12
• • • • •
Wajki' k'ij c'ol wa' nimk'ij pascua tak xba chic jmul Jesús chpam tnamet Betania abar c'ol wa' Lázaro. Jara' mism Lázaro je xc'a'sa chquecjol cnomki' rmal Jesús. C'ola jun nimlaj w-im xchomixa pBetania rmal jxekaja Jesús cuq'uin. Marta remjon rya'ic recbal way chwech mes, Lázaro arja' tz'bula chquecjol wnak jec'ola ruq'uin Jesús chwech mes. María arja' xuc'om pa nic'aj litro perfume kas qui' rexla', nardo ocnak, y chka' congan nim rejlal, y xutix jara' perfume tzrij rkan Jesús. Tak xtixtaja xumaj c'a rsu'ic tzan resmal rwá'. Jara' perfume congan xnoja rexla' pjay. C'ol c'a jun chca rdiscípulo rubi' Judas Iscariote, rlec'wal jun acha rubi' Simón, jara' jnejchowa rxin Jesús pquek'a' je nquetzelana rxin. Judas tak xutz'et jxuban María cawra xbij: —Jala' perfume ¿nak tzra mxuya' ta chka, xekc'ayij ta che oxi' cient denario y jara' pak xkaya' ta chca je' mibi'? Cara' xbij per me rmal ta che npoknaj quewech mibi' com arja' xe elk'om y nelk'aj pak jc'ola pcaj, com xpruk'a' ja' y-on wa' pak rxin Jesús y je' rdiscípulo. Jesús xcanoj rutzij y cawra xbij tzra: —Mtanak ta María, arja' remlon perfume chnuya' chwij y jara' nnatbej necmic. Je' mibi' ne ec'ol wa' checjol y nquec'je' na checjol wc'ola egan neban utzil chca, per chwa anen majo'n quenc'je' ta ewq'uin njelal tiemp, quenlsas na checjol. Congan e q'uiy je' wnak aj Israel tak xecc'axaj chc'ola Jesús chpam tnamet Betania tzra' xeba wa' chnequetz'ta', y chka' ncajo' nequetz'ta' rwech Lázaro, jara' Lázaro je xc'astaja chquecjol cnomki' rmal Jesús. 10 J-e' c'a cjefe sacerdote xquemol qui' che rchumsic nak nqueban tzra Lázaro che neccamsaj chka'. 11 Cara' nqueban com xe rmal Lázaro tak e q'uiy je' wnak aj Israel xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesús, majo'n chic xecnimaj ta sacerdote.
• • • • •
12 Rcab k'ij je' wnak je eponnak che bnoy nimk'ij congan e q'uiy chca xecc'axaj che npona Jesús pe tnamet Jerusalén. 13 Arj-e' xquec'om pa ruxak tak che' palma, y xepeta che rc'ulic. C'jara' xquemaj rakic quechi' y cawra xecbij: —Dios ko'at-o' camic, xpeta To'onel, najni'la nim ruk'ij, arja' Rey kxin ok aj Israel, penak prubi' Kajaw Dios. Cara' necbij je'a. 14 Ja' Jesús xcanoj jun ch'it co'l bur. Tak xcontaja rmal xetz'be' pa tzrij. Cara' xuban ajni' tz'ibtal cana ojer chpam rtzojbal Dios che nbantaj na y cawra nbij: 15 —Je ixix aj Sion, mtexibej ta ewi' camic, tetz'ta' mpa', xpeta Rey ewxin, tz'bul ta tzrij jun ch'it co'l bur. 16 Per je rdiscípulo Jesús mesquier nch'obtaja cmal nabey njelal jawrara je ntajina nuban Jesús. Tak xc'astaja Jesús chquecjol cnomki' y tak xojte'a chcaj c'jara' xch'obtaja cmal y xerkaja pquewá' jtz'iban cana ojer chpam rtzojbal Dios je njelal jxuban Jesús, ajni' tz'iban cana y ncara' xba'na tzra. 17 Tzra' ec'ol wa' jle' jxetz'towa rxin Jesús tak xuyic Lázaro chquecjol cnomki' y j-e' xecc'axaj nak xbij tzra Lázaro che nel ta chpam jul abar mkun wa'. J-ewra wnak xquemaj rbixic chca jle' chic wnak njelal je xquetz'et. 18 Rmal c'ara' tak xepeta je' wnak che rc'ulic Jesús com xecc'axaj milagro jxuban tzra Lázaro. 19 J-e' c'a aj fariseo congan pkan quen-on rmal c'ara' xquemaj rbixic chbil tak qui' y cawra necbij: —Que'etz'ta' mpa' je' wnak la', xeba ruq'uin Jesús per nche conjelal, camic majo'n chic achnak nkaban tzra. 20 Ec'ola nic'aj wnak epenak chpam nación Grecia, erkanak pJerusalén, epenak e y-ol ruk'ij Dios chpam nimk'ij pascua. 21 Xeba ruq'uin Felipe jc'ola chpam tnamet Betsaida jc'ola precwent Galilea. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —Ajoj nkajo' nkutkij rwech Jesús. 22 Felipe xerbij tzra Andrés, c'jara' xeba che c-e', xecbij tzra Jesús. 23 Tak Jesús xc'axaj je xbixa tzra cawra xbij: —Camic Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak xerla' retiemp che nya' na ruk'ij congan. 24 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa tzra jun c'ambal tzij jawra. Jun rk'arwech trigo wxnapoknaj namuk pnulew jara' majo'n ntz'uc ta y majo'n rwech nuya'. Per wmajo'n napoknaj ta namuk pnulew jara' congan ntz'uc ta y congan rwech nuya'. 25 Wnapoknaj naya' cana ac'aslemal wawe' chwech ruch'lew jara' natz'ila' ac'aslemal, per wmajo'n napoknaj ta naya' cana ac'aslemal rxin wawe' chuch'lew jara' awc'an utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. 26 Je' wnak je nquenimana wxin nc'atzina nquek'axa tzra' abar enk'axnak wa' anen, y chka' tzra' nquec'je' wa' abar enc'ol wa' anen. Je' wnak xtquenimana wxin ajni'la nya'a quek'ij rmal Nedta'. 27 Camic congan nti'ona wanm, nlowlo' nba'na chwa. ¿Per nak xtenban? ¿Xtenbij tc'a tzra Nedta' xtquenruto' ta ch-utz c'ara' mquita xtenk'axa chpam nimlaj lowlo' jpenak chenwech? Jara' mesquier xtencwin ta xtenban. Perc lowlo' jpenak chenwech, xe rmal c'ara' enpenak wawe' chwech ruch'lew che quenk'axa chpam. 28 Xerwara' quenbij chawa Nedta', tk'alsaj chquewech wnak chatet nim ak'ij. Tak xbitaja rmal Jesús jawra tzij xk'aljin tc'a jle' tzij penak chcaj, cawra xbij: —Jara' nk'alsan chic y quenk'alsaj chna más chka', cara' xbij ta ja' Ttixel. 29 Je' wnak jec'ola tzra' ec'ola nic'aj xecc'axaj jara' tzij y necbij chxuban jun c'koljay, y nic'aj necbij: —Jun ángel xtzijon ta ruq'uin. 30 Jesús cawra xbij chca: —Jtzij jxewc'axaj me nmal ta anen je xpeta, ewmal ixix xpeta. 31 Camic xerla' k'ij rxin che nk'aljina nak rbanic rtzilal jc'ola ptak canm je' wnak jec'ola wawe' chwech ruch'lew. Camic xerla' k'ij rxin diablo jnebnowa mandar wawe' chwech ruch'lew, camic nbattax ela. 32 Per chwa anen, tak xtenjotbaxa, conjelal wnak quenjik'aj canm chka bechnak opech cbanic ch-utz c'ara' neyke'a quec'u'x wq'uin. 33 Tak xbij jawra tzij jara' xc'utbej nak xtba'na tzra tak xtcamsasa chwech jun cruz. 34 Je' wnak cawra xecbij ra': —Per kc'axan wan chpam rtzojbal Dios, tak xtpeta Cristo jara' majo'n cmic tzrij y nec'se'a rxin junlic. ¿Nak tzra c'ara' tak nabij che njotbax na Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak? ¿Nak wnak c'ara' rlec'walxel jnabij kaja? 35 Jesús cawra xbij chic chca: —Je nsakersana ebey camic arja' xjun c-e' k'ij c'ol chic ewq'uin rmal c'ara' quenbij chewa, c'ol na luz ewq'uin y tey-a' c'as tzra che noca ptak ewanm ch-utz c'ara' majo'n noc ta k'ejku'm ptak ewanm. Je' wnak xe chpam k'ejku'm nebin wa' arj-e' majo'n cutkin ta abar xtque'ekaj wa'. 36 Com q'uemja'na tela checjol je nsakersana ebey rmal c'ara' tak quenbij chewa, teyke'a ec'u'x ruq'uin camic ch-utz c'ara' nja' sak nc'ana ewxin. Tak xbitaja jawra tzij rmal xba y xiwaj ri' chquewech.
• • • • •
37 Ja' Jesús mesque q'uiy milagro rebnon chic je rc'utben chquewech wnak nak rbanic per j-e' nmajo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin. 38 Cara' xqueban ch-utz c'ara' nbantaja ajni' tz'ibtanak cana rmal profeta Isaías ojer jcawra nbij: —Wajaw, me q'uiy ta xenimana atzojbal je xkaya' rbixic, me q'uiy ta je xch'obtaja cmal nak rbanic nmak tak milagro naban chquewech. Cara' tz'ibtanak cana. 39 Rmal c'ara' mxecwin ta je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesús. Cara' xqueban com c'o chic jle' tzij bitanak cana rmal Isaías y cawra nbij: 40 —Xuban Dios chca ajni' xermoyirsaj y chka' xcowersaj canm, cara' xuban chca ch-utz c'ara' majo'n nquetz'et ta jnak nc'u'ta chquewech y majo'n nch'obtaj ta cmal je nbixa chca, y majo'n nqueq'uex ta cna'oj che nquechumtaja. 41 Cara' rbin cana ja' Isaías tak xutz'et nimlaj gloria rxin Kajaw y tak xtzijona tzrij nak rbanic. 42 Per e q'uiy chca e k'toy tak tzij xecnimaj Jesús per majo'n ncajo' ta necbij che ykula quec'u'x ruq'uin com xnecxibej qui' chquewech aj fariseo. —Mex tokch'akix ta chpam jay rxin molbal ri'il abar nekc'axaj wa' rtzojbal, cara' xecbij. 43 Cara' xqueban com más na nqueya' ruk'ij nak xbixa chca cmal wnak que chwech je nbixa chca rmal Dios. 44 Xumaj chic tzij Jesús, cow xtzijona y cawra xbij: —Je' wnak je ykula quec'u'x wq'uin jara' ykul c'ara' quec'u'x chka' ruq'uin jtakyon ta wxin, mruyon ta wq'uin anen ykul wa' quec'u'x. 45 Je' wnak jquetz'ton nwech quetz'ton c'a rwech jtakyon ta wxin, mnuyon ta anen quetz'ton nwech. 46 Anen enpenak wawe' chwech ruch'lew che quensakersaj quebey je' wnak chquewech ch-utz c'ara' chka bechnak wnak xteyke'a quec'u'x wq'uin arj-e' majo'n chic nquec'je' ta chpam k'ejku'm. 47 Anen enpenak wawe' chwech ruch'lew me rmal ta chquenk'at tzij chquij wnak per enpenak che cto'ic rmal c'ara' quenbij chewa, wec'ola wnak nquec'axana jquenbij chca y majo'n necnimaj ta jara' manen ta quenk'towa tzij chquij. 48 Per wmajo'n ncajo' ta neyke'a quec'u'x wq'uin y wmajo'n necnimaj ta jquenbij chca jara' c'ola nk'atbexa tzij chquij, com jtzij jxenbij chca jara' nk'atbexa tzij chquij tak xterla' jnimlaj juicio rxin q'uisbal k'ij. 49 Cawra quenbij chewa com jtijonem jnec'tun chewech jara' y-on chwa rmal Ttixel, ja' takyon pa wxin, me nna'oj ta anen nwankersan nuyon kaja. 50 Y jtijonem je y-on chwa rmal Ttixel wutkin chja' c'amyon ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Cara' rbanic, njelal tzij jquenbij, ja' Ttixel biyona chwa, cara' xbij Jesús.