11
• • • • •
Xuban jmul Jesús c'ola chpam jun lwar, remjon rbanic oración. Tak xec'choja oración rmal xpeta jun chca rdiscípulo y cawra xbij: —Wajaw, ko'atijoj tzrij rbanic oración ajni' xuban Juan Bautista xertijoj je' rdiscípulo, cara' xbij tzra. Jesús cawra xbij chca: —Tak neban oración cawra nebij ra: —Kadta' Dios atc'ola chcaj, lok' ta xtna'a abi'. Xtkaj pta agobierno wawe' chwech ruch'lew, xtnimax ta je nrajo' awanm atet wawe' ajni' nba'na chcaj nnimaxa. K'ij k'ij xtaya' ta kaway je nc'atzina chka. Tecyu' kil kamac ajni' nkaban ajoj nquekacuy wnak tak c'ola lowlo' nqueban chka. Atet ta xtcatc'ana kxin, mquita xtokkaja tak nokrchajtij itzel wnak, ko'at-o' pruk'a'. Cara' ta rbanic oración neban, cara' xbij chca rdiscípulo. C'jara' cawra xbij chic chca: —C'o ta jun chewa nba ta ruq'uin jun ramigo pe nc'aj ak'a' y cawra nerbij tzra: —Wamigo, mex c'ola xquelway awq'uin tey-a' oxi' rkan wxin per quenya' rec'xel. Xc'ola jun wamigo c'xerkaja wq'uin, penak pe viaje y nmajo'n achnak quenya' tzra, cara' xbij. Cawra nbij ta ramigo pjay: —Me cnaban ta molestar com ntz'apin chic chijay, okoctz'el chic cuq'uin ch'tak wlec'wal. Mesquier quencwina quenyictaja, mesquier quencwina quenya' jnac'utuj chwa, cara' nbij ta ja' acha, cara' xbij Jesús chca. C'jara' xbij chic chca: —Camic quenbij chewa, ja' acha we chek carat nc'utuj oca xquelway y majo'n ntenba' ta rc'utxic jara' nyictaja ramigo y nuya' tzra njelal je nc'atzina tzra, per me rmal ta che camigo qui' ruq'uin tak nuya' per xe rmal majo'n ntenba' ta rc'utxic, rmal c'ara' nuya' na. Rmal c'ara' tak quenbij chewa, tc'utuj tzra Dios je nc'atzina chewa y ja' nuya' chewa, tcanoj jnewajo' y newil, ttarij chijay y nja'ka chewech. 10 Cara' quenbij chewa com conjelal je nquec'utuna nyataja chca y je nquecanona nyataja chca che nquewil y je nquetarina chijay nja'ka chquewech. 11 O ¿c'ol c'a jun ttixel tak nc'utuxa jun xquelway tzra rmal jun ch'it rlec'wal y ja' nuya' jun abaj pruk'a'? Owe nc'utuxa jun ch'u' tzra ¿lnuya' jun cmetz tzra? 12 Owe nc'utuxa jun samulo' tzra ¿lnuya' jun xca' tzra? 13 Ixix mesque ix lowlo' per ewutkin neya' utzlaj tak achnak chca ewlec'wal, peor c'ara' Edta' jc'ola chcaj arja' nuya' Espíritu Santo chca je nquec'utuna tzra. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo tzrij oración.
• • • • •
14 C'ol c'a jun acha ocnak mem rmal jun itzel espíritu. Ja' Jesús ntajina nelsaj itzel espíritu pranm acha. Tak xlastaja rmal njara' hor xumaj tzij ja' acha. Je' wnak congan xel ta quec'u'x tak xquetz'et. 15 Per ec'ola jle' cawra xecbij ra: —Xe rpoder Beelzebú je cjefe itzel tak espíritu xjara' recsan che clasic itzel espíritu, cara' xecbij. 16 Ec'o chic jle' xjic nqueban probar y cawra necbij tzra: —Tebna' jun milagro jnuc'ut chkawech che Dios yoyona chawa jpoder c'ola pnak'a', cara' xecbij tzra. 17 Per Jesús bien rutkin jquemjon rch'obic y cawra xbij chca: —Jun gobierno chka bechnak gobierno opech, wex división nuban chbil ri' jara' xe nyojtaja. Y cara' chca jle' wnak chka' jec'ola pjun jay, wex división nqueban chbil tak qui' jara' xe nqueq'uisa. 18 Y cara' c'a tzra Satanás chka', wex división nuban cuq'uin rdemonio ¿le mtq'uis c'ara' rgobierno? Cara' quenbij chewa com ixix nebij chwa che rpoder Beelzebú necsan che clasic je' demonio. 19 Wex rpoder Beelzebú necsan anen tak quenelsaj itzel espíritu ¿nak nebij chca ediscípulo ixix? Com arj-e' nquequelsaj itzel espíritu chka' ¿le rpoder Beelzebú nquecsaj nech'ob ixix? Ediscípulo ixix nquek'alsana che me ktzij ta xebij chwa. 20 Anen rpoder Dios quencsaj tak quenelsaj itzel tak espíritu, wcara' quenban nbij tzij c'ara' che rgobierno Dios kanak ta checjol. 21 Tak c'ola jun acha congan rchuk'a' remjon rechjalbxic ruchoch y c'ola je' achnak rxin banbal ch'oj ruq'uin jara' congan pen xtelsas ta je'a achnak jc'ola ruq'uin. 22 Per tak npeta jun acha más chna rchuk'a' y nuch'ec jara' acha je rjawal jay, jara' numaj tzra njelal achnak rxin banbal ch'oj jabar ykul wa' ruc'u'x, nelsaj tzra jc'ola ruq'uin y numaj rjachic chca rexbil. 23 Je' wnak je e majo'n wq'uin jara' xruq'uin Satanás ec'o wa' je ntzelana wxin. Chka' jmajo'n quenqueto' ta che cmolic wnak jara' xe nquecchicaj ela.
• • • • •
24 Jun itzel espíritu tak nel ela pranm jun acha arja' nba ptak lwar abar majo'n wa' ya' y nercanoj jun lwar abar nexle'n wa', per mtuwil lwar y cawra nbij ra: —Quenmloj chna jmul chpam wuchoch jabar enelnak twa' nabey, cara' nbij. 25 Tak nekaj chic jmul ruq'uin acha nutz'et ranm ajni' jun jay josk'in rpam y kas wen rwekic bnon. 26 C'jara' nemloj pchic jmul, nquerec'ma' el chic e wku' e itzel tak espíritu y e más chna e lowlo' que chwech ja'. Tak nque'erkaja ruq'uin acha nque'oca pranm che waxki' y tzra' nquec'je' wa'. Rmal c'ara' más chna lowlo' rc'aslemal acha nela que chwech nabey.
• • • • •
27 Kas remjon rbixic jawra tzij ra tak c'ola jun ixak chquecjol wnak cawra xbij tzra ra: —Ajni'la quicotemal tzra ate' je xq'uetzin ta awxin, cara' xbij tzra Jesús. 28 Per Jesús cawra xbij tzra ra: —Más na quicotemal chca wnak je nquec'axana rtzojbal Dios y nqueban cumplir je nbij chca che nqueban, cara' xbij tzra.
• • • • •
29 Tak congan e q'uiy wnak quemlon chic qui' tzrij xumaj tzij cuq'uin y cawra xbij chca: —Je' wnak je e rxin jawra tiemp jokc'o wa' xe e itzel tak wnak. Arj-e' necc'utuj chwa chquenban jun milagro ch-utz c'ara' quencnimaj. Per jmilagro jnecc'utuj majo'n quenban ta chquewech xerwara' c'ola jun milagro nbantaj na chquewech, jun milagro ajni' xk'ax pa chpam ojer profeta Jonás. 30 Ajni' xuban Jonás ojer arja' xoca rital chquewech wnak jec'ola chpam tnamet Nínive y cara' c'a chwa anen chka' ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, quenoc na rital chquewech wnak jec'ola chpam jawra tiemp jokc'o wa'. 31 Tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio, ixak jreina rxin nación jc'ola psur arja' xtyictaj ta ix rexbil ixix je ix tnamet Israel y arja' noca k'toy tzij chewij. Cara' quenbij chewa com jara' ixak q'ue c'nat npe wa' che rc'axic rna'oj Dios jyatanak tzra ojer rey Salomón. Y camic quenbij chewa, anen más chna nim nuk'ij que chwech Salomón. 32 Tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio je' ach-i' jec'ola chpam tnamet Nínive ojer arj-e' xtqueyictaj ta ix quexbil je ix tnamet Israel y arj-e' nque'oca e k'toy tzij chewij. Cara' quenbij chewa com aj Nínive arj-e' tak xecc'axaj rtzojbal Dios je xbixa chca rmal Jonás ojer xq'uextaja cna'oj y xqueya' cana rtzilal. Y camic quenbij chewa, anen más chna nim nuk'ij que chwech Jonás.
• • • • •
33 Nmajo'n jun wnak xtebnow ta xtutzaj ta jun candil y xtwiwaj ta pjun latz' lwar next c'a xtjupba' ta jun cjon pe rwá'. Per je nba'na tzra, tak ntzi'ja jun candil ncanoxa jun rc'olibal jabar nya' wa' ch-utz c'ara' psak nquec'je' wa' wnak jec'ola pjay. 34 Jek'awech cara' rbanic ajni' jun luz ixrey-on psak, wmajo'n achnak rebnon, wmajo'n yojtanak ta, jara' pluz c'o wa' njelal ecuerpo. Per wyojtanak jara' pk'ejku'm c'o wa' ecuerpo. 35 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, tebna' cwent, mtechup ta eluz je y-on chewa ptak ewanm ch-utz c'ara' majo'n nquixec'je' ta pk'ejku'm. 36 We pluz c'o wa' njelal abanic y wmajo'n k'ejku'm awc'an jara' nnojsasa luz pnawanm ajni' nuban jun candil ncatruya' psak, cara' nbij Jesús chca wnak. 37 Tak xec'choja tzij rmal c'ola jun aj fariseo xuban ela invitar Jesús che newa'a ruq'uin. Ja' Jesús tak xekaja chruchoch aj fariseo xoca pjay y xetz'be'a tzrij mes. 38 Je aj fariseo junwa' xutz'et com Jesús remjon chic w-im per majo'n xuban ta costumbre rxin ch'joj k'baj nabey mul. 39 Ja' Kajaw Jesús cawra xbij tzra: —Ixix je ix aj fariseo ix ajni' jle' plat rexbil jle' vas kas bien ch'ajch'oj rij, per rpam congan lowlo' tz'il. Cara' c'a ebanic ixix com jewanm nojnak rtzilal chpam, congan alak' ebnon. 40 Ix necnak tak wnak. ¿Lmewutkin tc'a che Dios wankersyona ewanm, y mruyon ta ecuerpo rwankersan? 41 Per je nc'atzina neban, jc'ola ewq'uin jara' que'etobej wnak jc'ola cnecesidad. Wcara' neban jara' kas ch'ajch'oj nela ecuerpo ruq'uin ewanm chka'. 42 Congan lowlo' chewa ixix je ix aj fariseo com ixix congan necsaj echuk'a' che rya'ic eprimicia per c'o na kas más nc'atzina chneban per jara' majo'n ebnon ta. Congan neyke'a ec'u'x chneya' eprimicia, neya' njelal rwech ichaj ajni' menta, ajni' ruda, per majo'n ebnon ta rbeyal rxin Dios y nmajo'n ojben ri'il rxin Dios ptak ewanm. Per jara' más nc'atzina chneban cumplir, y ne nc'atzin wa' chka' che mtetenba' ta rya'ic eprimicia. 43 Congan lowlo' chewa ixix je ix aj fariseo com ixix tak nquixba chpam jay rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios xe tzrij tz'ulbal je nmak ruk'ij nel twa' ec'u'x. Chka' tak nquixbina ptak q'uebal congan nel ta ec'u'x tzrij tak nquixk'ijloxa. 44 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro rxin ley y chewa ixix je ix fariseo, caca' eplaj com ix junam ruq'uin ulew abar emkun wa' cnomki', per jun ulew jmajo'n k'alaj xta chc'ola jun comnak chuxe', y rmal c'ara' tak je' wnak nquek'axa pe rwá' julew majo'n necnabej che pe rwá' jun comnak nquek'ax wa'. Cara' xbij Jesús chca. 45 C'ol c'a chca jun maestro je rxin rley Dios cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, jtzij jxabij kaja congan itzel chka ajoj chka'. 46 Ja' Jesús cawra xbij chic ra: —Congan lowlo' chewa ixix chka' je ix maestro rxin rley Dios com jtijonem jneya' ncara' ajni' nmak tak ejka'n neya' chquij wnak jcongan pen rejkxic per ixix nmajo'n nechap ta jtz'it ejka'n tzra rwá' tak ek'a'. 47 Congan lowlo' chewa ixix com kas wen rbanic cpanteón e ojer tak profeta rxin Dios neban per xe ewti't ewma' xecamsana cxin y xjunam ena'oj cuq'uin. 48 Tak cara' neban jara' bien k'alaj che ix conform ruq'uin je xqueban ewti't ewma' ojer com arj-e' xecamsana cxin profeta y ixix nquixebnowa rbanic cpanteón. 49 Rmal c'ara' tak cawra rbin cana Dios ojer: —Cuq'uin wnak ec'ola jle' profeta quenutak ela e quexbil jle' apóstol. J-e' profeta ruq'uin apóstol jle' chca nquecamsasa cmal wnak y jle' nquesalux ela. Cara' xbij Dios je ojtakyona njelal. 50 Cara' xbantaja ch-utz c'ara' chewij ixix jix tnamet Israel nkaj wa' rtojic jquecmic conjelal profeta jecamsan ta chwech ruch'lew. 51 Jnabey mul jxecamsasa jara' Abel, y je xq'uisbena jara' tak xcamsasa Zacarías. Checjol templo y ruq'uin altar, tzra' xcamsas wa' Zacarías. Rmal c'ara' quenbij chewa, je' wnak jec'ola chpam jawra tiemp jokc'o wa', chquij j-e' nkaj wa' rtojic jquecmic conjelal profeta. 52 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro rxin rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés com ixix etz'apin quebey wnak chquewech ch-utz c'ara' mtcutkij nak kas mer rbanic rtzojbal Dios. Majo'n ewutkin ta ixix nak kas mer rbanic y nexte neya' c'as chca wnak je ncajo' ncutkij, cara' xbij Jesús chca. 53 Tak xbitaja njelal jawra tzij rmal, je' maestro rxin ley e quexbil aj fariseo arj-e' xeyictaja tzrij. Congan xquemaj rc'otic ruchi', 54 jara' necbanbej probar rxin com neccanoj rij rwech nak nqueban tzra che nquechap.