27
Tighur Yesu ila to Piladus
(Mk 15:1; Lu 23:1-2; Yo 18:28-32)
Mboŋoozo geeg, yes daaba to watooŋrau tomania pooza tisov to yes Yuda tilup zi, ve tivasavo zi pa eez to tirav Yesu imaat. Tauvene tikau niima, ve tighamu tila tighuru ila to Piladus. Piladus, i gavana to Rom tau iŋgin taan sirivu to Yudea.
Yudas iliis luua gha imaat
(Mbaŋ 1:18-19)
Yudas, ŋeer tau ighur Yesu ila koiŋa nimazi na, ilooŋ tighe yes daaba timbu saveeŋ to tirav Yesu imaat. Tauvene loolo ipataŋan kat, ve igham maet silva tamoot ee saŋavul (30) tau tigham pani na, ve ila ighe ipamuule. I ila ivot to yes daaba to watooŋrau ve yes pooza, ve isaav pazi ighe: “Enes, maet tsiam tane. Yau nagham sosor tiina kat. Pasaa, ŋeer tau le sosor eta mako, tauta naghur sorokini ila nimamim, ve aazne pale aravu imaat.”
Yes tiyol aliiŋa tighe: “Ah, ena yo taum kaut tsio. Yei lemai saveeŋ eta pani mako.”
Tauvene Yudas isuruuv maet tawe izi Rumei Tiina naagho, ra ivot ila muuri, ve iliis luua gha imaat. Yes daaba to watooŋrau tiyau maet tana muul, ve tisaav tighe: “Maet tane, ene siŋ to tamtamon atuya. Isaav ighe taghuru ila pepeel to Rumei Tiina, ene aat iduduuŋ pa tutuuŋ mako.” Tauvene tivasavo zi pani ila le timbu saveeŋ tighe tigham maet tana, ve tighol taan sirivu tau tiwaato tighe ‘taan to ravuuŋ uur.’ Ve tighuru imin nugh to loomba titavia mateegha toozi ila. Tauta tiwaat taan sirivu tawe eeza ‘Taan to siŋ.’ Eeza tana ighengheen le ilam aazne.
9-10 Tauvene Maaron aliiŋa tau muuŋ propet Yeremia ivotia na ighur anooŋa. Saveeŋ tana isaav ighe:
“Yes Israela tighur maet silva tamoot ee saŋavul (30) imin tamtamon tane atuya. Maet tana, tighamu ve tighol taan sirivu to ravuuŋ uur pani itaghon saveeŋ tau Maaron isavia payau na.” *
Tipayooz Yesu pa savsaveeŋ ila Piladus naagho
(Mk 15:2-5; Lu 23:3-5; Yo 18:33-38)
11 Yes Yuda tigham Yesu ila, ve tipayooze ila Piladus tau gavana to Yudea na naagho, ra Piladus ighasoni ighe: “Mindai, yo kinik to yes Yuda?”
Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tauta taum usavia na.” *
12 Ra yes daaba to watooŋrau tomania yes pooza tiburig, ve tiŋgal saveeŋ naol pa Yesu. Eemon i iyol saveeŋ toozi eta mako. Ineneeŋ mon. *
13 Tauvene Piladus isaav pani muul ighe: “Yo ulooŋ zi, ma mako? Yes tiŋgal saveeŋ naol payo.” 14 Eemon Yesu iyol Piladus aliiŋa mako. Saveeŋ naol tau tiŋgali pani na, i iyol eta mako. Ineneeŋ mon. Tauvene Piladus igham ŋgar naol.
Piladus iyok ighe tirav Yesu izala ai pambarooŋ
(Mk 15:6-15; Lu 23:13-25; Yo 18:39–19:16)
15 Ndaman ta naol ne, lupuuŋ tiina to Pasova ighe ivot, ene gavana to Yudea ighamgham tauvene: Yes tau tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, isaav ighe eval tiina lolozi pa toozi eta ivot, i aat ipuli ivot. 16 Saawe tana, ŋeer ee ilepleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, eeza Barabas. Vaaru ilaan irau nugh isov. 17 Tauvene eval tiina tila tilup zi ila Piladus naagho, ve i ighason zi ighe: “Yam aghe napul sei ilat? Barabas, ma Yesu tau tiwaato tighe i Mesia na?” 18 Piladus isaav tauvene pasaa, i iwatagh: Daaba to yes Yuda tigham Yesu ilam, ve tighuru ila niima pasaa, tighita tamtamon katini tipaiti pa uraat tooni ve titaghoni. Tauta ireu yes daaba tawe lolozi ve tighur koi pani. *
19 Piladus ilepleep ila niia to gharatooŋ saveeŋ, ve azaawa aliiŋa ila pani ighe: “Ŋeer duduuŋa tana, ugham gabua eta pani sov. Pa mboŋ, yau naghita vivuuŋ ee tau iŋaruini, le igham ghau naroi, ve lolog ipataŋan kat.”
20 Eemon yes daaba to watooŋrau tomania yes pooza tipazaagh eval tiina gha tighason Piladus tighe ipul Barabas ivot ila, ve irav Yesu imaat. 21 Tauvene Piladus ighason zi muul ighe: “Zeran ru tau tilepleep ne, sei kat ta yam aghe napuli ivot ilat?”
Yes tiyol aliiŋa tighe: “Barabas!”
22 Tauvene Piladus ighason zi muul: “Ighe tauvene, pale nagham mindai pa Yesu tau tiwaato tighe i Mesia?”
Yes tisov tilup avozi tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ!”
23 Tauvene Piladus ighason zi muul ighe: “Pasaa? I igham saa sosor?”
Eemon azezi katitiiŋ pa bobaaŋ tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ!”
24 Piladus ighilaal ighe yes irau tilooŋ aliiŋa mako. Ve iroi ighe malau mako pale malmal tiina iburig. Tauvene igham yaa, ve imin niima ila eval tiina matazi. Ra isaav pazi ighe: “Aghita. Ŋeer tane, ighe siŋ tooni imaliŋ gha imaat, ene yam ta amin puughu pa mateegh tooni. Yau mako.” *
25 Eval tiina tiyol aliiŋa tighe: “Poia. Siŋ tooni atuya izaa tsiei toman natmaiŋa lak!” *
26 Tauvene Piladus ipul Barabas ivot ila toozi. Ve isaav gha tilos Yesu. *
Ra ighuru ila zaaba tooni nimazi. Leso tighamu tila, ve tiravu izala ai pambarooŋ.
Yes zaaba tipamogherai Yesu ve tilosi
(Mk 15:16-20; Yo 19:2-3)
27 Yes zaaba tawe tigham Yesu gha tiloŋ tila gavana ruum tooni loolo, ra tipoi zetazŋa tisov tilam tilup zi, ve tiyooz livutin Yesu, ve tipamogheraini imin i kinik. 28 Tizuzuum nonoghiiŋa tooni izi, ve tinonoghi pa uuli siŋsiŋai ee, 29 ra tigham waar tuatua gha titalia, ve tighuru izala Yesu daaba imin moghar ndamoonda. Mako tighur toon ila Yesu niima tapir imin titi to kinik, ve tiput aghezi pani, ve tipamogheraini tighe: “Iya, aa kinik to yes Yuda, yei nipakur ghom!” 30 Ve tiŋazuvu, ve tigham toon gha tiloslos daaba pani. *
31 Tipaŋiŋizaini le isov, ra tizuzuum uuli siŋsiŋai tawe izi pani, ve tinonoghi pa tauu nonoghiiŋa tooni muul, ve tighamu tila, leso tiravu izala ai pambarooŋ.
Tirav Yesu izala ai pambarooŋ
(Mk 15:21-32; Lu 23:26-43; Yo 19:17-27)
32 Yes tipul nugh tiina Yerusalem, ve tilaagh taghon eez tila, le tizaa to ŋeer ee to nugh Sairini, eeza Simon. Yes zaaba tighita, ve tisasaara ilam, ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avaara gha aana ibaado, 33 ve tila tivot nugh ee, eeza ‘Golgata.’ (‘Golgata’ puughu tauvene: ‘Nugh tau ghitooŋa imin tamtamon daaba rubruuba.’) 34 Yes zaaba tighe tigham Yesu le vaen tau titoora tomania marasin papaii, leso iuule pa yavyavuuŋ tooni. I itoova, eemon loolo pa ghunuuŋni mako. *
35 Yes tirav Yesu izala ai pambarooŋ, ra tigham nonoghiiŋa tooni tomania gabua tooni siriv, tighe tirei irau zi. Tauvene tipayooz mbuur, leso itotoi sei ta pale igham saa gabua. *
36 Tirei gabua tooni le isov, ra mbolezi izi ta sewe, ve matazi pani. 37 Tigham ndiu sirivu tau tibood mateegh tooni puughu ila na, ve tiravu izala ai pambarooŋ tooni daaba. Paesiiŋ tawe isaav ighe: “Ene Yesu, kinik to yes Yuda.” 38 Saawe tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ, tirav tamtamon ru paam. Ee, tipayooze ila pa Yesu niima tapir, ve ite ila pa ŋas. Yesuru zeran to taliiŋzizi ve ghamuuŋ malmal. *
39 Saawe tau Yesu ituktuuk ila ai pambarooŋ, eval tiina tilala tilamlam. Matazi izazala pa Yesu, titurun luazi pani imin veleghiiŋni, ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pani tighe: *
40 “Aa, ughita wa! Yo ta ughe ureu Rumei Tiina izi, ve mboŋ imin tol, o upayooze muul. Poia. Uul taum lak! Ighe onoon yo Maaron Naatu, na uzi pa ai pambarooŋ tsio tana.” *
41 Yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara to tutuuŋ ve pooza siriv tiveleghi paam tighe: 42 “I iuluul tamtamon naol. Irau iuul tauu mako? I ighe i kinik to iit Israela. Poia. Isaav ighe ipul ai pambarooŋ tooni ve izilam taan, o taghur ila tooni. *
43 I inumeer Maaron, ve ighe i Maaron Naatu. Poia. Isaav ighe Maaron loolo pani, o iuule ta aazne!” *
44 Ve zeran sasaghati ru tau tirav zi izala ai pambarooŋ igharau Yesu na, yesuru paam tisiksik saveeŋ veleghiiŋ raraate mon pani.
Yesu imaat
(Mk 15:33-41; Lu 23:44-49; Yo 19:28-30)
45 Aaz anunu izalam zegmatuugh, ra ndoroom tiina ivot irau taan isov, ve ighengheen tauvene le aaz ivool (3 kilok). 46 Ra Yesu iboob aliiŋa tiina ighe: “Eli, Eli, lema sabaktani?”
Saveeŋ tane, puughu tauvene:
“Maaron tsiau, Maaron tsiau, puughu mindai ta ughur murim payau?” *
47 Tamtamon siriv tau tiyozyooz tigharau Yesu na, tilooŋ sapirin saveeŋ tooni, ve tisaav tighe: “Alooŋ. Ipoi propet Ilia.” 48 Tauvene tamtamon toozi ee rekia mon ilaan ila igham spans, ve izeeva izila uur ee tau vaen igheen ila. Ra ikauu ila ai malaua, ve izuzuuna izala pa Yesu, leso igholooma. *
49 I igham tauvene, ve yes siriv tisaav pani tighe: “Uleep o, ve taghita. Pale Ilia ilam ve igham mulini pa pataŋani tooni, ma mako?”
50 Yesu iboob muul toman aliiŋa tiina, ra ipul avuvu ila, ve imaat. *
51 Saawe duduuŋ tana, uuli tiina tau ituktuuk ila Rumei Tiina loolo ve iponpoon nugh tau patabuyaaŋ kat na, imaraŋgat ta saaŋa we, ve malmali izila siiŋa, le imin ru. Ve yogyoog tiina itok taan, le taan irur ve maet tintiina tivavaal. *
52 Ve tamtamon patabuyaaŋa katini to Maaron tau timaat muuŋ na, naal toozi tikaak, ve Maaron ipaburigin zi pa mateegh. 53 Yes tipul naal toz toz ve tilepleep le saawe tau Maaron ipaburigin Yesu pa mateegh, ra tiloŋ tila nugh patabuyaaŋ Yerusalem, ve tamtamon katini tighit zi.
54 Yes zaaba tau tiŋginŋgin Yesu na, yesŋa daaba toozi tighita yogyoog tana ve gabua siriv tau tivot pa saawe tana, le roiŋ tiina kat igham zi. Ve tisaav tighe: “Onoon kat, ŋeer tane, i Maaron Naatu.”
55 Zilivaa katini tau tibesbees pa Yesu na, yesŋa Yesu tilaagh Galilaia ve tilam. Yes paam tiyozyooz soghan, ve timamarar gabua tau ivotvot na. 56 Zilivaa tawe, toozi tol, ene Maria to nugh Magdala, ve Maria ite tau Yakobus gha Yosep tinazi na, ve Zebedi azaawa tau Yakobus gha Yoan tinazi na.
Tighur Yesu paata ila naal loolo
(Mk 15:42-47; Lu 23:50-56; Yo 19:38-42)
57-58 Ravrav izi, ra kuaz tauu ee ila ivot, eeza Yosep. I to nugh Arimatea, ve i Yesu ziŋeera ee paam. I ila to Piladus, ve ighasoni ighe iyokia Yesu paata pani. Tauvene Piladus isaav pa zaaba siriv gha tila tigham Yesu paata, ve tighuru ila Yosep niima. 59 Yosep tomania zeran siriv tigham Yesu paata, tizunua pa uuli pisosooŋa tau ŋgalaaŋa kat. 60 Ra tighamu tila, ve tighuru iloŋ ila maet puura paaghu ee tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha. Maet puura tawe, ene to Yosep tauu. Ra tipatambulia maet tiina ee ila ipoon puura tana aavo. Tipasov uraat tana le isov, ra tipul nugh tawe, ve timuul tila. *
61 Saawe tau tigham uraat tana, Maria to Magdala yesuru Maria ite, mbolezi izi soghan rig, ve matazi ilala pazi.
Yes zaaba matazi pa naal to Yesu
62 Saawe to titartar pa umbom patabuyaaŋ isov, ve nughizau, ra yes daaba to watooŋrau tomania zeran tutuuŋa siriv tila to Piladus, ve tisaav pani tighe: 63 “Tiina tsiei, yei matamai iŋgal saveeŋ ziiri ee tau aavo karom tawe isavia. Saawe tau ileep maata yaryaare, i isavsaav ighe: ‘Yau aat namaat. Ve mboŋ imin tol, mako naburig muul.’ 64 Tauvene yei nighe yo ughur zaaba tsio siriv tila tiŋgin poghania naal tau paata igheen ila na le irau mboŋ tol tane isov. Mako pale mbiwa tooni tila tium paata, ve tiŋgooza ila pa nugh ite, ve titombaan tamtamon tighe i iburig muul pa mateegh. Ve karom toozi tana pale iliiv saveeŋ karom naol tau i isavi zi imin maata na, mako ikau ŋgar to tamtamon gha tivaghamgham kat.”
65 Piladus iyok pa ŋgar toozi ighe: “Poia. Zaaba siriv tilepleep. Yamŋa ala, ve saa ŋgar tau aghe ataghoni pa ponaaŋ naal tawe aavo, na aghamu mon.” 66 Tauvene tipul Piladus, ve yesŋa zaaba tawe tila to tiŋgin Yesu paata. Yes tiwawaar maet tiina tau ipoon naal aavo na le tuŋia kat. Leso tamtamon eta iloŋ ila sov. Ra tighur zaaba siriv to tiŋgini.
* 27:9-10 Sek 11:12+ * 27:11 Yo 18:36-37 * 27:12 Is 53:7 * 27:18 Yo 12:19 * 27:24 Lo 21:6+; Mt 27:4 * 27:25 Mt 23:35; Mbaŋ 5:28 * 27:26 Ravraav tau tilos Yesu pani na, timbit gabua matazi ila, leso iraŋgat tamtamon tinizi. * 27:30 Is 50:6 * 27:34 Mbo 69:21 * 27:35 Mbo 22:18 27:38 Yes Roma tirav tamtamon ila ai pambarooŋ pa sosor soroksorok mako. Yes tau sasaghatizi kat, ve yes tau tigham malmal tighe tiziir gavman to Rom na, yes mon ta Roma tirav zi ila ai pambarooŋ. * 27:38 Is 53:12 * 27:39 Mbo 22:7, 109:25 * 27:40 Mt 26:61; Yo 2:19; Mbaŋ 6:14 * 27:42 Yo 1:49, 12:13 * 27:43 Mbo 22:8 * 27:46 Mbo 22:1 27:47 Yes Israela tiwaat propet Ilia eeza tighe ‘Eliyahu.’ Tauta saawe tau Yesu ipoi Maaron ighe “Eli, Eli”, tamtamon tighe pa i ipoi Ilia. * 27:48 Mbo 69:21 * 27:50 Yo 10:17-18 * 27:51 Igham 26:31+; Hib 6:19, 10:19+ * 27:60 Is 53:9