2
Iit aat loloon pa loŋaaŋ Maaron saveeŋ tooni
Tauvene ŋgar sasaghati naol, tomania ŋgar karom, yam apul zi tisov tileplez. Ve apamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam sov. Yam aat aghur ila kat, toman lolomim. Zeetmimŋa tau lezi gabua katini na, aghur koi pazi sov, ve asinai zeetmimŋa sov. *
Saveeŋ to Maaron iŋgalaaŋ mon. Ŋgar saghati eta igheen ila loolo mako. Ve ipalot gham pa lepoogh to anunumim imin tuz tau yes geegeu tighunu. Tauvene yam aat aghe le aloŋlooŋa, imin geegeu tau ŋgarig gha tipoop zi na lolozi pa ghunuuŋ tuz. Leso ŋgar to Krisi itum imin tiina ila lolomim, ve saawe to Mboŋ Murei, Maaron pale igham mulin gham ve aleep poi. Tauvene saveeŋ to Tiina toit, akisi tuŋia. Pa poia tooni, taumim atoova ve ayamaana wa. *
Krisi tamtamon tooni timin rumei to Maaron Avuvu
Krisi, i imin maet maata yaryaare tau ikis rumei to Maaron iyooz ariaaŋ. Tauvene yam aŋaruini ala. Onoon, tamtamon tiveleghi tighe i tamtamon sorok, ve tizori. Eemon Maaron tauu ighuru pa uraat tooni, ve loolo igheen tooni kat. I ighita Krisi imin maet paghuuna ee tau atuya tiina kat. Yam tau aleep ila lupuuŋ to Krisi loolo na paam, asov amin maet matazi yaryaare tau Maaron iraorao rumei tooni pani, leso tauu Avuvu ileep iloŋ ila. Ve yam amin zeran patabuyaaŋa to watooŋrau, leso abees pa Maaron. Ve Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin gham, tauta asuŋsuŋ pa Maaron ve apapaiti, ve aghamgham uraat ve ŋgar popoia maata maata. Ila uraat to Krisi, uraat ve ŋgar tsiam naol tana timin watooŋrau popoia ila Maaron maata. *
Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene:
“Aghita. Yau pale naghur maet ee igheen izi loloz Zion. Maet tawe, paghuuna kat ve atuya tiina. Taug naghuru to ipariaaŋ rumei tsiau.
Tamtamon tisov tau tighur ila tooni, ene aat tighita ghuruuŋ ila toozi anooŋa. Eta irau ighur maata pani sorok ne mako.” *
Yam tau aghur ila na, aghita Krisi imin maet paghuuna kat tau atuya tiina na. Eemon yes tau tighur ila mako na, Maaron aliiŋa ziiri ru iduduuŋ pazi kat:
“Maet tau yes to raoŋ ruum matazi veleghini ve tisiki ilale, tauta tighuru imin puughu pa ruum. Leso ipaloti, ve ruum iyooz ariaaŋ izala paavo. *
Maet tawe, tamtamon siriv pale titut aghezi ila, ve titap tizi.
Ve siriv tighita ve tirere pani. Tauta igham zi titap.” *
Yes titap pasaa, tizorzoor Maaron aliiŋa. Ŋgar toozi tawe, Maaron ighuru pazi pataghaaŋ wa. *
Maaron tamtamon tooni timin zeran to watooŋrau tau tibees pa kinik tiina
Eemon yam, Maaron isiigh gham amin le, ve igham gham amin lupuuŋ eemon wa. Yam zeran to watooŋrau tau tibees pa kinik tiina. Ve yam tamtamon patabuyaaŋa to Maaron. I ipoi gham gha apul ŋgar to ndoroom, ve aloŋ ala ghazooŋa tooni loolo, leso avotia ŋgar popoia maata maata tau i ighamgham payam na. Ghazooŋa tawe, paghuuna le paghuuna kat. Ighe tagham ŋgar pani, ene aat ŋgar toit imbool. *
10 Muuŋ, yam aleep iloŋ ila lupuuŋ to Maaron mako. Ve aazne, yam amin tamtamon tooni patabuyaaŋa. Muuŋ, i loolo isaghatin gham mako. Ve aazne, loolo isaghatin gham, ve ireu sosor tsiam wa. *
Tagham ŋgar tau iduduuŋ mon ila tamtamon matazi
11 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Aghita: Taan tane, ene nugh tsiam mako. Yam aleep pani imin loom mon. Pasaa, nugh tsiam duduuŋ, ene sambam. Tauvene naghe napalot gham: Ŋgar sasaghati naol tau lolomim ighaar pani na, apul zi tileplez. Ene nasavia ŋgar to lolomim muŋgaana tau ipaparav tomania ŋgar to anunuun. *
12 Yam aat agham ŋgar duduuŋa mon ila yes tau tiwatagh Maaron mako na matazi. Onoon, aazne, tiŋgal saveeŋ naol payam tighe yam zeran to ghamuuŋ ŋgar saghati. Eemon isaav ighe tighit gham ataghon ŋgar poia, ene pale igham zi titoor ŋgar toozi. Leso saawe tau Maaron ilam ve ighur atuya pa tamtamon, yes paam pale tipait eeza pa tapiri ve poia tooni. *
Taleep ila daaba toit sambazi ve talooŋ aliŋazi
(Ro 13:1-7; Ep 5:22–6:9; Kol 3:18–4:1)
13 Yam amin Tiina toit Yesu Krisi le wa. Tauvene tamtamon tisov tau tighur zi timin daaba pait na, yam aat aleep ila sambazi ve alooŋ saveeŋ toozi. Tauvene aleep ila kinik to Rom tau eeza tiina kat na saamba. *
14 Ve daaba siriv tau tiŋginŋgin nugh na paam, azoor zi sov. Aleep ila sambazi, ve alooŋ saveeŋ toozi. Pa yam awatagh: Kinik ighur zi, leso tighur atuya pa zeran sasaghatizi ve titatan zi, ve tipakur yes tau titaghon ŋgar poia na. 15 Tauvene Maaron ighe yam agham ŋgar poia mon. Leso apoon yes kankanooŋa tau tiŋgalŋgal saveeŋ pait ne avozi, ve tipul saveeŋ toozi tawe ileple. Zeran tawe, saveeŋ toozi imin saveeŋ to borauŋa. *
16 Onoon, ila uraat to Krisi, yam amin besooŋa muul mako. Eemon agham ŋgar aghe: “Aazne, yau naŋgin taug. Tauvene saa ŋgar tau naghe naghamu, ene irau naghamu.” Vene sov. Pa ighe agham ŋgar tauvene, ene pale imin puughu payam pa ghamuuŋ sosor. Yam aat ataghon ŋgar tau itotoi ighe yam besooŋa to Maaron. *
17 Tauvene matamim tatanin tamtamon eta sov. Isaav ighe tamtamon lezi ezazi, ma lezi ezazi mako, na yam aat agham ŋgar poia mon pazi. Ve lolomim pa toŋvetaz tsiam to Krisi ve agham poghani zi, aroi pa Maaron ve ataghon ŋgar tooni, ve atandagh pa kinik.
Saveeŋ tau iŋarui yes besooŋa
(Ep 6:5-8; Kol 3:22-25)
18 Aiyo, yau leg saveeŋ rig pa yam besooŋa. Yam aat atatan taumim, aleep ila daaba tsiam sambazi, ve atandagh pazi. Yes tau tighamgham poghani gham ve titotoi ŋgar marowa payam, ve yes tau tighamgham ariaaŋa payam na paam. *
19 Onoon, isaav ighe matamim iŋgal Maaron ve ataghon ŋgar tooni, ve tamtamon tighur pataŋani payam, ene iduduuŋ mako. Eemon isaav ighe ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani tana, ene pale Maaron loolo poia payam ve ipakur gham. 20 Eemon isaav ighe yam agham ŋgar saghati ve tilos gham, ve abaad pataŋani tana, ene pale sei ipait gham? Mako. Ve isaav ighe abaad pataŋani pa taghoniiŋ ŋgar duduuŋa, ene pale Maaron loolo poia payam ve ipakur gham. *
Tayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, leso tataghon Yesu aaghe niia
21 Maaron ipoi gham amin le, leso ataghon ŋgar tauvene. Aghita. Krisi ibaad pataŋani tiina kat to iuul gham. I itotoi gham pa ŋgar tooni tawe, leso aghita ve ataghon aaghe niia. *
22 “I igham sosor eta mako, ve saveeŋ karom eta ivot ila aavo mako.” *
23 Ve saawe tau tisik saveeŋ veleghiiŋ pani, i iyol saveeŋ toozi mako. Ineneeŋ mon. Ve saawe tau tighur yavyavuuŋ pani, i isavia saveeŋ eta to iparoi zi mako. I inumeer Maaron, ve ipul tauu ila i niima. Pasaa, i iwatagh: Gabizooŋ to Maaron, ene iduduuŋ mon. *
24 Saawe tau Krisi ibaad sosor toit atuya izala ai pambarooŋ, i iyamaan yavyavuuŋ tiina kat ila tiini. Leso tasov pa ghamuuŋ ŋgar saghati, ve taleep poia ila tooni, ve tataghon ŋgar duduuŋa mon. Tauvene zibzib niia tau igheen ila Krisi tiini, tauta igharaat gham gha poiamim wa. *
25 Muuŋ, yam aleep imin sipsip tau tisagsag. Ve aazne, amuul alam to Ŋginiiŋ tsiam Krisi wa. I Ŋeer tau maata pa anunumim irau saawe. *
* 2:1 Ep 4:25; Kol 3:8+; Hib 12:1 * 2:3 Mbo 34:8 * 2:5 Ro 12:1; 1Kor 3:16; Ep 2:21+; Syg 1:6 * 2:6 Is 28:16; Ro 9:33 * 2:7 Mbo 118:22; Mt 21:42 * 2:8 Is 8:14 * 2:8 Lu 2:34, 20:18 * 2:9 Igham 19:5+; Kol 1:13; Syg 5:10 * 2:10 Ro 9:25+ * 2:11 Ro 13:14; Ga 5:16+; Pil 3:20; Hib 11:13+ * 2:12 Mt 5:16; Ro 12:17; 2Kor 8:21; Pil 2:15 * 2:13 Mt 22:21; Tit 3:1 * 2:15 Tit 2:8 * 2:16 Ga 5:1, 13 * 2:18 1Tim 6:1+; Tit 2:9+ * 2:20 1Pe 3:14, 17, 4:14+ * 2:21 Mt 16:24; Yo 13:15; 1Yo 2:6 * 2:22 Is 53:9; 2Kor 5:21; Hib 4:15 * 2:23 Mk 15:4+; Ro 12:19; 1Tes 5:15; 1Pe 3:9 * 2:24 Is 53:5; Ro 6:10+ * 2:25 Is 53:6; Yo 10:14; Hib 13:20