3
Yamboma ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena ena tere killoko Pulu Yemo kinie alieli ungu niringi mele walse Pita kinie Jonotolo kanu enamonga Pulu Yemo kinie ungu ningilindu puringili. Kimbu keri lerimu ye te akuna molorumu. Anumuni merimu kinie kimbu keri lelimu merimu. ‘Yu yambo ongo ulke tembelena sukundu pungíme mawa tepa “Kou mone siei.” nipili.’ ningu alieli mengo ongo ulke tembele kerepulu te ‘Paa Peanga’ ningu imbi leringine monjiringi. Yu akuna molopili Pita Jonotolo ongo ulke tembelena sukundu pungilí puringili kinie yuni elte mawa tepa “Kou mare siele.” nirimu. Pita kinie Jonotolone yu nemo nemo ningu kanokololie Pitane nimbendo: “Nuni olto kanoi.” nirimu. Kanu kinie ‘Kou singilindu nikimbili.’ konopu lepalie elte kanorumu.
Kanu kinie Pitane nimbendo: “Na kou telu kepe paa naa mendu nakolo melte mekeromo nu siembo. Akumu kolea kanga Nasarete Ye* Yesusi Kirasinge tondolomone** ‘Nu ola angilku andoi.’ nikiru.” nirimu. Aku nimbelie yunge ki umbukundu ambolopa lipe ola anjirimu kinie walsikale yunge kimbutolo enge nirimu. Yu pukue topa ola pupe ola angilipe pulu monjipe andopa molorumu. Aku tepalie yetolo kinie pea tapu toko ulke tembelena sukundu puringi. Yu kimbu kambilipe pukue tolipe Pulu Yemo kapi nilipe sukundu purumu.
Yu kimbu kambilipe Pulu Yemo kapi nilipe orumu yambomane pali kanoringi. 10 Enene kanokolie, ‘Yu alieli ulke tembele kerepulu ‘Paa Peangamo’ niline manie molopa kou mawa telemo ye kanumu okomo lemo.’ ningu kanoko pungu pungu ningu mini wale munduringi.
11 Kimbu keri lerimu yemo ola angilipe Pita Jonotolo ambolorumu kinie kanokolie yamboma pali mini wale munduku lkisiku ongo ulke tembelena ‘Sollomononga’ ningu ulke kerepulu takoko yando liringine Pita Jonotolo kinie kimbu keri lerimu yemo kinie moloringine ene ongo maku toringi.* 12 Aku teringi kinie Pitane kanopalie enendo nimbendo:
“Isirele yamboma, nambemuna i ulu wendo okomomo kanoko konopu aisili liku mundukumiliye? Nambemuna enene olto nemo nemo ningu kanokomeleye? Oltone oltonga tondolo tene “I yemo ola angilipe pupili.” níngili konopu lekemeleye? Paa molo. Molo oltone Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu pulu telembolomone i yemo teko konde língili konopu lekemeleye? Paa molola. 13 Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme olionga anda kolepalimene “Olionga Pulu Yemo.” ningu popo toringi Pulu Yemo, yuni yunge kendemande Yesusinge imbi ambolopa ola linjirimu. Aku yemo ene Isirele yambomane “Yu tangi.” ningu yu Romo gapomano yema liku siringi. Kanu kinie Romo ye nomi Paillatene “Yu ulu te temu nimbu naa kanokoro. Yu pupili.” nirimu nakolo enene “Yu tangi.” ningu liku bulu siringi. 14 Ye Kake Tepa Sumbi Nilimu liku bulu siku, “Yu kolopili tangi.” ningu, yamboma topa konjili ye Barapasi ka ulkena “ ‘Kolo wangopa wendo pupili.’ ni.” niringi. 15 Konde mololi ulumunge pulu yemo toko konjiringi nakolo Pulu Yemone yambo ono koleana topa makinjirimu. Oltone aku terimu mele kanorumbulu. 16 ‘Yesusini manda lipe taponjimbe.’ nimbu tondolo mundupu pilímbulumunge i ye ene kanoko imbi silimele yemo konde pukumu. ‘Yesusi kinie tondolo pelemo.’ nimbu pilipu yu imbi lepo walsipulu, yuni i yemo manda ‘Konde pupili.’ nimbé.’ nimbu tondolo mundupu pilímbulumunge i yemo konde pumu mele enene kanokomele.
17 “Sike, angokeme, ene kinie enenga nokoli yema kinie pilku sundukulie Yesusi toringi. 18 Nakolo talko wendo orumu mele ou Pulu Yemone ‘Wendo opili.’ nirimu mele wendo orumu. Yuni pe wendo ombá mele yunge ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemando nimbendo: “Nane ene nokopa konjimbe ye te mako topo lipu mundumbu ye nomi Kirasimu* mindili nombá.” nirimu kanu mele ene nanga ungumu pilkimilimene paa sike talko teringi wendo orumu.**
19 “Akumunge, kinié teko kenjiringi mele pilku keri pilku konopu alowa teko, Pulu Yemo molemona wangi. ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime kamu mundupe kelenjipili.’ ningu aku teangi. Aku tenge kinie Ailimuni* ene konopu pe nimbe enge nipili molonge walema sipe, 20 ene molongena yuni “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu ene simbe. Simbe ye akumu Yesusi.
21 “Pulu Yemone ‘Melema pali konde pupili.’ nimbé walemo wendo ombámonga kinié isili ou Yesusi yu mulu koleana nokopa molemo. Ou Pulu Yemone aku sipe nimbe panjirimu mele yunge ungu umbu tonjirimuma piliringi ye kake telimene aku siku yando ningu siringi kanumu.* 22 Akumunge Mosisini nimbendo:
“Ailimu enenga Pulu Yemone
ungu umbu tonjilimoma pilipu
ene nimbu silio yemo molio mele
pe enenga ye te na mele
‘Pulu Yemone ungu umbu tonjimbema
pilipe nimbe simbe ye te molopili.’ nimbe
mako tomba.
Aku ye ombámo yuni nimbé mele ene paa pilku liengi.
23 Aku yemonga ungumu naa pilingí yamboma
Pulu Yemo yunge talapena ‘Naa molangi.’ nimbe
Pulu Yemo yuni ene topa konjimbe.”*
nimbe Mosisini nirimu.
24 “Kinié wendo okomo akumu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane pali ungu ningu siringi mele kinié wendo okomo. Ye Samuele kinie, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu yandopa yandopa moloringi ye wemane pali aku siku niringi. 25 Pe kinié Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane ou wendo ombá niringi unguma kinie wendo okomomo ‘Enenga.’ nimbe wendo okomo. Ou enenga anda kolepalime kinie Pulu Yemone nimbe panjipe mi lerimu ungumu* kinie ‘Enenga.’ nimbe wendo okomo. Pulu Yemo yuni enenga ou pulu pulu anda kolepa Eporayamondo nimbendo:
“Nuni kalko lini ye tene tembamonga
mana yamboma pali molko konjingí.”**
nirimu. 26 Pulu Yemone yunge kendemande yemo mana manie lipe mundumbendo ‘Ene Juda yamboma lipe taponjipili.’ nimbe ‘Ene Juda yamboma teko kenjilimele uluma kanoko keri kanoko munduku keleangi. Ene yu mele mele konopu alowa tenjipili.’ nimbe ene molongine yunge kendemande yemo yu ou kumbi lepa* lipe mundumu. ‘Kanu yemone ene aku sipe sewe anjipili.’ nimbe Pulu Yemone aku terimu.” nimbe Pitane nirimu.