27
Ipulueli ou kolea kokele tangorumu kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie,* Juda yambomanga tapu yema kinie enene pali ⸤Yesusinge kotemo pilku pora sikulie⸥ ‘Yu topo konjemili.’ ningu, ningu panjiringi. Aku ningu panjikulie yu liku, ka toko, mengo puku, ⸤Romo⸥ gapomano ye nomi Paillate molorumuna mengo puku kote tenjiringi.
Kanu kinie Judasi, yu Yesusi lipe yunge opa touma sirimu ye kanumu, Yesusinge kotemo pilkulie “Kolopili, toko konjengi.” niringi kinie pilipelie yuni Yesusi ene lipe sirimu mele pilipe keri pilipelie kelepa konopu alowa tepa enenga kou sillipa wane paono tene ou yu siringime kelepa memba pupe Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie Juda yambomanga tapu yema kinie sipelie nimbendo: “Nane ye ene lipu sindu kanu yemo yu ulu te tepa na kenjili yemo* ‘Toko konjengi.’ nimbu lipu sindumu paa ulu pulu keri te tendu.” nirimu.
Nakolo enene pundu toko ningindu: “Akumu olionga ungu te molo. ⸤Nu nunu mindi olio liku sinu.⸥ Akumu nunge kongonomo.” niringi.
Kanu kinie Judasi yuni kou sillipa kanuma memba pupe ⸤Pulu Yemo popo toringi⸥ ulke tembele palana topa anjukundu mundupelie yu ene mundupe kelepa anju purumu. Anju pupelie ‘Ka nombo kolambo.’ nimbelie ka te lipe memba pupelie ka nomba kolorumu.
Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailimene kou kanuma ⸤manie polona⸥ lerimu kanoko likulie ningindu: “I kouma yambo topo konjimulundu símuluma kene ulke tembele kouma kinie tere lepo nosimulú kinie kapola na temba. Akumunge ungu mane te pelemo kene na nosemili.” ningulie ungu te ningu panjikulie ningindu: “I kou monemane mingi sosipene mane tepa mimi telemo yemonga mamo topo topo liemili. Yambo ma te na lepa enenga kolea suluna yambo ya ongo molemelemanga yambo kolongema akuna ono teangi.” ningulie aku siku topo toko liringi. ⸤Kanu kou monemane ye te toko konjingí aulkemo akisinjiringi koumane⸥ aku teringimunge kanu mamo imbi lelko ‘Yambo Toko Meme Ondoringi Mamo’ niringi mele kinié kepe aku sipu nilimolo.
9-10 ⸤Juda ye ailimene⸥ aku siku teringimunge Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Jeremayane ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele kamu wendo orumu. Yuni nimbendo:
“Ailimuni nando “Tei.” nirimu mele
ene aku siku tengendo
Isirele yambomane “Ye akumu kou sillipa
wane paono tenene topo toko liengi.”
niringi kouma likulie,
kanu koumane mingi sosipene
mane tepa mimi terimu yemonga mamo
topo toko liringi.”*
nirimu.
11 Judasi aku sipe tepa molopili Yesusi Romo gapomano ye nomi ⸤Paillate⸥ molorumumunge kumbikerena angilirimu kinie kanu ye nomimuni ⸤yunge kotemo pilipelie⸥ yu walsipe pilipelie nimbendo: “Nu Juda yambomanga ye nomi kingimu molo moloye?” nirimu.
Yesusini pundu topa nimbendo: “Sike nikinu. Akumu na.” nirimu.
12 Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, ⸤Juda yambomanga⸥ tapu yema kinie, enene Yesusi kote tenjiku Paillatendo ⸤kolo toko⸥ ungu aisili ningulie ningindu “Yesusi yu tepa kenjilimo.” ningu yu kote tenjiringi kinie Yesusi yu ungu te na nimbe we angilirimu.
13 ⸤Yesusini ungu te na nirimu kanopalie⸥ Paillatene yundu nimbendo: “Nu ulu keri aisili terinu nikimili mele nu na pilkinuye?” nirimu kinie
14 Yesusi ⸤yu tepa kenjirimu niringi mele⸥ pundu topa ungu telu kepe na nimbe ⸤karaye na tepa we angilirimu kinie kanopalie Romo⸥ gapomano ye nomi kanumuni paa mini wale mundupe konopu aisili lipe mundurumu.
15-16 ⸤Yesusi kote tenjiku molangi,⸥ ye te, yunge imbi Barapasi, yu mongo lirimu mele yamboma pali pilku moloringi kanu yemo yu ka ulkena perimu. ⸤Ponie tenga tenga, Juda yambomane kolea aili Jerusalleme ongo akuna suku⸥ Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu* langi noringi walema wendo orumu kinie enene ka ulkena perimu ye te imbi lelko “Wendo liku mundoi.” ningu mawa teringi kinie ⸤Romo⸥ gapomano ye nomimuni kanu yemo wendo lipe yamboma sirimu. 17 ⸤Aku siku te pu opu teringi walema kamu wendo omba pepili Yesusi kote tenjiringi pilipelie nirimumuni,⸥ Juda yamboma liku maku toko moloringi kinie Paillatene ene walsipelie nimbendo: “Ye nae ka ulkena wendo lipu ene siembo konopu lekemeleye? Ye Barapasi wendo lipu siembo, molo enene “Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.”* nilimele ye Yesusi wendo lipu siemboye?” nirimu. 18 ⸤We yamboma Juda yambomanga ye ailime munduku kelko enenga unguma liku su siku Yesusinge ungumu pilku yu lombili andoringimunge Juda yambomanga ye ailime⸥ Yesusi kinie konopu keri panjikulie* kote tenjiringine pilipelie Paillatene aku sipe nirimu.
19 Paillate kote pilili polona ⸤molopa ‘Juda ye ailimene pundu toko ungu te ningínje.’ nimbe nokopa⸥ molorumu kinie yunge menuni ungu te yu molorumuna nimbe mundupelie nimbendo: “Nuni andi ye sumbi nilimu ulu te na tei. Kinié yu kumbu tepo kanondumunge nanga konopuna umbuni aisili wendo omu kene yu ulu te paa na tei.” nirimu.
20 ⸤Paillatene “Ka ye nae wendo lipu siemboye?” nirimu kinie pilkulie⸥ Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, ⸤Juda yambomanga⸥ tapu yema kinie, enene we yamboma kondi toko ungu umbu tonjikulie “ “Yesusi topa konjipili. Barapasi wendo lipe sipili.” niei.” niringi.
21 ⸤Aku niringi kinie pilipelie Romo⸥ gapomano ye nomimuni enendo “yetolonga ‘nae wendo lipu siembo.’ konopu lekemeleye?” nimbe walsirimu kinie
enene pundu toko ningindu: “Ye Barapasi ⸤wendo liku yando si.⸥” niringi.
22 Aku niringi kinie pilipelie Paillatene enendo nimbendo: “Aku liemo, enene “Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.” nilimele ye Yesusi, nambe teamboye?” nimbe walsirimu kinie
enene pali “Yu unju perana kolopili uku toko panji!” niringi.
23 Aku niringi pilipelie yuni enendo nimbendo: “Aku nambemunaye? Yu mongo nambolka mongore limuye?” nirimu.
Nakolo enene ⸤altoko⸥ paa tondolo munduku ningindu: “Molo! Yu kolopili, unju perana uku toko panji!” niringi.
24 Yunge ungumu na pilku, opa tenge teringi kanopalie Paillatene no mare kolopa lipe, yambo liku maku toko angiliringime kanoko molangi ki kulumiye topalie nimbendo: “I yemo toko konjingí kolomba kinie* ene kinie ungu pemba; nanga ungu te na pemba.”** nirimu.
25 ⸤Aku sipe nirimu kinie pilkulie⸥ yambomane pundu toko ningindu: “Yu tonge kolombamonga umbuni pembamo olio kinie olionga ambolangoma kinie pepili.” niringi.
26 Kanu kinie ye Barapasi ka ulkena wendo lipe ene sirimu. ⸤Aku tepalie⸥ Yesusi lipe ⸤yunge ami yema⸥ sipelie nimbendo: “Yu ka pulsene tokolie pe ‘Unju perana kolopili.’ ningu mengo puku unju perana uku toko panjipai.” nirimu.
27 Kanu kinie ⸤Romo⸥ gapomano ye nomimunge ami yemane Yesusi liku kanu ye nomimu perimu ulke aili* akuna suku ⸤yamboma liku maku toko moloringi koleana⸥ pukulie, enenga ami talape yema pali “⸤Yesusi ya molemona⸥ sukundu sukundu wai.” niringi. 28 Kanu kinie yunge mulu wambalema kulku wendo linjiku, ‘Yu ye nomi kingi te none tepili.’ ningu mulu wambale kondoli peanga te pakonjiku, 29 unju ka koko molorumu te mulkupiye teko ‘Ye nomi kingimunge waniemo.’ ningu pengena mere mundunjiku, kingimene unju kope te we ambolemele mele koló te liku yunge ki umbukundu amonjikulie niringimuni, yu angilirimuna koporongo langoko ungu taka tonjiku imbi we kólo toko ola linjingindu “Juda yambomanga ye nomi kingimu, nu angilinoye?” ningu 30 yunge kumbikerena lkambe toko kanjiku, koló kope ambolorumumu liku yunge pengena kope to pu opu teringi.
31 Yu aku siku ungu taka tonjiku pora sikulie mulu wambale kondolimu kulunjiku, yunge ou panjirimu mulu wambalema altoko panjinjikulie “Yu unju perana kolopili, panjipamolo.” ningu yu liku mengo puringi.
32 ⸤Romo ami yemane Yesusi Jerusalleme palana⸥ ulsu mengo pungí pukulie niringimuni,* kolea Sairini** ye te, yunge imbi Saimono, ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju peramo “Kolo wangoko menji.” ningu siringi. 33 ⸤Pukulie⸥ kolea Golkota puku akuna moloringi. (Golkotanga ungu pulumu ‘penge ombele leli koleamo’.) 34 ⸤Yesusi akuna mengo pukulie niringimuni, ‘Yamboma mindili na nangi.’ ningu⸥ no waenena suku maratene kombili teli te munduku nosiringi aku no waenemo* ‘Yu nopili.’ ningu, siringi nakolo aku no waenemo nomba pilipelie “Molo.” nimbe na norumu.**
35 Kanu kinie ⸤ami yemane⸥ yu unju perana ola panjikulie unjumu liku ola anjiringi. ⸤Aku tekolie, ou unjuna ola uku toko na panjikulie⸥ yunge mulu wambale ⸤kulunjiku nosiringime⸥ ‘Moke teamili.’ ningu ene yu mele mele lingí mele pilingindu kou kate teko pe mulu wambalema liringi.* 36 Pe yu unju perana ola angilipili tapu teko kanoko moloringi. 37 ‘Yu mongo lirimu mele yamboma kanangi.’ ningu
I YE YESUSI JUDA YAMBOMANGA YE NOMI KINGIMU
ningu imbi toko yunge pengena olakondo unjuna monjiringi.
38 Opa tekolo melema wa liringili ye talo pea unju pera talonga uku toko panjiringila. Te Yesusi yunge ki umbukundu uku toko, te ki tarokondo uku toko panjiringi.*
39 Akuna ongo puringi yambomane Yesusi ⸤kanoko keri kanokolie yu⸥ ungu taka tonjiku iri mele tokolie 40 ningindu: “Aa! “Ulke tembelemo tekisipulie altopo wale yepoko omba pupili takopo limbu.” nirinu yemo,* ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku taponji. Nu sike Pulu Yemonga Malo liemo unju perana manie oi.” niringi.
41 Aku sikula Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie,* ⸤Juda yambomanga⸥ tapu yema kinie, enene kepe yu ungu taka tonjikulie ningindu: 42 “Yu yambo wema ‘Naa kolangi.’ nimbe lipe taponjirimu nakolo yu yuyu ‘Naa kolambo.’ nimbe manda na lipe taponjikimu. Yu ‘Isirele yambomanga ye nomi kingimu ⸤molio.’ nilimo mele sike aku sipe⸥ molemo liemo yu yuyu unjuna manie opili. Yu yuyu unjuna manie ombá kinie kanopolie ‘Yu sike olionga ye nomi kingimu.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.* 43 Yuni ‘Pulu Yemone na lipe taponjimbe.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molemo kanumu; yu “Pulu Yemonga Malo molio.” nilimo* kene Pulu Yemone yu kanopa peanga kanopa, ‘Yu manie we olkanje papu.’ konopu lemu liemo kapola, yu omba yu lipe taponjipe ⸤unjuna wendo lipili⸥. ⸤Aku sipe temu liemo ‘Yu sike Pulu Yemonga Malo.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo⸥.” niringi.
44 Wa noli ye talo yu kinie unjutolonga uku toko panjiringi yetolone yu aku siku ungu taka tonjiringilila.
45 ⸤Yesusi unjuna ola we angilipili⸥ ai tangoli ena tuwellepo killoko terimu kinie kolea pali sumbulu topalie, pe ipupini ena tere killoko terimu kinie kelerimu. 46 Ipupini ena tere killoko mele terimu kinie Yesusini ru nimbelie nimbendo:
“Elloi, Elloi, llama sapakatani.”
nirimu. Akumu Juda yambomanga ungu te. Akumunge pulumu i sipe:
“Nanga Pulu Yemo, nanga Pulu Yemo,
na nambemuna munduku kelenuye?”*
nirimu.
47 Akuna nondoko angiliringimenga marene yuni aku nirimu kinie pilku ⸤sundukulie⸥ ningindu: “Pilieme. Yu Illainja walsikimu.” niringi.*
48 Aku nirimu kinie piliringimenga ye te tamburembu lkisipe pupe ulú pinje mele te lipe no waene kombili teli mare akuna panjipelie, ‘Yesusi no waene kombili teli pinjena pelemomo nopili.’* nimbe memba omba unju pepena tenga ka topa olando sirimu. 49 ⸤Nakolo yu no waenemo sirimu mele kanokolie⸥ we yambomane ningindu: “Molo. Kinié unjuna we angilipili. Illainjane sike yu ‘Naa kolopili.’ nimbe lipe taponjipe manie limbendo okomonje, kanopo kanamili.” niringi.
50 Yesusini ungu te tondolo ru nimbelie,* pe yunge minimundu ‘Pui.’ nimbe yu kolorumu.
51 Yu aku sipe kolorumu kinie ⸤ulu aili mare⸥ walsikale ⸤wendo orumu.⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele ⸤Jerusalleme suku angilirimu akuna sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ suluminia paa kake telimunge kerepuluna ⸤‘Yamboma sukundu na pangi.’ ningu ou alieli⸥ mulu wambale aili tene pipi siku panjiringi angilirimu. ⸤Yesusi kolopa pora sirimu kinie⸥ kanu mulu wambalemo ai suku singine olakondo maniendo sipe olá torumu.* ⸤Aku tepa,⸥ ma jimi jimi te tepa, kou ailime topa ungu mengu topa, 52 yambo ou ono teringi koleama anju yando pupe, Pulu Yemonga yambo kake teli ou koloringime* ⸤Pulu Yemone⸥ topa makinjirimu. 53 Lomboroko ola molko ono kolea peringine wendo ongolie, Yesusi pe lomboropa ola molorumu kinie Pulu Yemonga kolea aili kake teline* suku pukulie yambo aisili ‘Kanangi.’ ningu puringi.
54 ⸤Romo⸥ ami ye wane anderete nokorumu yemo kinie, yu pea Yesusi terimu mele tapu teko kanoko moloringi ami yema kinie, enene ma jimi jimi tepa ulu lupe lupema wendo orumu kinie kanokolie ene paa mini wale mundukulie ningindu: “I yemo yu paa sike Pulu Yemonga Malo lepamo.” niringi.
55 Ambo aisili mele, ⸤Yesusi unju perana kolorumu⸥ akuna sulu teko kanoko angiliringi. Ou kanu amboma ⸤enenga pulu⸥ kolea Gallilli disiriki munduku kelko Yesusi lombili andoko liku taponjiku nokoko ⸤Jerusalleme pea⸥ oringi amboma. 56 Enenga ambo te Makatalla taono ambo Maria, te Jemisi kinie Josese kinie eltenga anumu Maria, te ye Seperinge malotolonga anumu.
57 Ipupini, kolea kala tomba terimu kinie Arimatia taono ye kamako te, yunge imbi Josepo, yu kepe Yesusi lombili andorumu ye te, yu omba 58 ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumuna pupe, “Yesusinge onomo na si.” nimbe mawa terimu kinie Paillatene yu “Onomo lipili.” nimbe ⸤ami yemando nimbe mundurumu⸥.
59 ⸤Paillatene “Kapola.” nirimu kinie⸥ Josepo pupe onomo manie lipe, mulu konde tene lipe kulupi torumu. Kulupi topalie 60 kou kande konde te, Josepo yu ‘Kolombo kinie akuna na ono teangi.’ nimbe kou kande te akupe nosirimu kou kandemonga suku memba pupe nosirimu. Nosipelie kou kande kerepuluna kou aili te perele marele memba omba pipi sipelie yu kelepa purumu. 61 Makatalla taono ambo Maria kinie Maria te kinie* elte kou kandemo lerimu kerepuluna nondoko ⸤yu onomo kou kandena nosirimu mele kanoko⸥** moloringili.
62 ⸤Kanu kinie,⸥ ‘Opali ⸤koro molomolo wale⸥ Sambatemo.’* ningu pilkulie, kinié mele, melema undu undu siringi kanu walemo pora nirimu kinie opalikundu Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Parisi yema kinie,** ene ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumuna puku liku maku toko angilkulie 63 ningindu: “Ye Ailimu, ye kanumu ou na kolopa we molopalie yambomane ‘Sike.’ ningu pilingí unguma kolo topa nirimu kanu yemo yu “Kolopolie wale yepoko omba pumbe kinie lomboropo ola molombo.” nirimu* olio pilirimulu kene 64 ⸤nuni ami yemando⸥ “Kanu yemo ⸤bonongo⸥ ono tengi kou kandemo wale yepoko paa mimi siku nokai!” nieni. Naa nokonge kinie yunge lombili andoli yemane onomo ongo wa liku mengo pukulie “Yu lomboropa ola molopa omba pumu.” ningí. Aku siku kolo toko ningí kinie yu ou ‘ ‘Sike nikimu.’ niengi.’ nimbe kolo torumu ungumu maniendopa, enene ‘Yambomane ‘Yuni sike aku sipe temu.’ niengi.’ ningu kolo tonge ungumu paa olandopa pemba.” niringi.*
65 Paillatene ⸤Juda ye ailimendo⸥ pundu topa nimbendo: “⸤Aku liemo,⸥ ami ye mare liku mengo puku, “Yemo ono tengi koleamo nokoko konjengi.” ningu monjiku, ‘Yambomane ono koleamo ulu te na teangi.’ ningu ‘Aulkemo tondolo pipi siemili.’ konopu lenge mele teangi.” nirimu. 66 ⸤Aku nirimu kinie⸥ pilkulie ami ye mare liku mengo puku, yambo ono kou kandemo pipi siringi koumu pala teko pele lelko enenga imbimu akuna toko monjikulie, “Ami yema akuna nokoko molangi.” ningu monjikulie ⸤ene puringi⸥.