12
Wusyep tapimbilme lenge miyeꞌ pupwa ŋaiye bepyeteme wah wain
(Mat 21.33-46, Luk 20.9-19)
+Pe Jisas ŋana lenge wusyep tapimbilme taꞌe leꞌe, “Miyeꞌ ende ŋende wah wain ende pe, ki ŋere lem ŋoyorꞌme. Topoꞌe kin ŋiche ŋeheh ŋaiye ka isyerꞌe wain esep. Kin ŋende yukoh hlaꞌ ende nanah hlaꞌ ŋaiye lenge miyeꞌ ka yurp yil yunuh uku no, ka bepsime wah wain uku. Miꞌe pe, kin nasme wah uku na sai syep lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye ka bepyeteme, kut kin nal moi wohe. O ŋupe ŋaiye wain uku sasarme pe, kin nember miyeꞌ wah ende nal lenge miyeꞌ ŋaiye bepeteme wah wain uku pe, ka talame wain esep syeꞌ yaŋaꞌe tuꞌe yitini kin. Kom lenge miyeꞌ ŋaiye bepeteme wah wain uku yarpe miyeꞌ wah uku pe, tinge yonombe pupwa yehe jinyenme pe, kin nal pakaiye. Taꞌe luku pe, yai tehei wah uku plihe nember miyeꞌ wah ende nalme tinge. Pe tinge yonombe jere ŋondohe yaŋaꞌe hiꞌ me kin. Miyeꞌ tehei wah uku plihe nember miyeꞌ wah ende nat pe, tinge yonombe kin nule. Topoꞌe tinge plihe yende ŋahilyeh yal lenge miyeꞌ wah syeꞌ ŋaiye kin nember lenge yat. Syeꞌ tinge yongombe yende yumbun lenge, kut syeꞌ tinge yongombe pe, tinge yule.
O talah miyeꞌ esep kin ilyeh teter narp ŋaiye kin ŋende nihararme kin ŋembere sekete. Kom yuwo pe, kin nember talah miyeꞌ esep kin ilyeh uku nal lenge miyeꞌ ŋaiye yende wah yoto wah wain. Kin ŋanange na, ‘Taꞌe se ka hiꞌ me talah tiheinge ŋam.’ Kom lenge miyeꞌ ŋaiye yende wah yoto wah wain uku yanange wusyep yale yat tititinge na, ‘Talah tiheinge kin eꞌe mindemboi se ka tunuhme ŋaiꞌe ŋaiꞌe lalme ŋaiye yai kin kili. Yut ya monombe ka ole no, ya tunuhme ŋaiꞌe ŋaiꞌe leꞌe lalme.’ Taꞌe luku pe, tinge yarpe kin pe, tinge yonombe kin nule. Pe tinge yiche kin ya tas wah wornge ŋaiye wah wain.”
Jisas ŋisilih lenge na, “Yai tehei ŋaiye wah wain uku ka ende tuꞌe la? Ma mini yip ŋaimune ŋaiye kin ka ota ende. Kin se ka ot ta ongomb lenge miyeꞌ ŋaiye bepeteme wah wain uku pe, se ka angange wah wain uku el lenge mitiŋ syeꞌ. 10  +Yip jonose wusyep ŋaiye sai ŋoto Tup tikin Got, lakai pakai? Wusyep uku kin ŋanange taꞌe leꞌe,
Tumwange luku pe, lenge miyeꞌ ŋaiye yahrarange yukoh,
tinge jarnge nange pupwa yehe pe, tinge buru yal.
Kom tukwini pe, ki si tumwange miyeꞌ bwore
ŋaiye ka ende bongolme yukoh.
11 Lahmborenge kin ŋember tumwange miyeꞌ uku nat
ŋaiye poi metekeꞌe pe, ki bwore miꞌ supule!”
12 Lenge miyeꞌ embep lenge Juta de ka yurpe Jisas. Detale, tinge sisyeme nange Jisas ŋanange wusyep uku nalme tinge, kom kin ŋanange tapimbilme. Tinge hiꞌjarnge lenge miyeꞌ tuweinge lalme pe, tinge yasme kin pe, tinge yal.
Ka yaŋaꞌe wuhyau takis me Sisa, lakai pakai?
(Mat 22.15-22, Luk 20.20-26)
13 Lenge Farisi syeꞌ topoꞌe lenge miyeꞌ nungwisme tikin Herot syeꞌ yatme Jisas ŋaiye ka yende wih minjau me kin ŋaiye ka ininge wusyep syeꞌ ŋaiye yukur bwore bwarme pe, ka yiniꞌe kin me wusyep ŋaiye kin ŋanange. 14 Tinge yatme Jisas pe, tinge yaname kin na, “Jetmam, poi sisyeme nange nin miyeꞌ ŋaiye ŋanange wusyep mise. Nin yukur hiꞌ garnge miyeꞌ ende. Kom wusyep ŋaiye nin ŋanange nalaŋatme pe, kin ŋahilyeh nal lenge miyeꞌ tuweinge lalme. Te ini poi, tatame ŋaiye ya maŋaꞌe wuhyau takis milme Sisa lakai, na pakai?” 15 Kom Jisas si ŋasande ŋetekeꞌe ŋoihmbwaip homboꞌe tinge pe, kin nungwisme wusyep tinge na, “Yip da homboꞌe piyeh tule? Te yenge wuhyau ŋeser ende yut ma metekeꞌe.” 16 Tinge yenge ŋoinde yate yaŋaꞌe pe, kin ŋisilih lenge na, “Leꞌe bepmohro topoꞌe naŋ lahmende?” Tinge yungwisme wusyep kin na, “Tikin Sisa.” 17 Taꞌe luku pe, Jisas ŋana lenge na, “Bwore, ŋaimune ŋaiye tikin Sisa pe, yaŋaꞌe Sisa. Kut ŋaimune ŋaiye tikin Got pe, yaŋaꞌe Got.” Tinge yisande wusyep kin pe, tinge gunguru plai.
Lenge Sadyusi yisilihme Jisas me mitiŋ ŋaiye yule no, ka plihe tuhur?
(Mat 22.23-33, Luk 20.27-40)
18  +Pe lenge Sadyusi syeꞌ tinge yatme Jisas. Tinge ŋilyeh uku yanange nange lenge mitiŋ ŋaiye yule pe, yukur ka plihe tuhur. 19  +Tinge yiname na, “Jetmam, Moses nainge wusyep erŋeme ende me poi taꞌe leꞌe, ‘Miyeꞌ ende ka ole osme tuwei kin, kom ŋaiye tinge hindi talah pakai pe, tatame toꞌ kin ka enge tuwei ŋop uku no, ka hindi yaraꞌe lahmiyeꞌ ŋendehei pe, ka guh ŋeheh tatai kin ŋaiye si nule.’ 20 Ŋup ende pe, lenge miyeꞌ toꞌ tataime syepumbur hoi tinge yarp. Tatai nenge tuwei pe, kin nule pakaiye, topoꞌe kin talah pakai. 21 Pe toꞌ plihe nambaꞌe ŋop nate nenge pe, kin topoꞌe nule pakaiye, topoꞌe talah pakai. O miyeꞌ bumbe ende plihe ŋende ŋahwikin ilyeh. 22 Taꞌe luku pe, tinge lalme ŋaiye miyeꞌ toꞌ tataime syepumbur hoi uku yahraꞌe lalme yenge tuwei uku pe, tinge yule pakaiye topoꞌe talah pakai. O yuwo kin pe, tuwei uku ti wule. 23 O ŋaiye ŋup yuwo no, mitiŋ ŋaiye si yule ka plihe tuhur pe, tuwei uku ta tuwei lahmende? Tinge miyeꞌ syepumbur hoi yahraꞌe lalme yenge ti kili.”
24 Jisas nungwisme wusyep tinge na, “Ŋasande tekeꞌe yip yukur bwore! Tehei kin taꞌe leꞌe, yip yukur sisyeme wusyep mise ŋaiye sai nato tup, topoꞌe bongol tikin Got. 25 Ŋupe ŋaiye lenge mitiŋ ŋaiye si yule ka plihe tuhur pe, tinge yukur ka se dindiꞌ, pakai. Tinge ka tuꞌe lenge walip hlaꞌ ŋaiye yarp yanah moihlaꞌ. 26  +Tukwini ŋam de ma yasam yip ŋaiye lenge miyeꞌ yule ka plihe tuhur. Yip si jonose wusyep ŋaiye Moses nainge me nih tahar lou. Pe Got ŋaname Moses taꞌe leꞌe, ‘Ŋam Got tikin Abraham, Got tikin Aisak, topoꞌe Got tikin Jekop.’ Wusyep uku nal lenge miyeꞌ ŋaiye si yule no, ka plihe tuhur. 27 Kin yukur Got lenge mitiŋ ŋaiye si yule no, tinge talai miꞌe, pakai. Kin Got titinge lenge mitiŋ ŋaiye yipihinge bwore tinge yarp laip. Taꞌe luku pe, wusyep yip iki homboꞌe supule!”
Jisas ŋanange na wusyep erŋeme mune ki ŋembere sekete
(Mat 22.34-40, Luk 10.25-28)
28 Jetmam tikin wusyep erŋeme ende, kin narp ŋasande wusyep ŋaiye lenge Sadyusi yotop Jisas yanange. Kin ŋasande wusyep Jisas ŋaiye ŋanange pe, bwore miꞌ supule. Taꞌe luku pe, kin ŋisilihme Jisas ŋisilih ende na, “Wusyep erŋeme mune kin ŋendehei, topoꞌe ŋembere taharꞌe wusyep erŋeme lalme?” 29  +Jisas nungwisme wusyep kin na, “Wusyep erŋeme ŋaiye kin nat yer pe leꞌe, ‘Yip lenge Israel yisyunde bworerme! Lahmborenge kin ŋilyehe sai ŋaiye kin Got poi. 30 Yip pa yende nihararme Got, Lahmborenge poi. Pa yende nihararme kin yoto ŋoihmbwaip bumbe yip, yoto yipihinge yip, ŋoiheryembe yip topoꞌe bongol yip!’ 31  +Wusyep erŋeme hoi kin taꞌe leꞌe, ‘Pa yende niharar lenge mitiŋ tuꞌe ŋaiye yip yende nihararme yip tip!’ Wusyep erŋeme syeꞌ yukur ŋembere taꞌe hoi eꞌe.”
32  +Jetmam tikin wusyep erŋeme ŋaname Jisas na, “Miꞌ supule, jetmam! Ki bwore mise taꞌe ŋaiye nin ŋanange ŋaiye Lahmborenge ŋilyeh kin Got. Yukur got ŋoinde narp, pakai. 33  +Pe poi ya mende nihararme kin moto ŋoihmbwaip bumbe poi, topoꞌe moto ŋoiheryembe poi, topoꞌe bongol poi. Topoꞌe ya mende nihararme lenge ŋimei poi tuꞌe ŋaiye poi mende nihararme potopoi. Ŋaiye ya gunde wusyep erŋeme hoi uku pe, kin nengelyembe ofa ŋaiye poi mesekeh yuwor, topoꞌe maŋaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe syeꞌ malme Got manah hendeinge ŋeser.” 34  +Jisas ŋasande wusyep miyeꞌ uku ŋaiye nungwisme wusyep kin pe, ki taꞌe ŋaiye miyeꞌ ŋondoh mape. Pe Jisas ŋaname na, “Nin yukur narp wohme lemame tikin Got.” Taꞌe luku pe, lenge miyeꞌ hiꞌjarnge ŋaiye ka plihe yisilihme kin ŋisilih syeꞌ.
Miyeꞌ ŋaiye Got nalaŋatme pe, kin lahmende?
(Mat 22.41-46, Luk 20.41-44)
35 Jisas ŋanange nalaŋatme wusyep gan ŋoto yukoh yirise pe, kin ŋisilih lenge ŋisilih ende na, “Detaꞌe la ŋai lenge jetmam tikin wusyep erŋeme yanange nange Miyeꞌ alaŋatme Krais ŋaiye Got nalaŋatme pe, kin Talah tikin Dewit? 36  +Yohe Yirise naŋaꞌe ŋoihmbwaip bwore nalme Dewit pe, Dewit ŋanange na,
Lahmborenge ŋaname Lahmborenge ŋam taꞌe leꞌe,
‘Orp el syep non ŋam el tutume ŋaiye ma member
lenge wachaih nin ka yurp ŋihip tuweihe nin.’
37 Dewit galme miyeꞌ uku Lahmborenge kin. Pe detaꞌe lai ŋai Miyeꞌ alaŋatme Krais luku plihe tangat talah tikin Dewit?” Lenge miyeꞌ tuweinge lalme yisande wusyep Jisas ŋaiye ŋanange pe, tinge hriphrip supule.
Lenge jetmam tikin wusyep erŋeme yende ŋaiꞌe ŋaiꞌe pupwa
(Mat 23.1-36, Luk 11.37-54, 20.45-47)
38 Jisas ŋanange nalaŋatme wusyep nal lenge miyeꞌ tuweinge pe, kin ŋanange na, “Ŋoihme lenge jetmam tikin wusyep erŋeme. Detale, tinge pupwa. Ŋoihmbwaip embere tinge sai me ŋaiye ka juh temhroŋ sokoloh no, ka yile yut luh moi ŋaiye mitiŋ jahilyeh. Tinge yasande ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka yetekeꞌe tinge no, ka yalaŋas yember lenge ŋau bwore. 39 Ŋoihmbwaip ŋembere tinge pe, tinge yisande ŋaiye ka yurp luh ŋendehei ŋaiye tate yer ŋoto yukoh jahilyeh, topoꞌe tinge yisande ka yurp luh ŋendehei tikin ŋai embere. 40 Tinge homboꞌe yeh lenge tuweinge ŋope pe, tinge yambaꞌe yukoh tinge. Topoꞌe tinge homboꞌe ŋaiye yanange wusyep topoꞌe Got sokolohe. Pe nihe syohe tinge ŋaiye minde ka yambaꞌe pe, ka pupwa ŋembere nihe sekete.”
Tuwei ŋope waŋaꞌe wuhyau walme Got
(Luk 21.1-4)
41 O Jisas narp sehei me wurmbuꞌ ŋaiye yohor wuhyau nato yukoh yirise pe, kin ŋetekeꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yate yohor wuhyau jah wurmbuꞌ. Lenge miyeꞌ tuweinge lowe yohor wuhyau wula wula sekete. 42 Miꞌe pe, tuwei ŋope ŋaiye ŋaipwa ŋiꞌ wate wiche wuhyau ŋeser talah malaih hoi. 43 Jisas gal lenge jetalah kin yate jahilyeh pe, kin ŋana lenge na, “Ŋam mana yip bwore mise, tuwei ŋope luku waŋaꞌe wuhyau ŋembere sekete wengelyembe wuhyau lalme ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge lalme yate yohor jah wurmbuꞌ wuhyau tikin yukoh yirise. 44 Lenge miyeꞌ tuweinge lalme luku pe, tinge wuhyau wula wula sekete ŋanar. Pe tinge yiche syeꞌ ya jah wurmbuꞌ, kut syeꞌ ŋanar. Kom tuwei ŋope luku pe, ti seheiꞌe wuhyau supule pe, ti wiche wuhyau hoi uku lalme wa gwah. Ti wiche wuhyau ti lalme ŋaiye ka inir no, ta wenge kweteme wahriꞌ ti.”
+ 12:1 Ais 5.1-2 + 12:10 Sng 118.22-23 + 12:18 Apo 23.8 + 12:19 Lo 25.5 + 12:26 Kis 3.6 + 12:29 Lo 6.4-5 + 12:31 Wkp 19.18 + 12:32 Lo 4.35 + 12:33 Hos 6.6 + 12:34 Luk 10.25-28 + 12:36 Sng 110.1