9
Paulus loolo ipataŋan kat pa yes Israela tau tighur ila to Krisi mako
Saveeŋ tau yau naghe nasavia, ene karom mako. Ene saveeŋ onoon, ve nasavia toman lolog. Pasaa, yau tamtamon to Krisi. Ve Avuvu Patabuyaaŋ tau ighamgham pooz payau ne, i igham ghau nayamaan ila lolog naghe saveeŋ tane, ene onoon mon. 2-3 Saawe isov, yau naleep toman lolog ipataŋan kat ve nataŋtaŋ pa yes Israela. Pasaa, yes tamtamon tsiau, ve puughu tsiei eemon. Tauvene lolog iyaryaaŋ kat naghe Maaron igham mulin zi, o poi. Isaav ighe Maaron irau ipasalia aatyavyav tooni pazi, ve ighuru izaa tsiau, ene poia mon. Ve ighe eez ite paam to iuul zi mako, ene yau irau nayoki taug, ve Maaron irav motin ghau pa Krisi gha nalaleg. *
Yes Israela, Maaron igham gabua popoia naol pazi. I igham zi timin i natŋa. Ve muuŋ, i ilepleep ila sosozi, ve itotoi tapiri ve poia tooni pazi. Pai katini, Maaron imbu saveeŋ tomani zi leso tivalupu zi timin eemon. Yes ta tigham tutuuŋ tooni. Ve Maaron itotoi suŋuuŋ ŋgara pazi leso titaghoni ila rumei loolo, ve imbu saveeŋ tomani zi pa gabua naol. *
Yes tivot ila to timbuzŋa Abaram, Isak, ve Yakop. Ve siŋ toozi tawe iseeŋga ilam ilam le aazne Krisi ivot ila toozi. Krisi, i Maaron, ve gabua naol isov tileep ila i saamba. Tauvene iit aat tapait eeza irau saawe. Onoon. *
Abaram paaghu tooni siriv, yes Israela duduuŋ. Ve siriv mako
Onoon, aazne Israela katini tighur ila to Krisi mako. Tauvene pale tasaav mindai pa saveeŋ tau Maaron imbua tomania timbuzŋa na, saveeŋ tawe imin yaghur sorok? Mako. Pasaa, tamtamon tau tivot ila to yes Israela na, tisov timin Israela duduuŋ mako. *
Ve Abaram paaghu tooni tauvene paam. Yes tau tivot ila to Abaram na, tisov timin paaghu tooni duduuŋ mako. Pa muuŋ, Maaron isaav pa Abaram ighe:
“Paaghu tsio duduuŋ pale tivot ila to natum Isak mon.” *
Saveeŋ tane, ŋgara tauvene: Yes tau tivot ila siŋ to Abaram na, tisov timin Maaron natŋa mako. Yes tau tivot itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni, ene yes mon ta i ighit zi ighe i natŋa. *
Pa muuŋ, Maaron imbu saveeŋ tomania Abaram ighe:
“Ndaman murei, saawe raraate tauvene, azuwam Sara pale ipoop lem natum tamoot le isov, o yau namuul nalam.” *
Maaron isiigh tamtamon timin le itaghon tauu loolo
10 Ve tane mon mako. Matamim iŋgal imuul ila pa timbumai Isak ve azaawa Rebeka paam. Rebeka ipoop bogboog. 11-12 Saawe tau ipoop natŋa ru tawe soone, Maaron isaav pani ighe:
“Murei, natum aidaaba pale imin besooŋa pa ŋeer muria.” *
Saawe tau Maaron isavia saveeŋ tane, geegeu ru tana tigham ŋgar poia eta ma saghati eta soone. Maaron igham ŋgar tane, leso itotoi eez tau i isiigh le tamtamon. Pa ighe i isiigh tamtamon eta imin le, ene puughu igheen ila tamtamon tana tauu ŋgar tooni, ma uraat tooni eta ne mako. Maaron itaghon tauu loolo ve ŋgar tooni, ve igham tamtamon tana imin le. *
13 Ve Maaron saveeŋ tooni ziiri ite isavia ŋgar raraate mon. Ighe:
“Yau lolog igheen to Yakop ve naghamu pa uraat tsiau. Ve Esau, yau matag ila pani mako. Napuli ileep.” *
14 Ighe tauvene, pale tasaav mindai? Maaron ŋgar tooni iduduuŋ mako? Tagham ŋgar tauvene sov. *
15 Pa aghita. Muuŋ, Maaron isaav pa Mose ighe:
“Ŋgar to lolog isaghatin tamtamon, ene igheen to yau taug. Isaav ighe ateg waaro tamtamon eta, ve naghe nareu sosor tooni, ene aat nagham tauvene. Ve isaav ighe lolog isaghatin tamtamon eta ve lolog pa uleeŋni, ene aat nauule.” *
16 Tauvene Maaron ighita tamtamon lolozi ve ŋgar tau tizuari zi pani, ve igham zi timin le ne mako. Isaav ighe loolo isaghatin tamtamon eta ve isiigho imin le, ene i itaghon tauu loolo. *
17 Ve Maaron aliiŋa ziiri ite tau tiboode na, isaav tauvene: Muuŋ, Maaron isaav pa kinik to yes Isipa ighe:
“Yau taug naghur ghom umin kinik, leso umin eez payau to natotoi tapirig ivot ighazooŋ, ve murei tivotia varug irau taan isov.” *
18 Tauvene Maaron itataghon tauu loolo. Isaav ighe loolo pa uleeŋ tamtamon eta, ene aat loolo isaghatini ve ireu sosor tooni. Ve ighe loolo pa igham tamtamon eta ŋgar tooni iyaryaaŋ kat, leso izoor i aliiŋa, ene i irau igham tauvene paam. *
Aatyavyav to Maaron ve poia tooni
19 Tamtamon tsiam eta pale ighason ghau ighe: “Wai, isaav ighe Maaron ighamgham tauvene, puughu mindai ta i ighe iit leen sosor pa ŋgar sasaghati tau taghamgham zi ne? Isaav ighe i loolo pa ŋgar eta ivot, sei irau izoora pa ŋgar tooni tana?”
20 Ve yau aat nayol ghasoniiŋ tooni tauvene: “Yo saa ŋeer ta ughe urere Maaron pa ŋgar tooni? Mindai, uur eta irau isaav pa tamtamon tau ibuuda na ighe: ‘Puughu mindai ta yo ugharaat ghau tauvene?’ ” Ene aat mako. *
21 Tamtamon to ravuuŋ uur ighagharaat zi itaghon tauu loolo. Pasaa, i eeza pa uraat tawe. Tauvene saawe tau i ibuud taan, i irau irav uur siriv pa uraat tintiina. Ve uur siriv, i irav zi pa uraat soroksorok. *
22 Maaron ighamgham tauvene paam. I ighe ipaghazoŋai tamtamon pa tapiri, ve itotoi aatyavyav tooni pa ŋgar saghati. Tauta ighur tamtamon siriv, leso aatyavyav tooni izaa toozi gha tilalez. Eemon i ivaghamun zi rekia mako. I itatan aate, ve isasaŋan zi. 23 Ve i ighe ipaghazoŋai tamtamon pa eeza tiina tomania poia tooni paam. Tauta tamtamon siriv, i ighur zi, leso loolo isaghatin zi ve igham zi tila tileep tomania ila mbonari loolo. 24 Ene nasavia iit tau Maaron ipoi ghiit tamin le na. Iit Yuda, ve yes tau Yuda mako na paam. 25 Saveeŋa, propet Hosea isavia muuŋ wa. Ighe:
“Yes tau tamtamon tsiau mako na, yau aat nawaat zi naghe ‘tamtamon tsiau.’
Ve yes tau muuŋ lolog igheen toozi mako na, yau aat nasaav pazi naghe: ‘Yau lolog igheen tsiam.’ *
26 Ve nugh tau muuŋ tamtamon tileep pani, ve Maaron isaav pazi ighe: ‘Yam tamtamon tsiau mako,’
nugh tawe tamtamona, ta pale tiwaat zi tighe Maaron maata yaryaare natŋa.” *
27 Propet Isaia paam ivotia saveeŋ iŋarui yes Israela ighe:
“Onoon, yes Israela, tamtamon toozi ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ imin sausau to te. Eemon tamtamon toozi tau yau pale nagham mulin zi na, yes naol mako. Eŋaeŋa mon.” *
28 Pasaa, Maaron irau isaŋan mako. Atuya tau i ighe ighuru pa tamtamon to taan na, i aat igham uratoini rekia mon, ve ighuru isov izaa toozi. 29 Ene itaghon saveeŋ ziiri ite tau propet Isaia ivotia na ighe:
“Imin ta Maaron saksaki ighurghur tamtamon toit siriv mako, kanaŋ iit tasov talaleen imin yes Sodoma ve Gomora.” *
Yes Israela tisosor pa eez to ghuruuŋ ila
30 Tauvene pale tasaav mindai? Nugh nugh tau muuŋ tizuari zi to tiduduuŋ ila Maaron maata mako, tauta aazne tighur ila to Krisi, ve i igham zi tiduduuŋ ila Maaron maata wa. *
31 Eemon yes Yuda tau tizuzuari zi tighe le titaghon duduŋai tutuuŋ to Mose, leso tiduduuŋ ila Maaron maata na, titoova le tirao mako. *
32 Pasaa, lolozi pa taghoniiŋ eez to ghuruuŋ ila mako, ve tighe uraat ve ŋgar popoia tau tighamgham zi na, pale igham zi tiduduuŋ ila Maaron maata. Tauta timin tamtamon tau itut aaghe ila maet, ve itap. *
33 Ŋgar tau tighamu na, saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa. Isaav tauvene:
“Aghita. Yau naghur maet ee igheen izi loloz Zion.
Maet tawe, tamtamon siriv pale titut aghezi ila, ve titaptap.
Eemon tamtamon tisov tau tighur ila tooni, ene pale tighita ghuruuŋ ila toozi anooŋa. Eta irau ighur maata pani sorok ne mako.” *
* 9:2-3 Igham 32:32; Ro 10:1 * 9:4 Gnp 17:2, 28:14+; Igham 4:22, 19:5 * 9:5 Mt 1:1+; Yo 1:1; Ro 1:3, 11:28 * 9:6 Yo 8:39+; Ro 2:28+ * 9:7 Gnp 21:12; Hib 11:18 * 9:8 Ga 3:29, 4:23, 28 * 9:9 Gnp 18:10, 14 * 9:11-12 Gnp 25:23 * 9:11-12 Ro 8:29+; Ep 2:8 * 9:13 Mal 1:2+ * 9:14 Lo 32:4; Mbo 92:15 * 9:15 Igham 33:19 * 9:16 Ep 2:8+; 2Tim 1:9; Tit 3:5 * 9:17 Igham 9:16 * 9:18 Igham 4:21, 7:3; Yo 12:40; Ro 11:25 * 9:20 Is 45:9, 64:8 * 9:21 2Tim 2:20 * 9:25 Hos 2:23; 1Pe 2:10 * 9:26 Hos 1:10 * 9:27 Gnp 22:17; Is 10:22+; Ro 11:5 * 9:29 Is 1:9 * 9:30 Ro 1:16, 3:22, 4:5; Ga 2:16; Pil 3:9 * 9:31 Ro 10:2, 11:7; Ga 5:4 * 9:32 Lu 2:34; 1Kor 1:23 * 9:33 Mbo 118:22; Is 8:14, 28:16; 1Pe 2:6+