11
Walse, kolea tenga, Yesusi yu Pulu Yemo kinie ungu nimbe molopalie pe nimbe pora sirimu kinie yu lombili andoringi ye tene yundu nimbendo: “Ailimu,* olio Pulu Yemo kinie ungu nimulú mele mane sieni. ⸤No Linjili⸥ Jono yu lombili andoringi yema mane sirimu mele olio aku siku mane sieni.” nirimu.
⸤Aku sipe nirimu kinie pilipelie⸥ Yesusini enendo nimbendo: “Ene Pulu Yemo kinie ungu ningindu i siku mele niengi:
“Tara,
yambomane ‘Nu imbi ola molopa,
ye kake teli peangamo moleno.’ ningu molangi.
Nu ye nomi kingimu molko
yamboma nokoni walemo wendo opili.*
Kinié kepe pe alieli kepe
olio nomolo langime siyo.
Yambomane olio teko kenjilimele kinie
siye kolopo ulu te naa telemolo kene
olione nu tepo kenjilimolo kinie
nuni aku sikula siye kolko
olio ulu te naa teyo.
Olio ‘Ulu tene kondi topili.’ naa nieni.”
ningu aku siku niengi.” nirimu.
Aku nimbelie pe enendo ungu te pea nimbendo: “Nu nunge pulu lemo yambo te paa ipulueli ai burumi molombana pukulie yundu ninindu: “Ano, ga mare siyo. Ye ponenge te kolea tenga pumbendo nanga ulkena pemba okomo nakolo na ga te naa lemo kene nuni na ga mare si.” nilina kinie
yuni nundu nimbendo: “Nuni na umbuni te aku siku naa si.” nilke. “Ambolangoma kinie ou nambune sipu uru pemulu kene na ola molopo wendo ombo melte nu manda naa simbu, molo.” nilke.
“Nane enendo nimbu sikiru: Yu angena molemomonga ola molopa ga naa silke nakolo nuni yu kimbu kimbu siku mawa telinamonga yu siye kolopa wendo omba ga silke.
“Aku telkamonga ene ⸤nanga lombili andolime⸥ ndo ungu te pea nikirula: ⸤Lapa, Mulu Koleana Molemo Yemo,⸥ melema mawa teko “Si.” niengi. Aku tenge kinie melema sike simbe lingí. ⸤Lapa molemona⸥ melema korangi. Aku tenge kinie melema sike kanoko lingí. Ulke kerepuluna angilku “Sukundu wamili.” niengi. Aku ningí kinie “Sukundu wai.” nimbe nambune tonjimbe. 10 Mawa tenge melema sike simbe lingí, koronge melema sike kanoko lingí, “Sukundu wamili.” ningí kinie sike nambune tonjimbe. Aku temba kene aku teai.*
11 “Enenga ye te yunge malo ombalie “Tara, oma te nambo si.” nimbé kinie yunge lapane wambiye te simbeye? 12 Molo kangomone “Tara, kera mulu te nambo si.” nimbé kinie yunge lapane kiriwara* molo makena* te lipe simbeye? 13 Pe ene konopu keri pepili molemele yambomane aku siku enenga ambolangoma mele peangama silimele liemo, enenga mulu koleana molemo Lapamone ⸤mele paa olandopa naa simbeye? Olandopa simbemo.⸥ Yambomane yundu “Mini Kake Telimu olionga konopuna omba pepili si.” ningu mawa tenge yamboma yuni ene simbe lingí.” nirimu.
14 Walse ye te yunge konopuna kuru te molorumuna ungu manda naa nirimu kinie Yesusini kanu kurumu makoromba makororumu. Kurumu wendo omba ulsu purumu kinie kanu yemo ungu nirimu. Aku terimu kanokolie yambomane mini wale munduku moloringi. 15 Nakolo yambo mare ⸤Yesusi kinie konopu keri panjiringi⸥ kanumane ningindu: “Kurumanga nomi Belsipuli* Yesusinge konopuna molopalie yu tondolo silimona yuni kuruma topa makorolemo.” niringi. 16 Yambo marene Yesusi manda manjiku “Nambolka nimbenje.” ningu* yundu ningindu: “Nu sike Pulu Yemone ‘Kongono tenjeni.’ nimbe lipe mundurumunje kanamili, mulu koleana ⸤Pulu Yemone mindi manda temba⸥ ulu tondolo te tei.” niringi.**
17 Enene aku siku konopuni piliringi mele Yesusini pilipelie ‘⸤Yesusi Setene kinie opa tou moloringilimunge Setenene yu naa lipe taponjilke mele paa piliengi!’ nimbe⸥ enendo nimbendo: “Yambo talape te konopu teluna naa pupili molko suku singine owe panjiku ene eneno opa teko lupe lupe molemele kinie kanu talapemo pora nilimo. ⸤Molo⸥ ulke teluna pelemele yamboma konopu teluna pupili naa molko ene eneno opa telemele kinie kanu yambo talapemo sungu siku lupe lupe molonge. 18 Aku sipela, Setenene yunge kuru te makorolkanje aku telkamonga yunge talapemo kinie opa mele telka. Pe yunge talapemo nambe tepa kapola molemelkaye? ⸤Pora nilke.⸥ Enene nando “Belsipulini yu lipe taponjilimona yuni kuruma makorolemo.” nikimili kanumu. Sike aku telkanje Belsipuli yunge talapemo pora nilke.*
19 “Ungu te piliengila! Nane Belsipulinge tondolomone kuruma makorolio liemo enenga yemane naenga tondolomone kuruma makorolemeleye? Akumunge, ⸤enenga ye kuruma makorolemele yemane ‘Pulu Yemone olio tondolo silimona olione kuruma makorolemolo.’ ningu pilimelena⸥ enene nando i nikimili unguma kanu yemane pilku apurukulie “Ene kolo tokomele.” ningí. 20 Nakolo sike Pulu Yemone na tondolo silimona nane kuruma makorondu liemo Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba walemo* ene molemelena koronga wendo omu.” ⸤nirimu.⸥
21 “Ye enge nili tene opa melema ambolopa yunge ulkemo nokopa konjilimo kinie ye tene we manda sukundu omba melema wa naa limo. Yunge ulke lemo melema kapola lemo. 22 Kanu ulke nokolemo pulu yemone ‘Nanga opa melema ambolopolie nanga melema manda nokopo konjimbu.’ nilimo nakolo yunge opa tou ye te tondolo olandopa pulimomo omba yu tomba tepalie opa toumuni ulke nokolemo yemo topa manie mundupe yu ambolemo opa melema anju lipe, yunge ulkena lemo melema lipe memba pupe yunge pulu lemo yamboma moke tepa silimo.
23 “Na naa lipe taponjilimo yambomone na kinie opa tou molemo. Yambo tene na lipe taponjipe ⸤kongi sipisipime⸥ sukundu naa limo yambomone ⸤kongi sipisipime⸥ topa bulu balu silimo.” ⸤nirimu.⸥
24 ⸤Yesusini ungu te pea nimbendo:⸥ “Kuru te ye tenga konopuna wendo ombalie, no naa mololi koleamanga pupe manda koro molomba tenga korolemo. Te naa kanopa lenjipelie yuni nimbendo: ‘Na ou molopolie wendo ondu ulkena* kelepo pambo.’ nimbé. 25 Aku nimbelie yu omba yu ou molopa purumu ulkemo kanolemo kinie, ulke puri memba tepa peanga tepa we lemo kinie kanopalie nilimomone, 26 yu kelepa anju pupelie, kuru kara puli paa olandopa yepoko pakara lipe memba omba ene pea kanu ulkena sukundu puku molemele. Kanu kinie aku yemo ou molopa kenjilimo nakolo pe paa kamu olandopa mele molopa kenjilimo.” nirimu.
27 Yesusini aku sipe nimbe molopili maku toko moloringine ambo tene ungu tondolo tepa nimbendo: “Nu paa teko konjilinomonga ambo nu memba ame sirimumu yu malo.” nirimu.
28 Yesusini nimbendo: “Sike nakolo yambo Pulu Yemonga ungumu pilku liku teko molemele yamboma ene malo paa olandopa.” nirimu.
29 Yesusi molorumuna yambo aisili sukundu sukundu ongo liku maku toringi kinie yuni enendo nimbendo: “Kinié mana molemele yamboma kerime mindi molemele. Ene teko kenjiku Pulu Yemo liku su silimele yambomane “Na molopo nilio mele sikenje, kanamili kene Pulu Yemone mindi ulu tondoloma manda telemo mele tei.” ningu na mawa telemele. Nakolo ⸤na Pulu Yemo kinie tapu topo kongono telembolo mele lipe ora simbe ulu⸥ te* wendo naa ombá. ⸤Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye⸥ Jona kinie wendo orumu ulu akumuni mindi lipe ora silimo manda kanonge. 30 Jona kinie ⸤oma aili te kinie⸥ ulu tondolo te wendo orumu ulumuni Ninipa yamboma ⸤kinie ulu umbuni te wendo ombá mele⸥ lipe ora sirimu aku sipe mele Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo kinie ulu tondolo te wendo ombá ulumuni kinié molemele yamboma kinie ulu te pe wendo ombá mele lipe ora simbe. ⸤Lipe ora simbe ulu te lupe wendo naa ombá, naa kanonge.⸥*
31-32 “Ou kolea aili Ninipa yamboma ⸤sike molko kenjiringi nakolo Pulu Yemone ungu umbu tonjirimu mele⸥ Jonane ⸤pilipe⸥ pupe Ninipa yamboma nimbe sirimu kinie pilkulie teko kenjiringi mele kanoko keri kanoko konopu alowa teko molko konjiringi.* Aku teringimunge kinié molemele yambomane Jonanga olandopa ye te ya molemo yemonga ungumu liku su siku naa pilimelemonga kote walemo pe wendo ombá kinie Ninipa yambomane kotena angilku, kinié molemele yambomando “Teko kenjiringi. Mindili nonge kinie papu.” ningí.
“Ou ⸤olio Isirele yambomanga ye nomi kingi⸥ Sollomono yu ye paa tondolo te molopa, yu ungu lupe lupema pilipe konginjilimu pepili molorumu mele kolea Sipa nokorumu ambo nomi kuinimu pilipelie, Sollomonone ungu peangama mindi nirimu mele pilimbendo yu kolea suluna molopalie ⸤Sollomono molorumuna⸥ wale aisili aulkena pelipe orumu.** Aku sipe terimumunge, ye nomi Sollomononga olandopa ya molemo yemone nilimo ungumu kinié mana molemele yambomane naa pilku, liku su silimelemonga kote walemo wendo ombá kinie kolea Sipa ambo nomi kuinimuni nimbendo: “Nane Sollomonone ungu peanga nirimu mele pilimbundu aulke suluna orundu nakolo Sollomononga olandopa molorumu yemone nirimu ungumu ene naa pilku, liku su siringi yamboma aku teringimunge ene papu mindili nonge.” nimbé.” ⸤nirimu.⸥***
33 ⸤Aku nimbelie Yesusini ungu te pea nimbendo:⸥ “Yambomane tepe llame kandokolie loyekolona naa nosiku, mingine suku naa nosikulie nilimelemone, ‘Ulkena suku pa tepili. Yambo ongema kolea kanangi.’ ningu polona ola nosilimele.” ⸤nirimu.⸥*
34 “Nunge mongomo nunge kangimunge tepe llame mélemo. Aku kene nunge mongo peanga angilimo kinie nu kangi pali pa tepili moleno kinie nu molko konjilino. Nakolo nunge mongomo keri lemba kinie* nunge kangi pali sumbulu topili andoni. 35 Akumunge, nunge kangine pa teli pembamo ‘alowa tepa sumbulu naa topili.’ ningu ⸤kangi pa tepili molemo mele molko konjiyo⸥. 36 Nunge kangine pa tepa tengepea tepili molko sumbulu telu kepe naa topili moloni kinie nunge kangi konopuma pali pa tepili moloni. Tepe llame pa telemo kanolemolo mele nunge kangi konoputolo pa tepili moloni.” nirimu.
37 Yesusini ungumu nimbe pora sirimu kinie kanu Parisi yemanga tene* Yesusindu nimbendo: “Langi pea nambili oi.” nimbelie yu kinie pupe langi nombando manie molorumu. 38 Nakolo yu ou ki kulumiye naa topalie ga we norumu kanopalie kanu Parisi yemone konopu aisili lipe mundurumu.
39 Yesusini ⸤yu konopu lipe mundurumu mele⸥ pilipelie ⸤ungu iku mele topa⸥ yundu nimbendo:
“Ene Parisi yema pellete kinie kapo kinie ulsukundu kulumiye tolemele nakolo akumunge sukundu, enenga konopuna sukundu mele, kalaro aisili molemo. Ulu pulu kerime kinie, melema wa limele ulu pulumu kinie akuna pelemo. 40 Ene paa aroma tolemele. Kangi terimu yemone konopumu pea naa terimuye? ⸤Peatolo terimu kene⸥ ene kangi no lelko kake tepili molemele mele aku siku enenga konopu kake tepili molongi liemo papu. 41 Ene konopu alowa tekolie yambo koropama kondo kolko enenga nosilimele melema singí kinie enenga konopu kalaro molemomo kolo wangopa kake tepili molonge mele yambomane kanonge.” ⸤nirimu.⸥
42 “Parisi yema, ene mindili nongo paa molko kenjingí! Enene poniena olemo mele kangama lkepa kulue kemu aku sipe melema mengo kambu toko tene tene ningu liku nosikulie telu telu ningu wendo liku ‘Pulu Yemonga kongono tenjili yema siemili.’ ningu silimele. Pulu Yemone aku siku ‘Teai.’ nirimu mele ene papu telemele nakolo ulu olandopa uluma naa telemele. We yamboma kondo naa kolko, Pulu Yemone yamboma konopu monjilimo mele ene manda lelko yamboma konopu naa monjilimele. Aku siku ulu olandopa mele telemelkanje papu. Kinié ulu maniendopama telemele mele munduku naa kelkolie aku uluma kinie ulu olandopama kinie peatolo telemelkanje papu.* Nakolo aku siku naa telemelemonga ene mindili nongo paa molko kenjingí!
43 “Parisi yema, ene Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkena sukundu pukulie manie molongendo ye ailime molemele polo peanga akuna ‘molamili.’ ningu mendo puku polo akuna konopu siku molemele.* Yamboma maku toko molemele koleamanga mongo kenge teko andonge kinie ‘We yambomane olio kanoko kapi niengi.’ ningu pilkulie konopu siku pilku molemelela. Aku telemelemonga ene mindili nongo paa molko kenjingí!**
44 “⸤Parisi yema,⸥ ene yambo ono kolea tenga ‘Yambo inie ono telemele.’ ningu naa pilku walu siku kimbu kambilimele mele ene aku siku molemelemonga mindili nongo paa molko kenjingí!” nirimu.*
45 Yesusini aku sipe nirimu pilkulie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilipe konjirimu ye tene yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, ‘Nuni Parisi yema aku siku iri tokonomonga olio kepe iri tokono.’ konopu lekemolo.” nirimu kinie pilipelie
46 Yesusini kelepa ene ⸤iri topalie⸥ nimbendo: “Sike nikinu. Ene Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku konjili yema mindili nongo paa molko kenjingíla! Enene ungu mane siku ‘Teai.’ nilimele mele we yamboma ene pilkulie tengendo umbuni kolemele. Aku siku umbuni aisili mindili siku menge mele ‘Meangi.’ ningu sikulie enene eneno laye kolte kepe ‘Lipu taponjipu meamili.’ naa ningu molemelemonga ene ⸤kepe⸥ mindili nongo paa molko kenjingíla!*
47-48 “⸤Ene Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku konjili yema,⸥ enenga anda kolepalimene Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yema* toko konjiringi. Kinié, yandopa, ene kanu yema ono teringi koleama au silimele.** Anda kolepalime enene kanu yema toko konjiringi pilku peanga pilkulie pe kinié ene kanu yema ‘Papu toringi.’ ningu enene ono teringi koleama au silimelemonga ene mindili nongo paa molko kenjingí!
49 “⸤Ou enenga anda kolepalimene aku siku teringi, kinié enene aku siku telemele⸥ monga Pulu Yemo yuyu ungu pali pilipe konginjili yemone ou nimbendo: “Nane ye mare ungu umbu tonjipu ‘Enene yamboma ningu siengi.’ nimbu lipu mundupu, ye mare ‘Nanga kongonomo tenjipai.’ nimbu lipu mundumbu kinie* yambomane mundumbu yemanga mare mindili siku, mare toko konjingí.” Pulu Yemone nirimu.
50-51 “Koro ou Pulu Yemone ma kokele tepa wamorumu kinie enene Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi ye kanuma toko, pe yandopa yandopa kanu sili yema pali toko konjiringi. Koro ou Adame malo Epele toko konjiku, pe yandopa yandopa kanu sili ye lupe lupema toliku puku, pe kamu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimu unguma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Sekaraya Pulu Yemo ⸤popo toko kaloli⸥ ulke tembelena sukundu toko konjiringi. Kanuna sukundu suluminia kake telimu anjukundu lepa, Pulu Yemo popo toko melema kaloringi polomo yakondo lerimu, kanu suku singine yu toko konjiringi. Ou moloringi yambomane kanu yema toko konjiringimunge Pulu Yemone ene sike mongo sirimu nakolo kinié molemele yambomane ene Pulu Yemone kote pilipelie anda kolepalimene aku siku teringimunge ene mongo simbela.*
52 “Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku konjili yema, enene ungu manemanga puluma pilku konjilimele nakolo “We yambomane naa piliengi!” ningu ene pilingí aulkemo pipi silimele. Ene Pulu Yemonga bokuna molemo ungumu alieli kanolemele nakolo apurukulie Pulu Yemone “ ‘Ye te ene lipe taponjipili.’ nimbu lipu mundumbu.” nirimu yemondo nimbe bokuna molemo unguma kanokolie pilku sundulimele. Sumbi siku pilingí aulkemo ene naa pulimele; bokuna aku yemondo nilimo unguma ‘Piliemili pamili.’ ningu molemele yambo lupema pilingí aulkemo “Molo.” ningu pipi silimelela. Aku telemelemonga ene mindili nongo paa molko kenjingí!” nirimu.*
53-54 Yesusini ⸤aku ungumu nimbe pora sipelie⸥ aku ulkemo mundupe kelepa pumbe purumu kinie yuni iri torumu ye Parisime kinie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie* enene ‘Yu ungu nambolka ungu mare pea nimbelie, yu ungu nimbe kenjimbe kinie yu kote tenjimulú.’ ningulie enene ungu lupe lupe aisili popenge teko walsiku pilkulie “Pundu toko ni.” ningu tondolo munduku niringi.**