12
12:1-8 LLasirasinge Kemulu Mariane Yesusinge Kimbune Kopongo Wele Kandondorumu Temanemo*
⸤Juda yembomane ponie tenga tenga kolea awili Jerusalleme ongo akune suku⸥ Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema aku poniemo wendo ombando wale kise pakera we pepili Yesusi LLasirasi molorumu kolea kanga Betani purumu. Kanu yemo yu ou kolorumu ono teringi kinie pe Yesusini “Wendo ou.” nirimu kinie yu lomboropa wendo orumu. Betani kanune ulke tenga yemboma langi Yesusi pea nongendo teko mimi teringi. LLasirasi kemulu Matane langime moke terimu. Yesusi pea langi nongo moloringi yembomanga te LLasirasi yu.
Kanu kinie LLasirasi kemulu Mariane kopongo-wele ‘sipaikenate’ nili mingi te lipe Yesusi molorumune memba orumu. Kanu kopongo welemo yunge mingi tenga sikele ape llita mele, kanumu kou mone paa awili tepa purumu. Lipe memba ombalie nirimumuni, Yesusinge kimbuselonga ape kandondopalie Maria yunge penge lapisemo lipe kimbuselo kulu tondorumu. Ulkena suku kopongo wele mune paa awili tepa torumu.
Nalo Yesusi yunge lombili andoli ye te, Judasi Isikeriote, yuni Yesusi pe lipe Yesusi yunge opa puluema sirimu ye kanumu, yuni nimbendo: “⸤Yuni nambemune ikopongo-wele mune paa toli mingi pali we naa simuye? Silkenje⸥ aku welemo kou mone limelanje kou awisili, kou mongo wane tausini mele, lipulie yembo koropama moke tepo silimela.” nirimu. Nalo yuni koropama kondo kolopalie aku sipe naa nirimu. Yu wa limbendo nirimu. Yu Yesusi lombili andoli yemanga kou walemo nokopa mendepa, enonga kou mone lakilieringime alieli yu wa lsimu.
⸤Judasi Isikeriote yuni aku nirimu kinie⸥ Yesusini topondopalie nimbendo: “Ambomone temumunge unguri naa ni! Na ono tengemonga kandondombando papu noserimu. Yembo koropama eno-kinie alieli molonge nalona eno-kinie alieli naa molombo.” nirimu.
12:9-11 Pulu Yemo Popo Tondoringi Ye Awilimene “LLasirasi Kepe Tamili.” Ningu Langi Niringi Temanemo§ (Inie yakondo 11:1 pulu polko kanani.)
Yesusi kolea kanga Betani ulke tenga molorumu Juda yembo awisili pilkulie yu molorumune oringi. Yesusi mindi kanongendo naa oringi. LLasirasi ou kolorumu Yesusini topa makinjinderimu kanu yemo konde molorumu mele* kanonge oringila.
10 Aku teringi-ne Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimene pilkulie LLasirasi kepe tongendo langi niringi. 11 LLasirasi kinie ulu tondolo te wendo orumumunge Juda yembo awisili enonga Juda ye awilime munduku siye kolko Yesusi molemo nilimo mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku yu lombili andoringi kulu LLasirasi yu kepe “Tamili.” ningu langi niringi.
12:12-19 Ye Nomi Kingi Te Kolea Tenga Sukundu Pulimo Kinie Telemele Mele Yesusi Jerusalleme Sukundu Pumbe Purumu Kinie Teringi Temanemo
12 ⸤Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele⸥ pilinge ulume tengendo kolea awili Jerusalleme sukundu sukundu ongo maku toko moloringi. Yesusi ⸤oleanga mele kolea kanga Betani LLasirasinge ulkena molorumu.⸥ Pe orili-oukundu yu Jerusalleme ombá orumu mele kanu yembo maku toko moloringimene pilkulie niringimuni, 13 enone kipiyala gomo mare langoko mengo puku, aulkena Yesusi linge pukulie tondolo mundukulie ningendo:
“Kinié olio lipe tapondomba ye peangamo okomo.
Pulu Ye Yawene lipe mundorumu-ne
yunge kongonomo tendemba okomo yemo§
molopa kondopili.*
⸤Olio⸥ Isirele yembomanga ye nomi kingimu
molopa kondopili.”
niliku puringi.
14 Yesusi kongi dongi te kanopa lipe, ola pupe bulu mingine molopa ⸤orumu⸥. Aku terimu kinie Pulu Yemonga bokune ungu te, pe wendo ombá koronga ou niringi mele, wendo orumu. Aku ungumu isipe:
15 ‘Jerusalleme yemboma, pipili naa kolayo.
Enonga ye nomi kingimu kongi dongi walo tenga
bulu mingine molopa okomo kanaa’
nirimu mele bokune molemo. 16 Ou Yesusi naa tangi enokinie molorumu kinie yu lombili andolimene§ kanu ulumenga pulumu naa pilieringi, pe mindi pilieringi. Pe Yesusi yu yembomane toringi Pulu Yemone yu kelepa mulu koleana olando lipe yu tepa kondorumu kinie eno kanu ulume, ou yu mulu koleana naa pupili wendo orumu, kelko pilkulie, Yesusi mana manie naa opili Pulu Yemonga ungu molemo bokumuni yundu pe wendo ombá mele ou nimbe sirimu molemo mele pe yembomane yu kinie teringi mele kepe yuni terimu mele kepe pilieringi.
17 Yembomane Yesusi aulkena we naa li-poringi. Ou kolea kanga Betani LLasirasi kolopa ono koleana perimu kinie Yesusini yu topa makinjinderimu yembo maku toko moloringimene kanoringi.* Kanu yembomane kanu ulu tondolomo Yesusini terimu kanoringi mele temanemo andoko toringi. 18 Yembomane yu Pulu Yemone lipe mundorumu, yu kinie tapu toko molembele mele lipe ora sirimu kanu ulu tondolo terimumu pilkulie yu aulkena linge puringi. 19 Kanu kinie Parisi yemane aku teringi kanokolie enone enonga awilimendo ningendo: “Enone yutoko manie mundunge teringi telemele mele manda naa tekemo kanayo. We yemboma pali puku yu lombili pukumili kanaa.” niringi.
12:20-26 Giriki Yembo Marene “Olio Yesusi Kanamili.” Niringi Temanemo
20 ⸤Pulu Yemone Juda yembomanga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele⸥§ pilinge ulume tenge walema wendo ombá terimu kinie yemboma ‘Pulu Yemo popo tondopo yunge imbi lipu ola mundundemili.’ ningu Jerusalleme puringi kanu yembomanga mare Giriki yembo* mare eno pea puringi. 21 Kanu Giriki yemboma kolea Gallilli disiriki lierimu kolea Besaida taono ye Pillipu molorumune ongo mawa tekolie ningendo: “Awilimu, olio Yesusi kanamili.” niringi. 22 Niringi mele Pillipuni pilipelie anjo pupe Enderu nimbe sirimu. Kanu kinie Yesusi lombili andoli ye Pillipu kinie Enderuselo elo pukulu Yesusi ningu siringili.
23 Yesusini topondopa yu nondopa temba mele nimbe sipelie nimbendo: “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo altopa pupe yunge kolea peangana molopa kondomba walemo wendo omu. 24 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Langi mongo naa kolomu liemo yuyu telu mindi we lemba. Nalo yu kolopa mana manie pemu liemo poka topa wendo omba mongo awisili tomba.§ ⸤Aku sipela na naa kolondu liemo nanga yembo awisili naa molonge, nanu manjipu molombo.⸥*
25 “Yembo te ya mana ‘Na molopo kondopo, na nondopo naa kolambo.’ konopu lemo yembo te yu kolopalie kolea kerine mindili nomba molopa mindi pumbe. Nalo yembo te na lombili andopa nanga kongono tendembando ‘Na ya mana mindili nombo molombo mandala, kolombo mandala.’ konopu lemo yembo te yu pe kamu-kumu molopa kondopa mindi pumbe. 26 Yembo nanga kongono tendelemo yembo te yu na lombili andopa na telio mele tepili. Na yemboma lipu tapondopo, Pulu Yemonga ungumu enondo nimbu simbondo mindili nombo molio molombo mele kanu yembomone aku sipe nanga kongono tendepili. Kanu kinie na molombo koleana nanga kendemandemo kepe pea tapu topo molombolomo. Yembo te nanga kongono tendepa molomu liemo pe Tatane kanu yembomonga imbi lipe ola mundundumbe.” ⸤nirimu.⸥
12:27-36 Yesusi Kolombamonga Ungu Te Nirimu Temanemo
27 ⸤Aku nimbelie Yesusini ungu te pea nimbendo:⸥
“Yembomane na tongemonga kinié na mini-wale pupemo. Nambolka nimbonje? Tatando “Tata, kinié na ulupulu wendo ombá okomomo ‘Naa wendo opili.’ ni.” niembonje? Molo. Na ‘Iulu pulumu wendo opili.’ nimbu orundu-ne aku sipu paa naa nimbo. 28 Tata, nunge imbi ‘Ola pupili.’ ni.” nirimu.
Kanu kinie ungu te mulu koleana wendo ombalie nimbendo: “Nu terinu telenomonga nanga imbimu koronga ola purumu. Pe kinié tenimunge kamu ola pumbe.” nirimu.
29 Maku toko moloringi yembomane aku ungumu pilkulie niringimuni, “Mulu topamo.” niringi.
Marene ningendo: “Mulu koleana angello tene yundu ungu te nimu.” niringi.
30 Yesusini nimbendo: “I ungu wendo omumu na ‘Liputapondambo.’ nimbe iungumu naa nimu. ‘Ulu pulu wendo ombá okomomo wendo ombá kinie eno konopu enge nipili molangi.’ nimbe iungumu nimu. 31 Kinié Pulu Yemone ma koleana yemboma mongo lipe simbe walemo nondopa wendo ombá tekemo. Na kolombo kinie ma koleamo kolea ye nomi Setenenga tondolomo manie pumbe. 32 Nalo na liku ola mondonge kinie na molombona yemboma pali “Waa.” nimbo.” nirimu. 33 (Yuni “Na liku ola panjinge.” nirimumunge ‘Na ‘Kolopili.’ ningu unjo perana uku toko ola panjinge yunge lombili andolime piliengi!’ nimbe yuni aku nirimu.)
34 Yuni aku nirimumunge yembo maku toringimene ningendo: “Pulu Yemonga bokune§ ‘Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu* ombalie kolou naa kolopa alieli molopa mindi pumbe.’ nimbe molemo kanumu pilipu molemolo. Akumunge nuni “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo liku ola mondonge.” nikinu akumu nambeko nikinuye? ‘Manie Omba Mana Ye A Lierimu Ye’ nikinumu naweye?” niringi.
35 Kanu kinie Yesusini enondo nimbendo: “Wale laye-kolo pa telimu eno kinie molomba. Akumunge kinié patendelimu eno kinie molemo kinie eno pangi. Pe eno sumbulumuni pipi naa sipili. Yembo sumbulu toline pulimo yembomo pulimo aulkemo kanopa imbi naa silimo. 36 Kinié patelimu eno kinie molemo kene ‘Olio patelimunge yemboma molamili.’ ningu ‘Patelimu sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!” nirimu.
Ungume nimbe pora sipelie nirimumuni, ‘Na naa kanangi.’ nimbe Yesusi yemboma mundupe siye kolopa tenga pupe lopi te-porumu.
12:37-43 Yesusini Ulu Tondolo Awisili Terimu Kinie Juda Yembo Awisilini “Yu Pulu Yemone Lipe Mundorumu. Yu Pulu Yemonga Malo.” Ningu Naa laPilieringi Temanemo
37 Yesusini ⸤Pulu Yemone yu ‘kongono tendepili.’ nimbe lipe mundorumu, yu pea tapu toko moloringili mele⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo awisili§ terimu yembomane kanoringi nalo ou kepe, kanoringi kinie kepe, “Yu sike Pulu Yemone lipe mundorumu yemo.” ningu naa pilieringi.* 38 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane ou nirimu mele pe kamu wendo ombámonga enone aku siku ningu naa pilieringi. Aisayane nimbendo:
“Awilimu, olione nimbu sirimulu ungume
nawene ‘Sike nikimili.’ nimbe piliemuye?
Awilimuni yunge tondolomo nawe lipe ora sirimuye?”
nirimu. 39 Aisayane aku nirimu akumunge eno Yesusi molemo nilimo mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilinge aulke te naa lierimu. Aku ningu pilinge aulke te naa lierimumunge Aisayane ungu te pea nirimu, yuni bokune torumu molemo, akumu isipe:
40 “Pulu Yemone enonga mongoma pipi sindipe,
enonga konopume pipila sindilimo.
Pulu Yemone nimbendo:
“Nane eno tepo konde naa liembo kene
eno mongone naa kanoko,
konopuni melte naa pilku,
konopu alowa teko na moliona naa wangi.”
nimbelie enonga mongo konopuselo aku sipe terimu.” §
nirimu. 41 Aisayane Yesusinge tondolomo kanopalie* yuni Yesusinge aku sipe ninderimu.
42 Sike Juda ye awili awisilini Yesusi molemo nilimo mele ‘Kolo tokomo. Aku yemo naa molemo.’ ningu pilieringi nalo enonga ye awisilini ‘Yu aku yemo sike omba molemo.’ ningu tondolo munduku pilieringi. Nalo eno Parisi yema pipili kolkolie, “Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo mele nimbu para simolo kinie Parisi yemane Pulu Yemonga ungumu maku topo pilimolo ulkemanga ‘naa waa.’ ningu kamu makoronge.’ ningu pilkulie, ningu para naa siringi. 43 Eno ‘Pulu Yemone kapi nimbé kinie papu.’ ningu naa pilku, ‘Yembomane olio kapi ninge kinie papu.’ ningu aku siku we molko, yu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi mele ningu para naa siringi.
12:44-50 Yesusinge Ungumu Liku Su Silimelema Pe Kote Wendo Omb Kinie Yunge Ungumuni Kotemo Pilipelie Enonga Ulu Telemelema Apurumbe Temanemo
44 Kanu kinie Yesusini tondolo ru nimbelie nimbendo: “Yemboma ‘Na molio nilio mele sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma na manjiku ‘Sike’ ningu tondolo munduku naa pilimele. Na lipe mundorumu yemo kepe ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimelela. 45 Yembo ‘Na sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yembomane nakanolemele akumu na lipe mundorumu yemo kanolemelela.§ 46 Yembo tene ‘Na molio nilio mele sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimbe yembo te sumbulu toline naa molopili.’ nimbu na ma koleamanga pali patendelimu ma koleana orundu.*
47 “Nalo yembo te nanga ungumu pilipelie tenge panjipe naa temu liemo nane yu kote naa tendembo. Nanemana yembomanga kote pilipu ‘mindili nongo molangi.’ nimbu naa orundu kanumu. ‘Eno lipu tapondopo mindili nolemela aulkena wendo lipu, na-kinie molko kondonge aulkena lipu mondombo.’ nimbo orundu. 48-49 Yembo te na bulu sipe nanga ungume ‘Sike.’ nimbe naa pilipe limbe yembomo kotena pilipe apurumbe mélemo pelemo. Mulu ma pora nimbé wale kinie ungu nimbu silio ungumene yu kote tendemba. Na nanu konopuni pilipulie iungume naa nilio. Tatane na lipe mundorumu-ne orundu yemone “Ni.” nilimo mele pilipulie niliomonga, nilio ungumene kanu yembomo kote tendemba. 50 Na pilkiru, ‘Tatane “Ni.” nimu-ne nilio ungumuni yemboma alieli molko kondoko mindi punge ulu pulumu silimo.’ nimbu piliomonga yuni “Aku siku ningu si.” nilimo mele nimbu silio.” nirimu.
* 12: Mako 14:3-9, Mateyu 26:6-13. 12:1 bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”. 12:1 inie yakondo 11:1-44. § 12:8 inie yakondo 11:45-53. * 12:9 inie yakondo 11:38-44. 12:10 bokumunge alsena anjokondo “34. pris”. 12:11 Mateyu 21:4-9, Mako 11:7-10, LLuku 19:35-38. § 12:13 bokumunge alsena anjokondo “28. nem. * 12:13 Konana 118:25-26. 12:13 bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. 12:15 Sekaraya 9:9. § 12:16 bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. * 12:17 inie yakondo 11:1-44. 12:18 ungu pulu te inie yakondo 2:11*. 12:19 bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”. § 12:20 bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”. * 12:20 bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”. 12:23 bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”. 12:23 ungu pulu te inie yakondo 7:30*. § 12:24 Ou Korini 15:36. * 12:24 12:24 akumu umbu yembo marene pilku sundoringimunge pala ⸤ ⸥ akune sukundu molemo mele ungu pulumu torumulu. 12:24 akumu 12:23 munge ungu pulumu. 12:31 Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”. 12:32 Jono 3:14-16. § 12:34 inie yakondo 10:34, bokumunge alsena anjokondo “26. Lo”. * 12:34 bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”. 12:34 Konana 110:4, Aisaya 9:7, Esikiele 37:25, Deniele 7:14. 12:35 inie 12:46. § 12:37 ungu pulu te inie yakondo 2:11*. * 12:37 inie yakondo 1:11. 12:38 Romo 10:16. 12:38 Aisaya 53:1. § 12:40 Aisaya 6:10. Mateyu 13:13-15, Mako 4:12, LLuku 8:10, Lipe Mundorumu Yema 28:26-27. * 12:41 Aisaya 6:1. 12:42 bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”. 12:44 bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. § 12:45 inie anjokondo 14:7-11. * 12:46 inie yakondo 1:4. 12:47 bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek 21.2.”.