8
Lenge tuweinge syeꞌ ŋaiye jande Jisas
1-2  +Miꞌe pe, Jisas nal noto moi embere topoꞌe moi malaih ŋiche wusyep bwore mise me lemame tikin Got. Pe lenge jetalah 12 topoꞌe lenge tuweinge syeꞌ yal yotop kin. Somohonme, tuweinge syeꞌ uku, Jisas ginyenme yipihinge pupwa, topoꞌe ŋende miꞌme wahriꞌ epwa tinge. Maria, tuwei ende ŋaiye moi tiheinge ti Makdala pe, somohonme Jisas ginyenme yipihinge pupwa syepumbur hoi nangaꞌme ti. Ti topoꞌe Johana ŋaiye miyeꞌ ti Kusa, miyeꞌ wah tikin kiŋ Herot, topoꞌe Susana, topoꞌe lenge tuweinge syeꞌ yungwisme wah tikin Jisas topoꞌe wuhyau tinge.
Wusyep tapimbilme ŋaiye miyeꞌ nangalai ŋai esep
(Mat 13.1-17, Mak 4.1-20)
Ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge wula wula yase moiye moiye yate yetekeꞌe Jisas pe, ki ŋana lenge wusyep tapimbilme ende taꞌe leꞌe, “Ŋup ende pe, miyeꞌ ende nal nangalai peperiyeh kakah esep nal wah. Ŋupe ŋaiye kin nangalai ŋesep uku pe, syeꞌ gah ŋahwikin. Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye lenge mitiŋ yale yat pe, tinge ŋihip jah ŋesep kin, topoꞌe lenge ŋinjet yono. O ŋesep syeꞌ gah nal kekep ŋaiye ŋeser sai nato meleꞌe pe, ŋupe ŋaiye kin si gere anah pe, tinge ŋataiꞌ pe, tinge yule. Detale, kekep uku ŋom topoꞌe pinip pakai. O ŋesep syeꞌ gah nal kekep ŋaiye mwah senge gere sai. Pe mwah senge luku nupwaiꞌe peperiyeh kakah pe, yukur ki teŋei esep bwore, pakai. Kut ŋesep syeꞌ gah nal kekep bwore pe, kin gere ŋanah teŋei esep wula wula sekete.” Ŋupe ŋaiye Jisas ŋanange wusyep uku miꞌe pe, kin syep erŋem lenge na, “Mungwim gale yisyunde yoworme wusyep ŋaiye ŋam manange!”
Pe lenge jetalah tikin Jisas yisilihme kin nange ka esembele wusyep tehei wusyep tapimbilme luku. 10  +Pe Jisas ŋana lenge na, “Got si yal yip sande tekeꞌe ŋaiye pa sisyeme yoworme wusyep tase me lemame tikin Got. Kut ma mininge wusyep tapimbilme ŋilyehme mil lenge mitiŋ syeꞌ. O ki taꞌe ŋaiye wusyep Got ŋanange na, ‘Lenge mitiŋ ka yahaiꞌ yahaiꞌe, kom yukur ka yetekeꞌe. Ka yisyu yisyunde, kom yukur ka sisyeme.’ ”
Jisas ŋoworꞌe ember wusyep tapimbilme kakah esep
(Mat 13.18-23, Mak 4.13-20)
11 Jisas ŋanange neŋelꞌe nal na, “Wusyep tapimbilme luku, tehei kin taꞌe leꞌe. Peperiyeh kakah esep kin taꞌe wusyep tikin Got. 12 O lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ ŋaiye yasande wusyep tikin Got pe, tinge taꞌe ŋesep ŋaiye gah nal ŋahwikin no, lenge miyeꞌ ŋihip jah, topoꞌe ŋinjet yono. Tinge si yasande wusyep uku, kom miyeꞌ pupwa Satan nate nongohe wusyep uku ŋaiye sai nato ŋoihmbwaip tinge. Taꞌe luku pe, ŋoihmbwaip tinge yukur tatame ŋaiye ka teŋeime wusyep uku no, Got ka ungwisme tinge, pakai. 13 O lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ ŋaiye yasande wusyep tikin Got pe, tinge taꞌe ŋesep ŋaiye gah nal kekep ŋaiye ŋeser sai nato meleꞌe no, nam kin yukur na gah kekep, pakai. Pe ŋupe ŋaiye tinge yasande wusyep uku, tinge hriphrip pe, ŋoihmbwaip tinge teŋeime wusyep uku. Kom ŋupe ŋaiye ŋondolꞌme nat pe, tinge tambe. 14 O lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ ŋaiye yasande wusyep tikin Got pe, tinge taꞌe ŋesep ŋaiye gah nal kekep ŋaiye mwah senge gere sai. Tinge yasande wusyep tikin Got, kom ŋupe ŋaiye tinge yale yil pe, ŋoihmbwaip mane, topoꞌe ŋoiheryembe nange ka yambaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore bwore kekep pe, ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme luku nupwaiꞌe tinge. Taꞌe luku pe, ŋai esep kin ŋaiye teŋei pwa tuhute. 15 O lenge miyeꞌ tuweinge syeꞌ ŋaiye yasande wusyep tikin Got pe, tinge taꞌe ŋesep ŋaiye na gah kekep bwore. Ŋoihmbwaip tinge bwore bwarme. Ŋupe ŋaiye tinge yasande wusyep uku pe, tinge yarpe wusyep uku yenge gare sai pe, ŋai esep kin teŋei bwore wula wula sekete.”
Yirise tikin nih lam
(Mak 4.21-25)
16  +“Wusyep uku kin taꞌe yirise ŋaiye naŋarꞌe. Yukur miyeꞌ ende ka eŋelꞌe nih lam no, ka enge marp aparaꞌe, topoꞌe ka ember oto luh tuweihe, pakai. Kin ka ikil unuh hlaꞌ ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka yetekeꞌe yirise, ŋupe ŋaiye ka yoto yokoh meleꞌe. 17  +No ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye tinge si yinise, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye sai tase, yirise tikin Got ka aŋarꞌe guh ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku pe, se ka ote tus halhale. 18  +Taꞌe luku pe, ŋoihme! Yisyunde wusyep ŋam bworerme ti, pa yende junde! Detale, lahmende ŋaiye sisyeme wusyep bworerme no, kin gande wusyep uku pe, se ka plihe ambaꞌe syeꞌ topoꞌe. Kut lahmende ŋaiye yukur ŋasande bworerme no, yukur kin gande pe, Got se ka ongohe wusyep sikirp ŋaiye kin si nambaꞌe.”
Lenge toꞌ yuwon topoꞌe mam tikin Jisas
(Mat 12.46-50, Mak 3.31-35)
19 Mam Jisas topoꞌe lenge toꞌ yuwon kin yata yetekeꞌe kin, kom yokoh uku ŋaiye kin narp papararme lenge miyeꞌ tuweinge. Taꞌe luku pe, yukur tinge tatame ŋaiye ka yoto yetekeꞌe kin, pakai. 20 Miyeꞌ ende ŋaname Jisas na, “Lenge toꞌ yuwon topoꞌe mam nin jan tas wicherꞌ pe, tinge yasande nange ka yetekeꞌe nin.” 21 Kom Jisas ŋana lenge mitiŋ lalme na, “Yip lahmende ŋaiye si yasande wusyep tikin Got no, yip yende jande pe, yip mam topoꞌe toꞌ yuwon ŋam.”
Jisas ŋanange pe, yohe bimbilyeꞌme miꞌe
(Mat 8.23-27, Mak 4.35-41)
22 Ŋup ende pe, Jisas ŋana lenge jetalah kin nange ka enge lenge erŋe pinip umun Galili el umbur. Taꞌe pe, tinge ya yanah loumbil pinip ende pe, tinge yal. 23 Ter ŋaiye tinge yal yaŋah pe, Jisas nate posoh. Ta, yohe bimbilyeꞌme tahar gwah pinip umun pe, tinge ya yoto hwap pupwa supule ŋaiye loumbil pinip uku de ka papararme pinip. 24 Taꞌe luku pe, lenge jetalah tikin Jisas ya yahraꞌe kin yaname na, “Hai, iyai, sihei pinip da tule poi hi!” Jisas tahar pe, kin syep erŋeme yohe topoꞌe pinip ŋaiye kotou wale wat pe, yohe ginir nal, topoꞌe pinip bliye sai. 25 Miꞌe pe, Jisas ŋisilih lenge jetalah kin na, “O ŋoihmbwaip yip sai na la? Ŋoihmbwaip yip teŋeime ŋam, lakai pakai?” Kom tinge hiꞌjarnge ŋembere sekete topoꞌe ŋoihyeryembe wula wula me bongol luku pe, tinge yanange wusyep yale yat tititinge na, “Kin miyeꞌ taꞌe lai ti, kin syep erŋeme yohe topoꞌe pinip pe, tinge yasande wusyep kin no, yohe ginir nal topoꞌe pinip bliye sai?”
Jisas ginyenme yipihinge pupwa wula wula nasme miyeꞌ ende
(Mat 8.28-34, Mak 5.1-20)
26 Jisas top lenge jetalah kin yal loumbil pinip ya jere kekep lenge Gerasa ŋaiye sai nal pinip umun umbur Galili distrik. 27-30  Pe ŋupe ŋaiye tinge ya jere pinip tikih no, Jisas nase loumbil pinip nate gah pe, miyeꞌ ende natme kin. Somohonme ŋaiye miyeꞌ uku ter narp moi kin pe, yipihinge pupwa wula wula jah yanah me kin nye nyermbe. Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ moi uku yember kin ya yoto mwahupwaiꞌe, topoꞌe yenge merkinip yupwaiꞌe ŋihip syep kin. Kom lenge yipihinge pupwa ŋaiye jah yanah me kin jirnjir merkinip uku pe, tinge yenge kin yal luh moi ŋaiye mitiŋ pakai. Pe kin narp mondom samale nato ŋeser map ŋaiye tinge yinise lenge miyeꞌ yule. Jisas ŋisilihme miyeꞌ uku naŋ kin pe, ki ŋanange na, “Naŋ ŋam Wula Wula.” Detale yipihinge pupwa wula wula si jah yanah me kin. Pe Jisas bemberer lenge yipihinge pupwa ŋaiye ka tus yupwaihme kin. Taꞌe luku pe, ki tambe na gah ŋihip Jisas ŋilil tambah marnge ŋanange na, “Jisas, Lahmiyeꞌ tikin Got Na Nah Hlaꞌ Supule, nin de na ende tuꞌe lai me ŋam? Yukur na ende yumbune ŋam, na pakai!” 31 Pe lenge yipihinge pupwa plihe yisilih yisilihme Jisas bongol nange yukur ka ember tinge el moi pupwa hel ŋaiye Got ka ende yumbune tinge, na pakai. 32 Pe lenge yipihinge pupwa yisilih yisilihme Jisas bongol nange ka ember lenge e oto lenge hroꞌ wula wula ŋaiye jan yono ŋai yal hwate luku. Taꞌe luku pe, Jisas nember lenge ka yi yoto hroꞌ uku. 33 Pe ŋupe ŋaiye tinge lal tas yasme miyeꞌ ya yoto lenge hroꞌ pe, hroꞌ lalme luku jarnge susungurh jah hwate ya jah pinip umun pe, tinge yonoꞌe pinip pe, tinge yule.
34 Kom ŋupe ŋaiye lenge miyeꞌ ŋaiye yonorh hroꞌ yetekeꞌe ŋaimune ŋaiye ŋende me hroꞌ tinge pe, tinge jertetenge ya yisilꞌe wusyep yalꞌe yalꞌe moi embere, topoꞌe moi malaih ŋaiye sai siheiye. 35 Pe lenge miyeꞌ tuweinge yala yetekeꞌe ŋaimune ŋaiye ŋende. Pe ŋupe ŋaiye tinge yatme Jisas, tinge yetekeꞌe miyeꞌ uku si dendeꞌ temhroŋ narp ŋihip Jisas pe, yipihinge pupwa si tas yasme kin, topoꞌe ŋoihmbwaip kin si bwore. Taꞌe luku pe, tinge hiꞌjarnge ŋembere sekete. 36 Pe lenge miyeꞌ ŋaiye si yetekeꞌe ŋai uku pe, tinge yana lenge miyeꞌ tuweinge jande ŋaimune ŋaiye Jisas si ŋende me kin. 37 Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ tuweinge lalme moi Gerasa yisilihme Jisas nange ka el osme moi tinge. Detale, tinge hiꞌjarnge embere sekete. Pe Jisas nanah loumbil pinip de ka el. 38 Kom miyeꞌ uku ŋaiye yipihinge pupwa si tas yasme kin ŋaname Jisas na, “Ŋam masande ma mil topoꞌe nin.” Kom Jisas ŋaname kin na, 39 “Pakai. Plihe el moi nin pe, na ini lenge ŋaimune ŋaiye Got si ŋende me nin.” Taꞌe luku pe, miyeꞌ uku nalꞌe nalꞌe nato moi kin ŋana lenge ŋaimune ŋaiye Jisas si ŋende me kin.
Jisas ŋende miꞌme talah Jairus topoꞌe tuwei ende ŋaiye wusuwaꞌe temhroŋ syum kin
(Mat 9.18-26, Mak 5.21-43)
40 Lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere jan yal pinip umun umbur yeseperhme Jisas ŋaiye ka plihe ot. Pe ŋupe ŋaiye Jisas pwar nal pe, tinge lalme hriphrip me kin. 41 Jairus, miyeꞌ mbep ende tikin yukoh jahilyeh topoꞌe nate tekeꞌe Jisas. Pe ki ŋasarꞌe ŋimbep gah ŋembep tikin Jisas pe, ki ŋisilih ŋisilihme kin ŋaiye ka el yokoh kin ŋaiye ka etekeꞌe lahtuwei kin. 42 Ti lahtuwei esep ilyeh kin pe, wahtaip ti 12. Kom sehei ti da wule. Dindiꞌ ŋupe ŋaiye Jisas nange yaŋah nal pe, lenge mitiŋ wondoh embere luku yanga bumburme kin. 43 Pe tuwei ende ŋaiye gwan woto meleꞌme tinge pe, wahriꞌ epwa wundehei somohonme narpe ti sai ŋup ilyeh ilyeh na tatame wahtaip 12. Pe ti si wiche wuhyau ti lalme wal lenge dokta, kom yukur tatame ŋaiye lahende tinge ka ende wahriꞌ epwa wundehei ti ka miꞌe.* 44 Ti wat teket me Jisas wate wusuwaꞌe temhroŋ syum kin pe, nilyehe sai wahriꞌ epwa wundehei ti miꞌe. 45 Pe Jisas ŋisilih na, “Lahmende pusuwaꞌ?” Kom lenge mitiŋ lalme yanange pakai. Miꞌe pe, Pita ŋanange na, “Lahmborenge, lenge miyeꞌ tuweinge wondoh embere jan yoyorꞌme nin pe, tinge yutumbuꞌ nin.” 46 Kom Jisas ŋanange na, “Ŋam sisyeme nange miyeꞌ ende si ŋusuwaꞌ ŋam ti, bongol si nasme ŋam.” 47 Pe tuwei uku wetekeꞌe nange tinge se ka sisyeme nange ti si wende ŋai uku pe, ti ŋoihweryembe wula wula pe, ŋihip syep ti blohemblohe. Taꞌe luku pe, ti wate wasarꞌe ŋimbep gwah ŋembep Jisas pe, ti waname kin halhale wusyep tehei kin ŋaiye ti wusuwaꞌe kin, topoꞌe ŋaimune ŋaiye si ŋende me ti nilyehe sai pe, lenge mitiŋ lalme yasande wusyep uku. 48 Pe Jisas ŋaname ti na, “Talah ŋam, ŋoihmbwaip nin teŋeime ŋam nange ŋam tatame ŋaiye ma mende miꞌe wahriꞌ epwa nin pe, nin si tahar bwore. Taꞌe luku pe, ni el topoꞌe ŋoihmbwaip ŋumwaiye.”
49 Teter ŋaiye ki ŋanange wusyep uku gan pe, miyeꞌ ende nase yukoh Jairus, miyeꞌ mbep yukoh jahilyeh uku pe, kin nenge wusyep ende nate ŋaname Jairus na, “Lahtuwei nin si wule. Taꞌe luku pe, na inime jetmam, prepwanal ŋaiye ka ot.” 50 Kom Jisas ŋasande wusyep uku pe, ki ŋaname Jairus na, “Na hiꞌgirnge, na pakai. Ŋaiye ŋoihmbwaip nin ka teŋeime ŋam pe, se ka ende talah nin ta bwore.” 51 Ŋupe ŋaiye tinge ya jere yukoh Jairus pe, Jisas nupwaiꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yukur ka yoto yukoh meleꞌe yotop kin, pakai. Kut kin nenge Pita, Jon, Jems topoꞌe yai mam talah uku, tinge ya yoto. 52 Kom lenge mitiŋ lalme ŋaiye yarp wicherꞌ uku ŋoihginir pe, tinge yilil me talah uku. Pe Jisas ŋana lenge na, “Pa yilil, na pakai. Talah iki yukur wule. Ti wate posoh eꞌe!” 53 Kom tinge yesenetme kin. Detale, tinge si sisyeme nange ti si wule ko. 54 Miꞌe pe, Jisas narpe syep ti pe, kin gal ŋanange na, “Talah, ni tuhur!” 55 Nilyehe sai yipihinge ti plihe nato meleꞌme ti pe, ti tahar gwan hlaꞌ. Miꞌe pe, Jisas ŋana lenge nange ka yaŋaꞌe ŋai ta wono. 56 Yai mam ti yenge plai embere sekete, kom Jisas syep erŋem lenge nange yukur ka yi yinime lahende, na pakai.
+ 8:1-2 Mat 27.55-56, Mak 15.40-41, Luk 23.49 + 8:10 Ais 6.9 + 8:16 Mat 5.15, Luk 11.33 + 8:17 Mat 10.26, Luk 12.2 + 8:18 Mat 25.29, Luk 19.26 * 8:43 Tup syeꞌ yukur yember wusyep eꞌe ya yoto, “Ti si wiche wuhyau ti lalme wal lenge dokta.”