LIPE MUNDURUMU YEMA
Yesusini “Nanga Kongonomo Tenjipai.” Nimbe Lipe Mundurumu Yemanga Bokumu
I Bokumunge Ungu Pulu Mare
Ye kisene Yesusinge temanemo toringimenga te LLuku. Pe LLukuni Yesusinge temanemo topa pora sipelie i bokumu torumu. Boku talo pea ye nomi Tiopillasi simbendo torumu (LLuku 1:1-4, Lipe Mundurumu Yema inie 1:1-2). Inie 1:1 paa kanani. Akuna boku ou torumu bokumunge “Yesusini pulu monjipe terimu mele torundu.” nirimu (Mako 1:1 mele). Aku liemo i bokuna molemo temanema Yesusinge temanemala, Yesusinge ungumala. Nakolo Yesusi mana molopalie terimu mele molo. Yesusini yu lombili andoli yema yunge tondolomo ‘ene simbu kinie nanga ungumu ninjiku, nanga kongonomo tenjingí.’ nimbe yunge Minimu ene sirimu (1:3-9, 2:1-3). Yesusinge Minimu enenga konopuna molopa tondolo purumu kinie enene Jerusalleme sukundu Yesusinge ungumu pulu monjiku ningu sinjikulie (2:1-8:1), pe kolea aisilinge anju anju ningu sinjiliku puringi. Pe Pollo kepe “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumula. Kanu yema Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yemane ulu mare aisili teringi. (Enenga imbimunge ungu pulu te boku ambolkonomonga alsena anjukundu “1. aposel” molemo.) Pita kinie Pollotolonga temane aisili molemo. Pitanga temanema 1:15-5:11,29-32, 8:14-25, 9:32-11:18, 12:1-19 molopa, Pollonga temanema 7:58 pulu monjipe nimbe, 28:31 nimbe pora silimo. Nakolo kamu koloringili mele naa nimbe silimo.
Ou Juda yambomane mindi ungumu pilku Kirasinge yamboma moloringi. Nakolo pe Juda yambo aisilini “Ungumu naa pilimulú.” niringi kinie Juda yambo naa molko yambo lupe moloringime ningu siringi kinie ene aisili “Sike.” ningu tondolo munduku pilku Kirasinge yamboma moloringi. Yesusi Kirasi yunge yambo talapemo wendo wendo oringi mele i bokuna molemo (1:15, 2:41,47, 8:1,4-8,26-40, pe aisilila).
Temane mare LLukuni we pilipelie boku torumunje. Nakolo wale mare yu yuyu Pollo kinie andopa kanopalie torumula. (Yu pea andoringi kinie “Olio i sipu sipu terimulu.” nimbe boku torumu mele 16:10-17, 20:5-21:18, 27:1-28:16 molemo. Pillimono 23-24, Kollosi 4:10-17 kananila.)
Ungu pulu mare boku ambolkonomonga alsena anjukundu “8. bilip”, “2. arapela lain”, “14. Grik” mimi siku kanani.
Ya ungu pulumu pora nikimu.
1
Ye Aili Tiopillasi, Yesusini pulu monjipe uluma tepa yamboma ungu mane sipe terimu mele ou boku tenga torundu kanumu.* Ou uluma pulu monjipe telipe pupelie, pe yandopa ‘Kelepo mulu koleana altopo nondopo pumbu.’ nimbe pilipelie nirimumuni, “Nanga kongono tenjipai.” nimbe mako topa lipe mundurumu yema,* Mini Kake Telimu yu kinie molopa** lipe taponjirimuna Yesusini enendo “Ene i siku i siku teangi.” nimbe ungu mane sirimu.*** Yesusi yu mindili nomba kolopa lomboropa ola molopalie nirimumuni, yu ‘Lombili andolime na paa sike lomboropo ola molondu mele kanangi.’ nimbe ene moloringine yu pupe ene kanoko molangi ulu mare terimu. Yu walse walse nimbe ene moloringine omba mona molopa, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa kolea nokolemo nokomba mele* ene nimbe sirimu. Aku sipe tepa molopili wale paono talo omba purumu.
Walse ene kinie molopalie Yesusi yuni nimbendo: “Ene ou kolea aili Jerusalleme munduku naa keleangi. Ou Tarane “Simbu.” nirimu Minimu ‘Ou opili pe pamili.’ ningu inie we nokoko molangi. Akumu nane ene ou nimbu sirindu piliringi kanumu.* Nane enendo ou nimbundu: “Jonone yamboma no linjirimu liringi nakolo wale aisili omba naa pupili ene nanga yamboma Pulu Yemone Mini Kake Telimu simbe lingí.” nirindu kanumu.” nirimu.*
Kanu kinie Yesusi lombili andolime yu kinie maku toko molkolie niringimuni, enene Yesusindu ningindu: “Ailimu,* kinié walemonga nuni “Isirele yamboma altoko eneno molangi, Romo gapomano manie pupili, eneno gapomano liengi, na enenga ye nomi kingimu molopo ene nokambo.” nininje?” ningu walsiku piliringi.
Yuni enendo nimbendo: “Tarane ulu lupe lupe “Tembo.” nimbe mako tolemo walema kinie melema inge teli walema kinie enenga kongono molo.* Tarane uluma temba walema Tara yuyu akuma pilipe molemo. Nakolo ene molongena Mini Kake Telimu ombalie ‘Ene tondolo pupili molangi.’ nimbé. Kanu kinie pe ene tondolo pupili molkolie kolea aili Jerusalleme kinie, kolea Judia disiriki lemo taonona kinie kolea kangama pali kinie, kolea Sameria* disiriki lemo koleama pali kinie, kelko ma koleama pali kinie yambomando enene na terindu mele kepe “Tembo.” nirindu mele kepe kanoko piliringi mele ningu siliku pungí.” nirimu.
Yuni aku sipe nimbe molopalie, ene kanoko molangi yu ma koleamo mundupe kelepa muluna olando purumu kinie kupe te omba yu pipi sirimu, pe altoko naa kanoringi. 10 Yu ola pumbe purumu kinie ene olando siku nemo nemo ningu kanoko angiliringi kinie ene angiliringine ye talo mulu wambale kake pakokolo tamburembu ongo angilkululie niringilimuni, 11 eltene enendo ningilindu: “Kolea Gallilli yema, ene muluna olando siku nambemuna kanoko angilkimiliye? I Yesusi, Pulu Yemone kinié mulu koleana olando likimu yemo, yu kinié pukumu kanokomele mele pe walse aku sipe kelepa manie ombá.” niringili.
12 Kanu kinie ene ma pangi Unju Ollipi Poniemo munduku kelko Jerusallemendo kelko yando oringi. Aku ma pangimu kinie kolea aili ⸤Jerusalleme⸥ kinie paa nondopa mele lerimu, aulke ponjilimu, ⸤Juda yamboma koro moloringi⸥ wale Sambatemonga* Isirele yamboma andoringi aku mele.
13 Yesusi mulu koleana olando purumu kinie yu lombili andolime Jerusallemendo yando ongo suku pukulie niringimuni, ulkena puku ulke olakondo peringine ola puringi. Akuna peringi yemanga imbime i sipe: Pita keme Jono keme Jemisi keme Enderu keme, Pillipu Tomasitolo kinie, Batollomiu Mateyutolo kinie, Allapiasi malo Jemisi keme “Olio Isirele yamboma oliolio gapomano molamili.” ningu karaye teringi talape ‘Sellote’ nili ye Saimono keme elte kinie, Jemisi malo Judasi yu kinie, aku ye rureponga yepoko aku ulkena peringi.* 14 Kanuna ene pali liku maku toko, konopu teluna pupili Pulu Yemo kinie ungu ningu mindi moloringi. Ambo mare kinie Yesusinge anumu Maria kinie Yesusinge angenupili kinie akuma pea pali Pulu Yemo kinie ungu ningu moloringi.
15 Kanu walemanga Yesusinge lombili andoli yambo wane anderete tuwendi* moloringi kinie Pitane ola angilipe enendo nimbendo: 16 “Angokeme, Mini Kake Telimuni ⸤ye nomi kingi⸥ Depisinge kere punduna pe wendo ombá mele nirimu yuni bokuna torumu mele yu paa sike aku sipe wendo ombámondo nirimu. Akumu paa sike wendo orumu. Kanu ungumu Judasini Yesusi yu opa touma lipe simbe Depisini ou nirimu kanu ungumunge pulumu talko wendo orumu.* 17 Judasi olio kinie pea molopo kongono pea tepo molorumulu kanumu. Akumunge ye te yunge kolo wangopa molopili” nirimu.
18 (Aku ye Judasi yu tepa kenjirimumunge kou siringi kanumuni ma te topo topa lirimu kinie* yu mana manie topa mundupe yunge olomo suku nimbe yunge oloma pali wendo omba purumu. 19 Pe Jerusalleme moloringi yamboma pali Judasi aku terimu pilkulie enenga umbu unguna kanu koleamo imbi lelko ‘Akeltama’ niringi. ‘Akeltama’ akumunge pulumu ‘Meme Ondo Lenjili Mamo’.)
20 “I ungu wendo ombá nirimu Depisini bokuna torumu ungumu Konana bokuna molemo mele i sipe:
‘Yunge ulkemo we angilipili,
Akuna yambo te naa peangi.’*
nimbe molemo kanumu. Konana tene i sipe nikimula:
‘Yambo te yunge kongonomo kolo wangopa tepili.’**
nimbe molemo kanumu.
21-22 “Kapola, i ungutolonga te ou kamu talko wendo orumu, kinié te kamu wendo opili teamili. Ou olio ye engaki rurepo molorumulu i nikirumunge te manie purumumunge kolo wangopo te mako tamili. I ye mako tomolomo yu i sipe ye te molopili: Ou Jonone pulu monjipe yambo no linjirimu mele kepe, pe kelepa yandopa yandopa Yesusini uluma tepa unguma nimbe molopalie, yu olio mundupe kelepa mulu koleana olando purumu mele kepe, aku uluma pali wendo orumu mele, olio kinie tapu topa andopa kanorumu ye te mako tamili. Kanu yemo yuni Yesusi lomboropa ola molorumu mele kanorumumunge olio pea manda andopo nimbu simulú.” nirimu.
23 Pitane aku nirimu kinie pilkulie enene ye talo mako toringi. Ye tenga imbi Josepo, kanumundu ‘Basipasi’ niringila, (yunge imbi te ‘Jasitasi’ niringila;) ye te Matayasi. 24-25 Aku yetolo mako tokolie Pulu Yemo walsikulie ningindu: “Ailimu, nu yambomanga pali konopuna kanoleno kene Yesusini “Nanga kongono tenjipai.” nimbe lipe mundurumu ye rureponga kongonomo Judasi mundupe kelepa yunge koleando purumu, kanu kongonomo Judasi yu kolo wangopa temba ye te nuni i yetolonga te mako tonumu olio liku ora si.” niringi. 26 Kanu kinie pepá gomo talonga yetolonga imbitolo toko manie mundukulie mingimu ambolko lope lope tenjikulie wendo liringi kinie Matayasinge imbimu wendo orumu, kinie “Yesusini ou lipe mundurumu ye rureponga yepoko kinie pea kongono tapu toko teangi.” niringi. Kanu kinie kanu lipe mundurumu yema altoko engaki rurepo moloringi.