19
• • • • •
C'jara' xoca Jesús chpam tnamet Jericó y xek'axa chpam. C'ol c'a jun acha byom, Zaqueo rubi', arja' cjefe e mloy tak impuesto. Ja' Zaqueo congan xutaj ruk'ij ch-utz c'ara' nutz'et rwech Jesús per mesquier necwina com congan e q'uiy wnak y ja' xch'it co'l rkan. Jxuban xba alnak, xnabyej ela y xojte'a per rwá' jun che' ch-utz c'ara' necwina nutz'et rwech Jesús com ja' Jesús npors nk'ax na xuxe' che'. Ja' Jesús tak xekaja tzra' xutz'et pona Zaqueo pe rwá' che' y cawra xbij tzra: —Catkaj ta alnak Zaqueo, nc'atzina che anen quenba pnawuchoch camic ra, cara' xbij tzra. Ja' Zaqueo xkaj ta alnak, xuc'ul Jesús pruchoch y congan nquicota. Je' wnak tak xquetz'et che xoca Jesús pruchoch jun mloy impuesto c'jara' conjelal xquemaj rtzojxic: —Xe pruchoch jun aj-il ajmac xoc wa', cara' xecbij. Ja' Zaqueo xpe'a y cawra xbij tzra Kajaw Jesús: —Jcamic Wajaw, xench'ob che c-e' quenban tzra nmibil y quensipaj nic'aj chca ch'tak mibi'. Chka' c'ola je' xenk'axaj rwá' impuesto jxenc'utuj chca wnak per camic quenmeloj cji' ctak ra' ajni' xenwelk'aj chca, cara' xbij Zaqueo. Ja' Jesús cawra xbij tzra: —Camic xawil totanem rxin Dios, chka' conjelal jec'ola pnawuchoch, com atet at rlec'wal Abraham chka'. 10 Xattotaja com Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' penak che cconxic je' wnak jetzaknak chpam il mac ch-utz c'ara' nquewil totanem rxin Dios.
• • • • •
11 Je' wnak arj-e' quemjon rc'axic nak nbij Jesús. Ja' Jesús com xchenkaj tnamet Jerusalén c'o chwa' y com je' wnak nquech'ob che xyamer noca rgobierno Dios rmal c'ara' tak xbij jun c'ambal tzij cawrara: 12 —C'ola jun acha nim ruk'ij arja' xba chpam jun chic nación q'ue c'nat c'o wa' ch-utz c'ara' nja'ch ta gobierno pruk'a' y noca rey. Tak xtjachtaj ta gobierno pruk'a' c'jara' nemloj pchic jmul. 13 Tak q'uemjana tba ec'ola e ljuj chca rmos xersiq'uij, xujach cana nic'aj pak pquek'a', jujun pak xuya' cana chca chejujnel y cawra xbij chca: —Temja' rsamajxic pak, y emjon ta rsamajxic tak xtquenpet chic jmul, cara' xbij chca. 14 Per ja' acha xitzel ntz'e'ta cmal retnamet rmal c'ara' arj-e' xquetak ela rbixic chpam nación abar xteja'ch twa' pruk'a' jgobierno: —Ajoj majo'n kgan ruq'uin jala acha che noca krey, cara' xecbij ela. 15 Tak xq'uisbena xemloj ta acha, ocnak pchic rey. Xutak csic'sic rmos jrejchon cana pak pquek'a' com nrajo' nrutkij ajni' quech'con chic tzrij pak chejujnel. 16 Xpeta jun mos y cawra xbij: —Wajaw, jpak jxajach cana pnuk'a' xench'ec ljuj ctakra' tzrij ajni' xaya' cana chwa, cara' xbij tzra rey. 17 Ja' rey cawra xbij tzra ra: —Utz xaban tzra asamaj, atet at jun utzlaj mos, ajni'la naban cumplir asamaj. Xe mnim ta xenya' cana chawa per xaban cumplir. Rmal c'ara' ljuj tnamet quenya' pnak'a' camic che ncatoca k'toy tzij chquij, cara' xbij tzra. 18 Xpet chic jun mos: —Wajaw, jpak jxajach cana pnuk'a' j-o' chic ctakra' xench'ec tzrij je ajni' xaya' cana chwa, cara' xbij tzra rey. 19 —Atet chka', j-o' tnamet quenya' pnak'a' camic che ncatoca k'toy tzij chquij, cara' xbij rey tzra. 20 C'ol c'a jun mos xpeta y cawra xbij tzra rey ra: —Apak c'awra Wajaw. Tak xajach cana chwa xenxim chpam jun su't y chpam neycon wa' camic. 21 Cara' xenban tzra com anen xenxibej wi' chawech com atet at jun acha c'a'n. Atet xe tzrij ch'coj pak elnak twa' ac'u'x y majo'n samaj naban, cara' xbij tzra. 22 Rey cawra xbij tzra: —Atet xat jun itzel mos. Jtzij je c'ja' xabij kaja jara' quenk'etbej tzij chawij camic. We awutkin che en c'a'n, we awutkin xe tzrij ch'coj pak elnak twa' nuc'u'x y majo'n samaj quenban 23 ¿nak tzra c'ara' mxaya' ta npak pbanco? Wext cara' xaban, tak xenpeta xja'ch tc'ara' npak chwa rexbil ral, cara' xbij tzra mos. 24 Ec'o c'a jle' ajsmajma' epa'l oca prexquin, cawra xbij chca ra: —Camic temja' pak tzra, tey-a' tzra jc'ayona ljuj, cara' xbij chca. 25 —Per Kajaw, arja' c'o chic ljuj ruq'uin, cara' xecbij tzra. 26 —Camic quenbij chewa che conjelal wnak jc'ola yatanak chca, arj-e' nyataj na más chca. Je' wnak jmajo'n achnak yatanak chca per j-e' nquech'ob chc'ola jara' nelsasa chca. 27 Je' wnak xitzel quenquetz'et y majo'n cgan chquenoca crey que'ec'ma' ta camic, nchenwech que'ecamsaj wa', cara' nbij ja' rey chca ajsmajma'. Cara' c'ambal tzij xbij ja' Jesús chca wnak.
• • • • •
28 Tak xbitaja rmal c'jara' xumaj el chic rubey xba pJerusalén, ja' xnabyej ela chquewech wnak. 29 Tak xe'ekaja chenkaj c-e' tnamet Betfagé ruq'uin Betania abar c'o wa' jyu' je rbin-an Olivo ec'ola e c-e' chca rdiscípulo xerutak ela. 30 Y cawra xbij ela chca: —Jax chpam jala tnamet, tzra' newil wa' jun ch'it bur xmila y nexte wjic tz'ulben cmal wnak. Tecra' ta y tec'ma' ta. 31 Wc'ola jun nak xtc'axana chewa: —¿Nak tzra tak nequir bur? cara' xtc'axaj chewa, ixix cawra nebij tzra: —Nc'atzina tzra Kajaw, cara' tbij tzra. Cara' xbij ela Jesús chca. 32 Je c-e' discípulo jxeta'k ela xeba, y tak xe'ekaja ncara' xela ajni' bin ela chca rmal Jesús. 33 Kas quemjon rquiric ch'it bur tak xek'ijloxa cmal rajaw: —¿Nak tzra tak nequir ch'it bur? cara' xc'axaxa chca. 34 —Nc'atzina tzra Kajaw, cara' xecbij tzra. 35 C'jara' xquec'om pa ch'it bur. Jquetziak jara' xecwekbej y xectz'uba' pa Jesús tzrij. 36 Xumaj binem. Je' wnak arj-e' xecsocla' quetziak prubey Jesús. 37 Tak chenkaj ec'o chwa' che nque'ekaja chpam tnamet Jerusalén abar nexle' wa' bey chwech jyu' Olivo conjelal discípulo xquemaj rakic quechi' rmal quicotemal, congan xquemaj rya'ic ruk'ij Dios rmal njelal nmak tak milagro jquetz'ton, 38 cawra necbij ra: —Bendecido jRey jpenak prubi' Kajaw Dios. Chcaj camic congan qui'il, ajni'la ntajina nya'a ruk'ij nimlaj Dios, cara' necbij. 39 Ec'o c'a jle' fariseo chquecjol wnak cawra xecbij tzra Jesús ra: —Maestro, tbij chca adiscípulo che quetne'a, cara' xecbij. 40 —Camic quenbij chewa, we j-e' nquetne'a che rya'ic nuk'ij, je' abaj pors c'ara' nquemaj rya'ic nuk'ij, cara' xbij ja' Jesús chca aj fariseo.
• • • • •
41 Xyamer nque'ekaja pJerusalén. Ja' Jesús tak xutz'et pona tnamet xumaj rij ok'ej tzrij. 42 Cawra xbij ra: —Ixix jix tnamet Jerusalén, ne tcongan quicotemal chewa chpam jawra k'ij jokc'o wa' wexte nch'obtaja ewmal abar newil wa' je qui'il nec'je'a awanm chwech Dios. Per camic mtch'obtaja ewmal com xwiwan chewech. 43 Congan quenbisona ewmal com nerla' jun tiemp tak xtquepeta chewij je' wnak je nquetzelana ewxin. Tak xtquerkaja nqueyic na jun nimlaj tz'ak tzrij njelal tnamet rxin banbal ch'oj, necsutij qui' chewij, nectz'apij njelal bey ch-utz c'ara' mesquier nquixecwina nquixnanmaj ela. 44 Neckasaj na ptak ulew je tnamet per nche njelal, congan lowlo' nqueban na chewa jixc'ola chpam, per next jun jay mquita xtqueyoj. Cara' c'a xtba'na chewa com mesquier nch'obtaja ewmal che Dios xrec'je' kaja ewq'uin che cto'ic. Cara' xbij Jesús.
• • • • •
45 Tak xekaja chpam tnamet Jerusalén xoca chpam nimlaj templo rxin Dios y xumaj ta clasic wnak jquemjon c'yinem chpam y chka' e quexbil jquemjon lk'oj tak achnak. 46 Cawra xbij chca: —Chpam rtzojbal Dios cawra tz'ibtanak cana: —Jwuchoch anen jara' banbal oración, cara' nbij Dios tzrij templo, per je ebnon ixix tzra xjun lwar abar nquec'je' wa' elk'oma', cara' xbij Jesús chca. 47 K'ij k'ij nquertijoj wnak chpam templo. Per je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil cjefe sacerdote arj-e' xquemaj rconxic rij rwech nak nqueban tzra che neccamsaj. 48 Per mesquier necneya cmal nak nqueban tzra com conjelal wnak congan quey-on oca quexquin tzrij je nbij.