25
Saveeŋ palelaaŋ to zilivaa paghpaaghu saŋavul
Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi ighe: “Saawe tau Tamtamon Naatu imuul ilam ve itotoi pooz to nugh sambam ivot ighazooŋ, ene pale ŋgara imin zilivaa paghpaaghu saŋavul tau tisaŋan ŋeer ee tau ighe ivai. Tauvene tigham lam toozi ve tila tisaŋani izi eez livuugha. Leso tighur yesuru azaawa tila ruum toozi. *
2-4 Zilivaa tawe, liim lezi ŋgar mako, ve liim lezi ŋgar. Yes tau lezi ŋgar mako na, tigham lam toozi ve tila, eemon tikis ŋgoreeŋ *
siriv pa lam toozi mako. Ve yes tau lezi ŋgar na, titartar poi. Pasaa, tipavon lam toozi, ve tikis ŋgoreeŋ siriv toman patuzi nanarin tauzi. Ŋeer tau ivai na, ila ivot toozi rekia mako. Tauvene zilivaa saŋavul tana matazi ighengheen, ve tizi tigheen le lolozi iveegh.
“Tighengheen le mboŋ anooŋa, ra tilooŋ bobaaŋ tighe: ‘Ou, ŋeer tau ivai paaghu na, ilam wa! Aburig alam aghita!’ Tauvene zilivaa tana tiburig, ve tipuleel lam toozi izaa gha ighan tiina. Ra yes tau lezi ŋgar mako na, tisaav pa zetazŋa tau lezi ŋgar na tighe: ‘Ai, auul ghei pa ŋgoreeŋ rigta lak! Pa lam tsiei ighe imaat tane.’
“Eemon yes tau lezi ŋgar na, tiyol aliŋazi tighe: ‘Ee-e, ŋgoreeŋ tane irau ghiit mako. Ene irau yei taumai mon. Yam ala to yes tau tiraraukol pa ŋgoreeŋ na, ve aghol lemim.’ 10 Tauvene zilivaa tau lezi ŋgar mako na tiburig gha tila pa gholiiŋ lezi ŋgoreeŋ. Malau mako ve ŋeer tau ivai paaghu na ilam ivot. Tauvene yes zilivaa liim tau lezi ŋgar ve titartar poi na, titaghoni gha yesŋa tila. Tila peria ruum, ve tiloŋ tila pa ghanghaniiŋ to vaiŋ. Ra tipoon ataman ila ivool.
11 “Murei ra, zilivaa liim tau lezi ŋgar mako na, anazi tilam tipit ataman, ve tisaav tighe: ‘Tiina, Tiina, ukaak ataman payei lak!’
12 “Eemon ŋeer tana iyol aliŋazi ighe: ‘Yam savunugha? Onoon kat, yau nasaav payam. Yau nawatagh gham mako.’ ” *
13 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane le isov, ra isaav pazi muul ighe: “Tauvene yam aat amamaat ariaaŋ. Pa saawe duduuŋ to Tiina tsiam muleeŋ tooni, ene yam awataghi mako.” *
Gabua tau Maaron ighuru ila nimaan na, taŋgin poghania ve tagham uratoini
(Lu 19:11-27)
14 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin ŋeer ee tau ighe iburig gha ila pa nugh malau. Tauvene ipoi besooŋa tooni tilam, ve ighur gabua tooni siriv ila nimazi, leso tiŋgini ve tigham uratoini. 15 Maet tau i ighuru ila nimazi na, itaghon gabizooŋ tooni pa ŋgar ve uraat toz toz. I ighur maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) pa besooŋa ee. Ve ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ru (2,000) ila to besooŋa ite. Ve ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) ila to besooŋa tooni ite imin tol.
Ra ipul zi, ve ila. *
16 “Besooŋa tau igham maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) na, rekia mon ipaburigin uraat pa maet tawe. I iraraukol pani ve igham ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) muul izala paavo le imin ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ saŋavul (10,000). 17 Besooŋa tau igham maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ru (2,000) na, tauvene paam. Igham uratoi maet tawe le igham ndiŋndiŋ ru muul izala paavo gha imin ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ paaŋ (4,000). 18 Eemon besooŋa tau igham maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) na, ila itai puura, ve iŋgooz maet to tiina tooni izila.
19 “Tilepleep le malau rig, ra tiina toozi imuul ila, ve ipoi zi tilam. Leso tivotia uraat toozi, ve i iwatagh: Maet tau muuŋ i ireii pazi na, tigham uratoini le anooŋa piiz ivot wa. 20 Besooŋa tau igham maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) na, ikis ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ saŋavul (10,000), ve ila ighuru ila to tiina tooni, ve ipaes pani ighe: ‘Tiina tsiau, ughita. Maet tsio ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) tau upuli ila nimag, tauta nagham uratoini gha nagham ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim muul izala paavo.’
21 “Tiina tooni ilooŋ saveeŋ tooni, ve ipaiti ighe: ‘Paghuuna, yo uraata poia ee! Pasaa, yo utaghon ŋgar tsiau ve uŋgin poghania gabua ŋgirŋgiira tau napul zi ila nimam na, ve ugham uratoi zi. Tauvene yau aat naghur ghom to uŋgin uraat tintiina siriv. Ulam uleep tomani ghau ve itiŋa tintiniin.’ *
22 “Ra besooŋa tau igham maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ru (2,000) na, aana ila ivot tooni, ve ipaes pani ighe: ‘Tiina tsiau, ughita. Maet tsio ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ru tau upuli ila nimag, tauta nagham uratoini gha nagham ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ru muul izala paavo.’
23 “Tiina tooni isaav pani ighe: ‘Paghuuna, yo uraata poia ee! Pasaa, yo uŋgin poghania gabua ŋgirŋgiira tau napul zi ila nimam na, ve ugham uratoi zi. Tauvene yau aat naghur ghom to uŋgin uraat tintiina siriv. Ulam uleep tomani ghau ve itiŋa tintiniin.’
24 “Murei ra, besooŋa tau igham maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) na, aana ila ivot tooni, ve ipaes pani ighe: ‘Tiina, yau nawatagh ghom wa. Yo ughamgham ariaaŋa pa tamtamon. Irau lolom isaghatin zi rigta mako. Ve ulepleep sorok ve tamtamon tighamgham uratoi ghom. Taum uvazogh aniiŋ mako. Eemon saawe to lupuuŋ aniiŋ, yo uyauyau sorokini imin lem. 25 Tauta naroi payo, ve nala naŋgooz maet tsio izila taan. Ene, maet tsio ilat.’
26 “Tiina tooni ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pani ighe: ‘Yo tane, besooŋa saghati ee, ve tapirgom tamazi! Yo ughe yau nalepleep sorok ve tamtamon siriv tighamgham uratoi ghau. Ve ughe navazogh aniiŋ mako. Eemon saawe to lupuuŋ aniiŋ, nayauyau sorokini imin leg. 27 Ighe tauvene, puughu mindai ta ughur maet tsiau tane iloŋ ila ruum to maet mako? Imin ta yo ugham tauvene, kanaŋ saawe tau namuul nalam navot, nagham maet tsiau anooŋa tomania geege izala paavo.’ 28 Ra tiina tooni isaav pa zeran siriv tau tileep tigharau na ighe: ‘Maet ndiŋndiŋ ee tau ŋeer tane ikisi ne, awalaava pani, ve aghuru ila to iitete tau ikis maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ saŋavul (10,000) na! 29 Pa tamtamon tisov tau lezi gabua ve tigham uratoini, ene pale tigham lezi siriv muul izala paavo le tirau kat. Eemon isaav ighe tamtamon eta le gabua ŋgiira mon, ve igham uratoini mako, ene pale tigham mulin gabua tana, ve i ileep sorok. *
30 Aiyo, besooŋa saghati tane, i irau gabua eta mako. Aghamu ivot ila muuri, ve asiki ila ta ndoroom tiina loolo we. Yes tau tileep ta sewe, yavyavuuŋ tiina igham zi, ve tiyakyak toman livozi kikikia ve tilepleep.’ ” *
Tamtamon Naatu pale igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi
31 Yesu isaav muul ighe: “Murei, Tamtamon Naatu pale imuul ilam tomania yes aŋela tisov, ve itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ toman tapiri ve mbonari tiina. Saawe tana ighe ivot, i pale ileep ila niia to ghamuuŋ pooz toman mbonari tiina, ve igabiiz tamtamon. Pasaa, i kinik. *
32 Mako aŋela tiyauur tamtamon tisov to nughmariŋ tila tiyooz ila i naagho, ve ivureer zi timin ŋgun ru, imin ŋginiiŋ ŋgaia ivureer ŋgai tooni. Sipsip tila soghan, ve mekmek tila soghan. *
33 I pale ighur sipsip tila tileep pa niima tapir, ve mekmek tileep pa niima ŋas.
34 “Mako kinik isaav pa yes tau tileep pa niima tapir na ighe: ‘Yam zeran tau poia to Tamaŋ Maaron igheen tomani gham na, alam aloŋ ala nugh tooni, ve agham lepoogh poia tau ezamim pani na. Muuŋ geeg, saawe tau i ighur sambam ve taan soone, i igharaat nugh tane payam. *
35 Pa saawe tau yau pitool ghau, yam agham leg aniiŋ. Ve murun ghau, yam agham leg yaa to naghun. Ve naleep namin loom, yam agham ghau nalat ruum tsiam ve aŋgin ghau. 36 Ve nambool pa nonoghiiŋa, yam agham leg nonoghiiŋa to nanonogh ghau pani. Ve namorooŋ, yam alam aŋgin ghau. Ve saawe tau tighur ghau naloŋ nala ruum to yavyavuuŋ, yam alam agig ghau.’ *
37 “Mako yes zeran duduŋazi tawe pale tighasoni tighe: ‘Wai Tiina, yei nighit ghom ve nigham ŋgar tauvene payo ŋeez? Yo ughe saawe tau pitool ghom, yei nigham lem aniiŋ. Ve murun ghom, yei nigham lem yaa to ughun. 38 Ve uleep umin loom, yei nigham ghom ulam uleep ruum tsiei ve niŋgin ghom. Ve umbool pa nonoghiiŋa, yei nigham lem nonoghiiŋa. 39 Ve saawe tau nighita yo umorooŋ, ma tighur ghom uloŋ ula ruum to yavyavuuŋ loolo, yei nilat nigig ghom. Yei nigham tauvene payo ŋeez?’
40 “Ve kinik tana pale iyol aliŋazi ighe: ‘Yau nasaav payam kat tauvene: Saa ŋgar poia tau muuŋ yam agham pa tazigŋa, yau naghita naghe yam agham payau paam. Yes tau lezi ezazi mako kat paam. Isaav ighe muuŋ auul toozi eta, yau naghita naghe yam agham ŋgar tana payau paam.’ *
41 “Isavsaav pazi le isov, mako itoor ghi maata ila pa yes tau tiyozyooz pa niima ŋas na, ve isaav pazi ighe: ‘Yam zeran sasaghatmim kat. Tamaŋ Maaron aatyavyav tooni aat izaa tsiam. Aghau payau, ve azila ta yav we. Yav tawe, tigharaata pa Sadan tomania aŋela tooni, ve ighanghan irau saawe. Irau imaat mako. *
42 Pa saawe tau pitool ghau, yam agham leg aniiŋ mako. Ve murun ghau, yam agham leg yaa mako. 43 Ve naleep namin loom, yam agham ghau nalat ruum tsiam mako. Ve nambool pa nonoghiiŋa, yam agham leg nonoghiiŋa mako. Ve saawe tau namorooŋ, ma naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, yam alam aŋgin ghau mako.’
44 “Mako yes anazi tiyol aliiŋa tighe: ‘Wai Tiina, yo ughe saawe tau pitool ghom, murun ghom, uleep umin loom, umbool pa nonoghiiŋa, umorooŋ, ma uleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, yei niuul ghom mako. Ŋeez yei nigham tauvene payo?’
45 “Ve kinik tana pale iyol aliŋazi ighe: ‘Yau nasaav payam kat: Isaav ighe muuŋ tamtamon tsiau eta tau le eeza mako kat, ilepleep, ve yam auule mako ve aghur murimim pani, ene yau naghita naghe yam agham ŋgar tauvene payau paam.’ ”
46 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Zeran sasaghati tauvene, Maaron pale iziir zi tighau tila, leso tigham atuya toozi. Atuya toozi tawe irau isov mako. Pale iseeŋga taghon taghon gha ila. Eemon yes zeran duduŋazi, i pale igham zi tila tileep matazi yaryaare le alok.” *
* 25:1 Lu 12:35 * 25:2-4 Yes Israela tiyesyes ŋgoreeŋ to oliv ila lam toozi. * 25:12 Mt 7:23; Lu 13:25+ * 25:13 Mt 24:42 25:15 Matayu ibood saveeŋ tauvene: Ŋeer tane igham besooŋa tooni lezi maet irau ‘talent’ liim, ‘talent’ ru, ve ‘talent’ ee. Talent, ene maet tiina kat, irau 1 milion Kina ma vene. * 25:15 Ro 12:6+; Ep 4:7-11 * 25:21 Mt 24:45+; Lu 16:10; 1Kor 4:2 * 25:29 Mt 13:12; Mk 4:25; Lu 8:18 * 25:30 Mt 8:12 * 25:31 Mt 16:27, 19:28; Syg 20:11+ * 25:32 Ezek 34:17; Ro 14:10; 2Kor 5:10 * 25:34 Ep 1:4 * 25:36 Hib 10:34, 13:3 * 25:40 Mt 10:42; Mk 9:41; Hib 6:10 * 25:41 Mt 7:23; Syg 20:10 * 25:46 Yo 5:29; Ro 2:7+; Syg 20:15