azuwamimŋa tila pasaa, ŋgar saghati iyaryaaŋ kat ila lolomim. Eemon indeeŋ saawe imin maata tau Maaron ighur zitamoot ve zilivaa, ŋgar tauvene igheen mako. Tauvene yau nasaav payam: Tamoot eta irau irav motin vaiŋ tooni sorok ne mako. Puughu eemon geeg tauvene: Isaav ighe azaawa ighur boog, ene tamoot tana irau irav motin vaiŋ toozi. Eemon isaav ighe i irav motin vaiŋ toozi pa puughu ite paam, ve ivai livaa paaghu, ene imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ.” *
10 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Wai, isaav ighe Maaron ighur tutuuŋ ariaaŋa tauvene pa vaivaiŋa tomania azuwazŋa, na poia to tamtamon tivai sov!” *
11 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Saveeŋ tsiam poia. Eemon tamtamon tisov irau titaghoni mako. Yes tau Maaron ighur zi pa lepoogh tauvena, yes mon ta irau titaghoni. 12 Tamtamon tau tivai mako, ene yes lezi puughu naol. Tamtamon siriv, tinazŋa tipoop zi toman pataŋani siriv. Tauta igham zi irau tivai mako. Ve siriv, tamtamon tipaal zi, leso tigham ŋgar pa vaiŋ sov. *
Ve tamtamon siriv tigham ŋgar tiina pa pooz to nugh sambam, tauvene lolozi pa vaiŋ mako. Tauvene sei tau ighe iyamaan tauu ighe i irau itaghon saveeŋ tane, ene poia to itaghoni.” *
Yesu ipalot yes geegeu
(Mk 10:13-16; Lu 18:15-17)
13 Tamtamon tigham natuzŋa tila to Yesu, leso ighur niima izala pavozi, ve isuŋ Maaron to ipalot zi. Eemon mbiwa tooni tighit zi, ve tiyaon zi. 14 Tauvene Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ai, yam apoon eez pa geegeu sov! Apul zi tilam payau. Pa pooz to Maaron tomania nugh tooni, ene to yes tau ŋgar toozi imin geegeu tane.” *
15 Yesu ighur niima izala geegeu tawe pavozi, ve ighur poia to Maaron izaa toozi, ra ipul nugh tawe ve ila.
Kuaz tauu ee isavsaav tomania Yesu
(Mk 10:17-31; Lu 18:18-30)
16 Yesu ilaghlaagh ila, ve ŋeer ee iŋaruini ilam, ve ighasoni ighe: “Mos puughu, pale nagham saa ŋgar poia, leso naleep matag yaryaare le alok?” *
17 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Puughu mindai ta yo ughason ghau tauvene? Maaron mon ta poia. Isaav ighe lolom pa uloŋ ula nugh tooni ve uleep matam yaryaare, na matam kisin tutuuŋ tooni tisov, ve utaghon duduŋai zi.” *
18 Tauvene ŋeer tawe ighason Yesu muul ighe: “Saa tutuuŋ?”
Yesu iyol aliiŋa ighe: “Tutuuŋ tauvene: ‘Urav tamtamon imaat sov, ughur boog sov, uum sov, upariaaŋ saveeŋ karom sov. *
19 Matam loŋloŋai pa tamam gha tinam ve utandagh pazi. Ve lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, imin lolom pa taum.’ ” *
20 Ŋeer paaghu tana ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu muul ighe: “Wai, mos puughu, yau nataghoniir tutuuŋ tana tisov. Saa ŋgar muul ta yau nambool pani ne?”
21 Tauvene Yesu isaav pani muul tauvene: “Isaav ighe yo lolom pa ŋgar tsio ve gabuam isov iduduuŋ mon ila Maaron maata, na ula ugholia gabua tsio tisov, ve urei maeta pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem kuaz tauu izi nugh sambam. Le isov, o ulam utaghon ghau.” *
22 Ŋeer paaghu tana ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig, ipul Yesu ve ila toman loolo ipataŋan. Pasaa, i kuaz tauu kat.
23 Ra Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Yes kuaz tauŋa, ipataŋan pazi kat to titaghon pooz to Maaron, ve tiloŋ tila nugh sambam. *
24 Yau nasaav payam muul. Isaav ighe kamel eta itoova to izeev ghi iloŋ ila sarum puura, pale irao? Ene aat mako. Ve yes kuaz tauŋa tauvene paam. Isaav ighe tauzi titoova to titaghon pooz to Maaron, ve tiloŋ tila nugh sambam, ene pale tirao mako kat.”
25 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, le tirur tiina ve ŋgar toozi imbool. Tauvene tighasoni tighe: “Wai, ighe tauvene, sei ta pale Maaron igham mulini ve ileep poi izi nugh tooni?”
26 Yesu maata ila pazi, ve isaav pazi tauvene: “Isaav ighe tamtamon tauzi titoova, ene aat tirao mako. Eemon Maaron, gabua eta irau ikeeka mako.” *
Yes tau titaghon Yesu na pale tigham saa atuya?
27 Yesu isaav tauvene, ve Petrus iyol aliiŋa ighe: “Ughita. Yei tane, nipul gabua tsiei naol isov izi ileple, ve nilam nitaghon ghom. Saa anooŋa ta pale ivot payei?”
28 Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Saawe tau Maaron igharaat gabua naol isov timin paaghu, ve Tamtamon Naatu ileep ila niia to ghamuuŋ pooz toman mbonari ve tapiri tiina, yam tau ataghon ghau ne, pale aleep ila niamim to ghamuuŋ pooz irau saŋavul ve ru, ve aŋgin rumei saŋavul ve ru to yes Israela. *
29 Ve tamtamon tisov tau tigham ŋgar pa yau ezag, ve tipul ruum toozi, toŋvetaz toozi, tamazŋa ve tinazŋa, natuzŋa, ma uum toozi, ene pale poia tiina to Maaron izazaa toozi, le iyol gabua tisov tau tipul zi na, irau ndiŋndiŋ ee (100). Ve yes pale tileep matazi yaryaare le alok. *
30 Eemon tamtamon katini tau aazne timuŋmuuŋ, ene pale tizi tileep murei geeg. Ve yes tau aazne tileep murei geeg, ene pale anazi tila timuuŋ.” *
* 19:3 Mt 16:1 * 19:4 Gnp 1:27, 5:2 * 19:5 Gnp 2:24; Ep 5:31 * 19:7 Lo 24:1+; Mt 5:31 * 19:9 Mt 5:32; 1Kor 7:10+ * 19:10 1Kor 7:1-17 * 19:12 Muuŋ, isaav ighe tamoot eta igham uraat ila kinik ruum tooni loolo, ene saawe naol tipaal laambe. Leso imogheer pa kinik azaawa ve natlivaŋa sov. * 19:12 1Kor 7:25+ 19:14 Geegeu tinumeer tamazŋa ve tinazŋa ve tileep ila sambazi. Iit paam irau tanumeer Maaron ve taleep ila i saamba. Leso tataghon pooz tooni, ve murei taloŋ tala nugh sambam. * 19:14 Mt 18:2+ * 19:16 Mbaŋ 16:30 * 19:17 Wkp 18:5; Lu 10:28; Ro 10:5; Ga 3:12 * 19:18 Igham 20:12+ * 19:19 Wkp 19:18; Ga 5:14; Yems 2:8 * 19:21 Lu 12:33; Mbaŋ 2:45; 1Tim 6:17+ * 19:23 Mt 13:22; 1Tim 6:9+; Yems 5:1+ * 19:26 Gnp 18:14 * 19:28 Lu 22:30; 1Kor 6:2; Syg 3:21 * 19:29 Hib 10:34 * 19:30 Mt 20:16; Lu 13:30