15
Tagham ŋgar pa tauun mon sov. Tagham ŋgar pa zetaanŋa paam
Iit tau ghuruuŋ ila toit iyaryaaŋ ne, irau tataghon tauun loloon mako. Iit aat mataan iŋgal yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone na, ve tatatan tauun, ve tataghon ŋgar tau irau lolozi ve ŋgar toozi, ve tatoova to tapalot zi. *
Tauvene iit tasov aat tataghon ŋgar tau iuul zetaanŋa na, ve tapalot zi pa ŋgar popoia. Leso tapariaaŋ ghuruuŋ ila toozi. *
Agham ŋgar pa Krisi. I igham ŋgar pa tauu mako. Ŋgar tooni itaghon Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na. Isaav tauvene:
“O Maaron, saveeŋ veleghiiŋ tau tisiki payo na, ene izaa tsiau paam.” *
Maaron aliiŋa isov tau muuŋ tiboode na, ene igheen to ipaduduuŋ ghiit, ve ipalot ghiit. Leso loloon ruru sov, ve tayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve taghur mataan pa saawe to Maaron igham mulin ghiit. *
Maaron toit ipapalot ghiit, leso tayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. I tauu pale igham gham alup lolomim tomania ŋgar tsiam imin eemon itaghon ŋgar to Yesu Krisi. *
Leso yam asov lolomim eemon, ve alup avomim, ve apait Tiina toit Yesu Krisi Taama Maaron pa tapiri ve poia tooni. Onoon.
Krisi ilam pa yes Yuda mon mako. I ilam pa tamtamon tisov
Krisi loolo poia payam, ve igham gham amin le wa. Tauvene yam paam, lolomim poia pa taumim ve avaghamu poghani gham. Leso apaghazoŋai Maaron eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni. Pa yau nasaav payam: Krisi imin besooŋa pa yes Yuda, ve igham uraat itaghon saveeŋ mbuaaŋ tau Maaron isavia pa timbuzŋa na. Leso anooŋa ivot, ve ipaghazoŋai Maaron ighe saveeŋ tooni, ene onoon mon. *
Ve igham nugh nugh tau Yuda mako na tipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni. Pasaa, i loolo isaghatin zi, ve ireu sosor toozi. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene:
“Yau aat napait ghom ila nugh nugh tau Yuda mako na sosozi,
ve nambou mbouŋ to napakur yo ezam.” *
10 Ve saveeŋ ziiri ite isaav tauvene:
“Yam nugh nugh tau Yuda mako na, asov alup gham tomania Maaron tamtamon tooni, ve tintinmim pani.” *
11 Ve saveeŋ ziiri ite isaav tauvene:
“Yam tau Yuda mako na, asov apakur Maaron.
Yam nugh nugh tau aleep irau taan na, asov ayoor eeza.” *
12 Propet Isaia paam isavia gabua tane ighe:
“Paaghu ee to Yesi pale ivot gha imin kinik, ve igham pooz pa nugh naol isov.
Nugh nugh tau Yuda mako na, pale tinumeera, ve tighur matazi pa saawe to i iuul zi tileep poi.” *
13 Maaron tau iit taghurghur mataan pani ne, pale igham yam tau aghur ila tooni na lolomim poia kat, ve aleep poia toman lolomim luuma. Ve Avuvu Patabuyaaŋ tapiri ipalot gham. Leso lolomim ruru sov, ve anumeer Maaron kat, ve asaŋan saawe to i igham mulin ghiit ve taleep poi. Onoon. *
Paulus isavia uraat tooni to votiaaŋ vaaru poia
14 Yam toŋvetaz, yau nawatagh: Ŋgar poia ivon ila lolomim, ve aghazooŋ kat pa Maaron aliiŋa. Tauvene yam asov irau apaduduuŋ zeetmimŋa pa saveeŋ tooni. *
15-16 Yau nawatagh: Ŋgar siriv tau nabood zi ila rau tane, ene ariaŋazi. Eemon nasavi zi ighazooŋ payam. Leso napaburigin ŋgar tsiam muul, ve matamim kisin zi. Pasaa, yau namin ŋeer to watooŋrau. Maaron ighur ghau namin besooŋa to Yesu Krisi itaghon tauu loolo ve poia tooni. Ve ighur uraat ila nimag to navotia vaaru poia tooni pa nugh nugh tau Yuda mako na. Leso titoor ŋgar toozi ve tighur ila to Krisi, ve Avuvu Patabuyaaŋ igham uratoi zi le titaghon ŋgar patabuyaaŋ. Mako naghur zi tila pa Maaron timin watooŋrau tau ighamu loolo poia kat. *
17 Yesu Krisi ileep tomani ghau pa uraat to Maaron tau naghamghamu ne. Tauta napakur ghau pa uraat tsiau tane. 18 Yau irau avog ila pa saveeŋ ma uraat ite paam ne mako. Uraat tau Krisi ighamu ivot ila nimag, tane mon ta pale nasavia. I tauu ipapalot saveeŋ tsiau ve uraat tsiau. Tauta uraat tsiau ighur anooŋa, ve nugh nugh tau Yuda mako na titoor ŋgar toozi, ve titaghon ŋgar to Krisi. 19 Avuvu Patabuyaaŋ tapiri igheen tsiau, ve saawe tau navotia mos, i ighamgham gabua ŋgeretazi ve uraat tintiina ivotvot imin ilaal pa tamtamon leso tiwatagh tighe Maaron ileep tomani ghau pa uraat tsiau. Yau napaburigin uraat izi Yerusalem imin maata. Ra nataghon taan nala nala le navot izi taan sirivu to Ilirikum. Nugh tawe tisov tilooŋ katin vaaru poia to Yesu Krisi wa. *
20 Pasaa, ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe nugh sindei tau tilooŋ Krisi vaaru soone, o nala navotia vaaru poia pazi. Yau lolog pa narau ruum izala rir tau tamtamon ite ighelia ne mako. Naghe taug naghelia rir, ve narau ruum izala, o poia. 21 Eez tau nataghoni pa uraat tsiau, saveeŋa igheen ila Maaron aliiŋa tau tiboode na. Isaav tauvene:
“Tamtamon tau tilooŋ vaaru soone, ene pale tighita.
Ve yes tau tilooŋ saveeŋ tooni soone, ene pale tilooŋa ve tiwataghi.” *
Paulus ighe ila ighita yes Roma
22 Saawe naol, yau naghe nalat naghit gham. Eemon uraat tsiau to votiaaŋ vaaru poia ikiskis ghau, tauta nalat mako. *
23-24 Eemon aazne, naghita naghe yes to taan sirivu tane, yau leg uraat eta pazi muul mako. Ve nagham ŋgar naghe nala pa taan sirivu to Spen ve navotia vaaru poia izi ta sewe. Tauvene yau aat nalat nagig gham, ve naleep tomani gham rig le isov, o auul ghau pa laghooŋ tsiau, ve naburig muul nala pa Spen. Pasaa, ndaman katini, matag iŋgalŋgal naghe nalat naghit gham, o poi. *
25 Eemon yau aat nala Yerusalem muuŋ to nauul Maaron tamtamon tooni ta sewe le isov, o nalat navot tsiam. *
26 Pasaa, yes to Masedonia ve Akaia lolozi ipazaagh zi gha tigoog maet siriv imin abuzi, ve tighuru ila nimag wa. Tighe naghamu nala, ve nagham pa Maaron tamtamon tooni tau tileep toman mbolaaŋ izi Yerusalem na. *
27 Ŋgar tane, tauzi lolozi ve tighamu. Ve ene iduduuŋ. Pasaa, yes Yuda timin eez pa yes tau Yuda mako na gha tigham gabua popoia katini tau iuul zi pa lepoogh to anunuzi. Tauvene isaav ighe yes tau Yuda mako na, matazi iŋgal yes Yuda pa gabua popoia siriv to taan ve tiuul zi pani, ene poia. 28 Tauvene yau naghe napasov uraat tane, ve naghur maet tau tigooga na ila yes Yerusalema nimazi le isov, mako nalat naghit gham, ve nala pa Spen. *
29 Yau nawatagh: Saawe tau nalat peria tsiam, ene pale poia tiina kat to Krisi izaa tsiam. *
30-31 Yam toŋvetaz, itiŋa taghur ila to Tiina toit Yesu Krisi, ve Avuvu Patabuyaaŋ igham ghiit loloon pa tauun. Tauvene yau naghason gham naghe asuŋ Maaron ariaaŋ, leso imin sigheu payau pa yes to Yudea tau tighur ila mako na. Ve iuul ghau pa uraat tau naghe naghamu izi Yerusalem to nauul tamtamon tooni. Leso ilaan poi, ve igham zi lolozi poia. Tauvene aghur ghau ila suŋuuŋ tsiam. Leso itiŋa tazuari ghiit pa ghamuuŋ uraat to Yesu Krisi. *
32 Ve murei, isaav ighe Maaron loolo ighe nalat, ene pale nalat naghit gham toman lolog poia ve namariau. Pale naleep tomani gham rig, ve itiŋa tavapaloti ghiit, o nala.
33 Maaron, i igham ghiit taleep poia toman loloon luuma. I tauu pale ileep tomani gham asov. Onoon.
* 15:1 Ro 14:1; 1Tes 5:14 * 15:2 1Kor 10:24; Pil 2:4+ * 15:3 Mbo 69:9; Yo 6:38 * 15:4 Ro 4:23+; 1Kor 10:11; 2Tim 3:16+ * 15:5 Ro 12:16; 1Kor 1:10; Pil 2:2 * 15:8 Mbaŋ 3:25+; 2Kor 1:20 * 15:9 Mbo 18:49; Yo 10:16 * 15:10 Lo 32:43 * 15:11 Mbo 117:1 * 15:12 Is 11:1, 10; Mt 12:21; Syg 22:16 * 15:13 Ro 14:17; 1Kor 4:20 * 15:14 2Pe 1:12; 1Yo 2:21 * 15:15-16 Mbaŋ 9:15; Ro 11:13; Ga 2:7+ * 15:19 Mbaŋ 19:11; 1Kor 2:4; 2Kor 12:12 * 15:21 Is 52:15 * 15:22 Ro 1:13 * 15:23-24 1Kor 16:6 * 15:25 Mbaŋ 19:21, 24:17 * 15:26 1Kor 16:1+; 2Kor 8:1, 9:2, 12; Ga 2:9 * 15:28 2Kor 8:20+ * 15:29 Ro 1:11 * 15:30-31 2Kor 1:11; Kol 4:3