13
Kanu kinie Yesusini ungu mane sirimuna moloringi yambo marene yundu temane toko sikulie ningindu: “Kolea Gallilli disiriki yambo marene Pulu Yemo popo melema toko kalko molangi ⸤Romo gapomano ye aili⸥ Paillatene ene topa konjirimu.” ningu temane toringi.
Aku temanemo toringi kinie pilipelie Yesusini enendo nimbendo: “Kanu kolea Gallilli yamboma aku siku mindili noringine pilkulie ‘Gallilli yambo moloringi lupe wemane ulu pulu keri teringi mele maniendopa, kanu mindili noringi yamboma ulu pulu keri teringi mele paa olandopa.’ konopu lekemeleye? Paa sike nane enendo “Aku sipe molo.” nikiru. Ya molkomele yamboma, ene ulu pulu keri telemelema bulu siku munduku kelko konopu alowa naa tengi liemo ene aku siku toko konjingíla.” nirimu.
Pe kelepa Yesusini temane te topalie nimbendo: “Kolea aili Jerusalleme sukundu kolea kanga Silloamo kouni takoli ulke aili olana te topa kalalu sipe topa manie mundupelie yambo tene eti* topa konjirimu koloringi. Kanu yamboma ‘Kolea aili Jerusalleme yambo lupe moloringimene pali ulu pulu keri teringi mele maniendopa, koloringi yambomane ulu pulu keri teringi mele paa olandopa.’ konopu lekemeleye? Paa sike nane enendo ‘Aku sipe molo.’ nikiru. Ya molkomele yamboma, ene ulu pulu keri telemelema bulu siku munduku kelko konopu alowa naa tengi liemo ene aku siku kolongela.” nirimu.
Aku nimbelie kelepa ungu iku te topalie enendo nimbendo:
“Ye tene unju piki te yunge unju waene poniena umbu lerimu. Pe ‘Piki mongo tomba.’ nimbe omba kanorumu kinie te naa torumu. Piki mongo te naa torumuna yunge unju waene ponie tapu yemondo nimbendo: “Pílie. Ponie talo yepoko pea i unju piki angilimomonga ombo kanorundu nakolo piki mongo telu kepe naa torumu kene yuni ma kopongo we nolemo kene peko toko ele tei.” nirimu.
Ponie pulu yemo aku sipe nirimu kinie ponie tapu yemone yundu pundu topa nimbendo: “Ailimu, i ponie telumu mindi aku unjumu we angilipili. ‘Unjumu akopa mongo topili.’ nimbu unju puluna era tepo, ma mundupu, kongi le lipu mundupu, teambo. Pe nekendo poniemonga mongo tomu liemo papu. Naa tomu liemo kamu peko tani.” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.
10 Walse, ⸤Juda yambomanga koro moloringi⸥ wale Sambate tenga* Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulke tenga suku Yesusi pupelie yamboma ungu mane sipe molorumu. 11 Akuna ambo te molorumu, yu kuru topa bulu langorumuna ola angilipe sinio simbendo perepa molorumu. Yu aku sipe molopili ponie tene eti omba purumu. 12 Yesusini kanu ambomo kanopalie yundu “Oi.” nimbelie nimbendo: “Ambomo, nu kuru torumumu topa kelepili.” nimbelie 13 ambomo kini ambolorumu kinie yu tamburembu sumbi sipe ola angilipelie Pulu Yemo kapi nirimu.
14 Nakolo kanu ulkemo nokorumu yemo yuni Yesusi ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemonga yambo tepa konde lirimuna kanopa keri kanopalie akuna maku toringi yambomando nimbendo: “Kongono wale talo pakara lemomanga ‘Konde pamili.’ ningu onge manda. ⸤Koro mololi⸥ Sambate walemonga manda molo.” nirimu.
15 Yemone aku sipe nirimu kinie Yesusini nimbendo: “Ene topele mapele toli yema,* alieli ⸤koro mololi⸥ wale Sambate wendo olemo kinie ene pali yu mele mele enenga kongi kao molo kongi dongi langi nomba molorumuna moki lelko no olemo kolea tenga ‘No nopili.’ ningu mengo pulimele kanumu. 16 Ene enenga kongime Sambate walemonga papu moki lelko nokolemele kene i ambomo Sambate walemonga papu lipu taponjikirula. Kongimu maniendopa mele, ambomo olandopa mele kanumu. Akumunge i ambomo, yu Eporayamone kalopa lirimu ambo te, ⸤kurumanga nomi⸥ Setenene* yu ponie tene eti ka mele sirimu ambomo Sambate walemonga moki lepo nokokoromo tepo kenjikiruye?” nimbe walsirimu.
17 Yuni aku sipe nirimu kinie kanu ungumuni yu terimu mele kanoko keri kanoringime olie poloringi nakolo we yambomane yu ulu tondolo peangama terimu kanokolie konopu aili teko siringi.
18 Kanu kinie Yesusini ⸤yambomando⸥ kelepa nimbendo:
“Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokomba,* mele nambolka mele kanu silimu lembaye? ‘Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokolemo mele piliengi!’ nimbu akumu nambe tepo nimbu simbuye? ⸤Nimbu siembo.⸥ 19 Akumu i sipe mele: Ye tene yu unju masetete umbu te lipe yunge poniena umbumu mundurumu kinie kanu unju umbumu wendo omba ai lepa unjumu angilirimu kinie aku unjumunge kolamanga kerama ongo peringi. Pulu Yemo ye nomi kingi molomba mele aku sipe.” nirimu.
20 Aku nimbelie kelepa walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokomba mele pilingí nambe tepo nimbu siemboye? ⸤Nimbu siembo.⸥ 21 Akumu i sipe mele: Ambo tene yu langi pillawa akoli mele isi* wallo kolte lipelie pillawa aisilinge mundurumu kinie pillawa pali akorumu. Pulu Yemo ye nomi kingi molomba mele aku sipe.” nirimu.
22 Aku sipe nimbelie pe Yesusi kolea aili Jerusalleme pulimo aulkena pumbe pupelie kolea ailime kinie kangama kinie pupe, akumanga moloringi yamboma ungu mane sirimu. 23 Kanu yambomanga tene yu walsipe pilipelie nimbendo: “Ailimu, mindili nomolo aulke molemolona Pulu Yemone yamboma lipe taponjipe wendo lipe yu kinie molko konjingí aulkena lipe monjimbe* yamboma wallotolo mindiye?” nimbe walsirimu.
Pilipelie yuni enendo nimbendo: 24 “Ulke kerepulu paa kanga si niline yambo aisili ongo suku pungindu perenge. Akumunge ‘Kanu kerepuluna ene ongo sukundu puku molongendo mindili siku pangi.’ nimbu nikiru.* 25 Ulke pulu yemone ola angilipe kune anjimbe kinie ene pena molkolie ningímuni, kune toko walsikulie ningindu: “Ailimu, olio nu kinie pea molamili wamili kene olionga kune linji.” ningí kinie yuni enendo nimbendo: “Enenga imbime na naa pilipu ene kepe enenga koleama kepe na naa kanolio.” nimbé.
26 “Yuni aku nimbé kinie enene yundu ningindu: “Nu pea ga norumulu. Olionga koleamanga nu ongolie olio ungu mane sirinu.” ningí.
27 “Nakolo yuni enendo nimbendo: “Ene niembo piliei. Enenga imbime na naa pilipu enenga koleama na naa kanolio. Ene ulu pulu keri teko molemele yamboma pali na moliona anju pai.” nimbé. 28 Akuna ulsu molkolie ene ⸤anda kolepali⸥ Eporayamo kinie, Aisake kinie, Jekopo kinie, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yema pali kinie, ene Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu molonge kanokolie ene eneno akuna ulsu molonge kanokolie ene eneno mumindili kolko kola teko mini wale mundungí.” nirimu.*
29 Isirele yamboma ene Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu ene manjiku naa pungí ‘Piliengi!’ nimbelie yuni kelepa nimbendo: “Ma koleana pali yambo mare Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu puku Pulu Yemo pea langi nonge. 30 Pilieme. Akilku olemele yambo mare Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu kumbi lelko pungí. Kumbi lelko oringi yambo mare akilku pungí.” nirimu.*
31 Walse, Yesusi ou Jerusalleme naa pupelie kolea tenga ungu nimbe molorumu kinie Parisi ye marene* ongo yundu ningindu: “⸤Ye nomi kingi⸥ Erotene ‘Nu topo konjembo.’ nimbe molemo kene nu ya naa molkolie tenga kowa pui.” niringi.
32 Yesusini enendo nimbendo: “Na tomba tekemo yemo, yu kolo topa konopu keri peli owa takara pokisi* mele akumu molemona i ungumu puku ningu sipai.” nimbelie nimbendo: “Kinié mele kepe opali talu mele kepe kuruma yambomanga konopuna pelemoma makoropo, kuru toli yamboma tepo konde lipu, molopolie laye pe mele na kongono tepo moliomo pora simbu. 33 Nakolo Jerusalleme pumbundu kinié kepe opali talu kepe na we kongono telipu pumbu. Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipe yamboma nimbe silimo ye te kolea aili Jerusalleme ulsukundu manda naa kolomba kene ⸤na Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipulie yamboma nimbe silimo yemo molio kene⸥ na Jerusalleme ulsukundu manda naa kolombo.” ⸤nirimu.⸥*
34 ⸤Aku nimbelie Yesusini Jerusalleme moloringi yamboma yu kondo kolopa akumundu ungu te nimbelie nimbendo:⸥
“O Jerusalleme ⸤yamboma⸥, Jerusalleme ⸤yamboma⸥, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yema toko konjiku, yuni ene molemelena lipe mundulimo yema kouni toko konjiku telemele yamboma, kera gulta anumumuni yunge waloma lipe yunge kongona lopi tepa nokolemo mele nane wale aisili ene aku sipu nokolka nakolo eneno “Molo.” niringi. 35 Akumunge pilieme. ⸤Opa touma ene tonge onge kinie Pulu Yemone altopa ene naa nokopa naa lipe taponjimbemonga⸥ opa toumane ongo sike toko munduku enenga koleamo kinie enenga ulke tembelemo kinie kamu toko kalongemonga ene ku penge.* Nane ene ungu te pea nimbu sikiru: Ene Jerusalleme yamboma, enene nando
“Pulu Ye Yawene lipe mundurumuna okomo yemo
imbi ola molopa, molopa konjipili.”**
ningí walemonga na altoko kanonge. Ou molo.” nirimu.