12
⸤Juda yambomane ponie tenga tenga kolea aili Jerusalleme ongo akuna suku⸥ Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele piliringi walema* aku poniemo wendo ombando wale te pakara we pepili Yesusi LLasirasi molorumu kolea kanga Betani purumu. Kanu yemo yu ou kolorumu ono teringi kinie pe Yesusini “Wendo oi.” nirimu kinie yu lomboropa wendo orumu.** Betani kanuna ulke tenga yamboma langi Yesusi pea nongendo teko mimi teringi. LLasirasi kemulu Matane langime moke terimu. Yesusi pea langi nongo moloringi yambomanga te LLasirasi yu.
Kanu kinie LLasirasi kemulu Mariane kopongo wele ‘sipaikenate’ nili mingi te lipe Yesusi molorumuna memba orumu. Kanu kopongo welemo yunge mingi tenga sikele ape llita mele, kanumu kou mone paa aili tepa purumu. Lipe memba ombalie nirimumuni, Yesusinge kimbutolonga ape kanjinjipelie Maria yunge penge lapisemo lipe kimbutolo kulu tonjirimu. Ulkena suku kopongo wele mune paa aili tepa torumu.
Nakolo Yesusi yunge lombili andoli ye te, Judasi Isikeriote, yuni Yesusi pe lipe Yesusi yunge opa touma sirimu ye kanumu, yuni nimbendo: “⸤Yuni nambemuna i kopongo wele mune paa toli mingi pali we naa simuye? Silkenje⸥ aku welemo kou mone limelkanje kou aisili, kou mongo wane tausini mele, lipulie yambo koropama moke tepo silimelka.” nirimu. Nakolo yuni koropama kondo kolopalie aku sipe naa nirimu. Yu wa limbendo nirimu. Yu Yesusi lombili andoli yemanga kou walemo nokopa menjipe, enenga kou mone lakiliringime alieli yu wa lirimu.
⸤Judasi Isikeriote yuni aku nirimu kinie⸥ Yesusini pundu topalie nimbendo: “Ambomone temumunge unguri naa ni! Na ono tengemonga kanjinjimbendo papu nosirimu. Yambo koropama ene kinie alieli molonge nakolo na ene kinie alieli naa molombo.” nirimu.
Yesusi kolea kanga Betani ulke tenga molorumu Juda yambo aisili pilkulie yu molorumuna oringi. Yesusi mindi kanongendo naa oringi. LLasirasi ou kolorumu Yesusini topa makinjirimu kanu yemo konde molorumu mele* kanonge oringila.
10 Aku teringine Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailimene* pilkulie LLasirasi kepe tongendo langi niringi. 11 LLasirasi kinie ulu tondolo te wendo orumumunge Juda yambo aisili enenga Juda ye ailime munduku kelko Yesusi molemo nilimo mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku yu lombili andoringine LLasirasi yu kepe “Tamili.” ningu langi niringi.
12 ⸤Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele⸥ pilingí uluma tengendo kolea aili Jerusalleme sukundu sukundu ongo maku toko moloringi. Yesusi ⸤bonongo mele kolea kanga Betani LLasirasinge ulkena molorumu.⸥ Pe ipulueli oukundu yu Jerusalleme ombá orumu mele kanu yambo maku toko moloringimene pilkulie niringimuni, 13 enene kipiyala gomo mare langoko mengo puku, aulkena Yesusi lingí pukulie tondolo mundukulie ningindu:
“Kinié olio lipe taponjimbe ye peangamo okomo.
Pulu Ye Yawene lipe mundurumuna
yunge kongonomo tenjimbe okomo yemo*
molopa konjipili.**
⸤Olio⸥ Isirele yambomanga ye nomi kingimu***
molopa konjipili.”
niliku puringi.
14 Yesusi kongi dongi te kanopa lipe, ola pupe bulu mingine molopa ⸤orumu⸥. Aku terimu kinie Pulu Yemonga bokuna ungu te, pe wendo ombá koronga ou niringi mele, wendo orumu. Aku ungumu i sipe:
15 ‘Jerusalleme yamboma, pipili naa kolayo.
Enenga ye nomi kingimu kongi dongi walo tenga
bulu mingine molopa okomo kanai.’*
nirimu mele bokuna molemo. 16 Ou Yesusi naa tangi ene kinie molorumu kinie yu lombili andolimene* kanu ulumanga pulumu naa piliringi, pe mindi piliringi. Pe Yesusi yu yambomane toringi Pulu Yemone yu kelepa mulu koleana olando lipe yu tepa konjirimu kinie ene kanu uluma, ou yu mulu koleana naa pupili wendo orumu, kelko pilkulie, Yesusi mana manie naa opili Pulu Yemonga bokumuni yundu pe wendo ombá mele ou nimbe sirimu molemo mele pe yambomane yu kinie teringi mele kepe yuni terimu mele kepe piliringi.
17 Yambomane Yesusi aulkena we naa lipuringi. Ou kolea kanga Betani LLasirasi kolopa ono koleana perimu kinie Yesusini yu topa makinjirimu yambo maku toko moloringimene kanoringi.* Kanu yambomane kanu ulu tondolomo Yesusini terimu kanoringi mele temanemo andoko toringi. 18 Yambomane yu Pulu Yemone lipe mundurumu, yu kinie tapu toko molembele mele lipe ora sirimu kanu ulu tondolo terimumu* pilkulie yu aulkena lingí puringi. 19 Kanu kinie Parisi yemane* aku teringi kanokolie enene enenga ailimendo ningindu: “Enene yu toko manie mundungí teringi telemele mele manda naa tekemo kanayo. We yamboma pali puku yu lombili pukumili kanai.” niringi.
20 ⸤Pulu Yemone Juda yambomanga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele⸥* pilingí uluma tenge walema wendo ombá terimu kinie yamboma ‘Pulu Yemo popo tonjipu yunge imbi ambolopo ola linjemili.’ ningu Jerusalleme puringi kanu yambomanga mare Giriki yambo** mare ene pea puringi. 21 Kanu Giriki yamboma kolea Gallilli disiriki lerimu kolea Besaida taono ye Pillipu molorumuna ongo mawa tekolie ningindu: “Ailimu, olio Yesusi kanamili.” niringi. 22 Niringi mele Pillipuni pilipelie anju pupe Enderu nimbe sirimu. Kanu kinie Yesusi lombili andoli ye Pillipu kinie Enderutolo elte pukulu Yesusi ningu siringili.
23 Yesusini pundu topa yu nondopa temba mele nimbe sipelie nimbendo: “Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo* altopa pupe yunge kolea peangana molopa konjimbe walemo** wendo omu. 24 Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Langi mongo naa kolomu liemo yuyu telu mindi we lemba. Nakolo yu kolopa mana manie pemu liemo poka topa wendo omba mongo aisili tomba.* ⸤Aku sipela na naa kolondu liemo nanga yambo aisili naa molonge, nanu manjipu molombo.⸥**
25 “Yambo te ya mana ‘Na molopo konjipu, na nondopo naa kolambo.’ konopu lemo yambo te yu kolopalie kolea kerine mindili nomba molopa mindi pumbe. Nakolo yambo te na lombili andopa nanga kongono tenjimbendo ‘Na ya mana mindili nombo molombo mandala, kolombo mandala.’ konopu lemo yambo te yu pe kamu kamu molopa konjipe mindi pumbe. 26 Yambo nanga kongono tenjilimo yambo te yu na lombili andopa na telio mele tepili. Na yamboma lipu taponjipu, Pulu Yemonga ungumu enendo nimbu simbundu mindili nombo molio molombo mele kanu yambomone aku sipe nanga kongono tenjipili. Kanu kinie na molombo koleana nanga kendemandemo kepe pea tapu topo molombolomo. Yambo te nanga kongono tenjipe molomu liemo pe Tarane kanu yambomonga imbi ambolopa ola linjimbe.” ⸤nirimu.⸥
27 ⸤Aku nimbelie Yesusini ungu te pea nimbendo:⸥
“Yambomane na tongemonga kinié na mini wale pupemo. Nambolka nimbunje? Tarando “Tara, kinié na ulu pulu wendo ombá okomomo ‘Naa wendo opili.’ ni.” niembonje? Molo. Na ‘I ulu pulumu wendo opili.’ nimbu orunduna aku sipu paa naa nimbú. 28 Tara, nunge imbi ‘Ola pupili.’ ni.” nirimu.
Kanu kinie ungu te mulu koleana wendo ombalie nimbendo: “Nu terinu telenomonga nanga imbimu koronga ola purumu. Pe kinié tenimunge kamu ola pumbe.” nirimu.
29 Maku toko moloringi yambomane aku ungumu pilkulie niringimuni, “Mulu topamo.” niringi.
Marene ningindu: “Mulu koleana angello tene yundu ungu te nimu.” niringi.
30 Yesusini nimbendo: “I ungu wendo omumu na ‘Lipu taponjembo.’ nimbe i ungumu naa nimu. ‘Ulu pulu wendo ombá okomomo wendo ombá kinie ene konopu enge nipili molangi.’ nimbe i ungumu nimu. 31 Kinié Pulu Yemone ma koleana yamboma mongo lipe simbe walemo nondopa wendo ombá tekemo. Na kolombo kinie ma koleamo nokolemo ye nomi Setenenga tondolomo manie pumbe.* 32 Nakolo na liku ola monjingí kinie* na molombona yamboma pali “Wai.” nimbú.” nirimu. 33 (Yuni “Na liku ola panjingí.” nirimumunge ‘Na ‘Kolopili.’ ningu unju perana uku toko ola panjingí yunge lombili andolime piliengi!’ nimbe yuni aku nirimu.)
34 Yuni aku nirimumunge yambo maku toringimene ningindu: “Pulu Yemonga bokuna* ‘Pulu Yemone olio “Nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu** ombalie kolou naa kolopa alieli molopa mindi pumbe.’ nimbe molemo kanumu pilipu molemolo.*** Akumunge nuni “Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo liku ola monjingí.” nikinu akumu nambe teko nikinuye? ‘Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Ye’ nikinumu naeye?” niringi.
35 Kanu kinie Yesusini enendo nimbendo: “Wale layekolo pa telimu ene kinie molomba.* Akumunge kinié pa tenjilimu ene kinie molemo kinie ene pangi. Pe ene sumbulumuni pipi naa sipili. Yambo sumbulu toline pulimo yambomo pulimo aulkemo kanopa imbi naa silimo. 36 Kinié pa telimu ene kinie molemo kene ‘Olio pa telimunge yamboma molamili.’ ningu ‘Pa telimu sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!” nirimu.
Unguma nimbe pora sipelie nirimumuni, ‘Na naa kanangi.’ nimbe Yesusi yamboma mundupe kelepa tenga pupe lopi tepurumu.
37 Yesusini ⸤Pulu Yemone yu ‘kongono tenjipili.’ nimbe lipe mundurumu, yu pea tapu toko moloringili mele⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo aisili* terimu yambomane kanoringi nakolo ou kepe, kanoringi kinie kepe, “Yu sike Pulu Yemone lipe mundurumu yemo.” ningu tondolo munduku naa piliringi.** 38 Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Aisayane ou nirimu mele pe kamu wendo ombámonga enene aku siku ningu naa piliringi. Aisayane nimbendo:
“Ailimu, olione nimbu sirimulu unguma
naene ‘Sike nikimili.’ nimbe pilimuye?*
Ailimuni yunge tondolomo nae lipe ora sirimuye?”**
nirimu. 39 Aisayane aku nirimu akumunge ene Yesusi molemo nilimo mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilingí aulke te naa lerimu. Aku ningu pilingí aulke te naa lerimumunge Aisayane ungu te pea nirimu, yuni bokuna torumu molemo, akumu i sipe:
40 “Pulu Yemone enenga mongoma pipi sinjipe,
enenga konopuma pipila sinjilimo.
Pulu Yemone nimbendo:
“Nane ene tepo konde naa liembo kene
ene mongone naa kanoko,
konopuni melte naa pilku,
konopu alowa teko na moliona naa wangi.”
nimbelie enenga mongo konoputolo aku sipe terimu.”*
Nirimu. 41 Aisayane Yesusinge tondolomo kanopalie* yuni Yesusinge aku sipe ninjirimu.
42 Sike Juda ye aili aisilini Yesusi molemo nilimo mele ‘Kolo tokomo. Aku yemo naa molemo.’ ningu piliringi nakolo enenga ye aisilini ‘Yu aku yemo sike omba molemo.’ ningu tondolo munduku piliringi. Nakolo ene Parisi yema* pipili kolkolie, ‘ ‘Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo mele nimbu para simulú kinie Parisi yemane Pulu Yemonga ungumu maku topo pilimolo ulkemanga ‘naa wai.’ ningu kamu makoronge.’ ningu pilkulie, ningu para naa siringi. 43 Ene ‘Pulu Yemone kapi nimbé kinie papu.’ ningu naa pilku, ‘Yambomane olio kapi ningí kinie papu.’ ningu aku siku we molko, yu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringi mele ningu para naa siringi.
44 Kanu kinie Yesusini tondolo ru nimbelie nimbendo: “Yamboma ‘Na molio nilio mele sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yamboma na manjiku ‘Sike’ ningu tondolo munduku naa pilimele. Na lipe mundurumu yemo kepe ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimelela.* 45 Yambo ‘Na sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yambomane na kanolemele akumu na lipe mundurumu yemo kanolemelela.* 46 Yambo tene ‘Na molio nilio mele sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimbe yambo te sumbulu toline naa molopili.’ nimbu na ma koleamanga pali pa tenjilimu ma koleana orundu.*
47 “Nakolo yambo te nanga ungumu pilipelie tenge panjipe naa temu liemo nane yu kote naa tenjimbu. Nane mana yambomanga kote pilipu ‘mindili nongo molangi.’ nimbu naa orundu kanumu. ‘Ene lipu taponjipu mindili nolemelka aulkena wendo lipu, na kinie molko konjingí aulkena lipu monjimbu.’* nimbú orundu. 48-49 Yambo te na bulu sipe nanga unguma ‘Sike.’ nimbe naa pilipe limbe yambomo kotena pilipe apurumbe mélemo pelemo. Mulu ma pora nimbé wale kinie ungu nimbu silio ungumane yu kote tenjimbe. Na nanu konopuni pilipulie i unguma naa nilio. Tarane na lipe mundurumuna orundu yemone “Ni.” nilimo mele pilipulie niliomonga, nilio ungumane kanu yambomo kote tenjimbe. 50 Na pilkiru, ‘Tarane “Ni.” nimuna nilio ungumuni yamboma alieli molko konjiku mindi pungí ulu pulumu silimo.’ nimbu piliomonga yuni “Aku siku ningu si.” nilimo mele nimbu silio.” nirimu.