4
Miyeꞌ ende nangalai ŋaisep nal wah
(Mat 13.1-9, Luk 8.4-8)
+Ŋup ende Jisas narp nal pinip umun tikih pe, kin ŋana lenge wusyep. Kom lenge miyeꞌ tuweinge wula wula sekete jahilyeh yoyorꞌme kin pe, kin plai nanah narp loumbil pinip. Loumbil uku tahaiꞌ nal pinip umun sehei me tikih, kut lenge miyeꞌ tuweinge yarp kekep sehei me pinip. Pe kin niche wusyep sekete ŋana lenge wusyep tapimbilme. Kin ŋanange na, “Yisyunde! Miyeꞌ ende nal wah ŋaiye ka angalai ŋaisep. Kin nangalai nal pe, ŋaisep syeꞌ gah nal ŋahwikin pe, lenge ŋinjet yono. Ŋaisep syeꞌ gah nal kekep ŋaiye yukur nangah nal ŋaiye ŋeser sai. Taꞌe luku pe, hwihwai ŋai esep uku ki gere nanah. Kom ŋupe ŋaiye ŋau ŋoworꞌe nihe gah pe, kin ŋataiꞌ. Detale, kekep ŋom pakai pe, nam kin yukur bongol. Ŋaisep syeꞌ gah nal ŋaiye mwah senge sai pe, kin gere ŋanah, kom mwah senge luku gere nah topoꞌe pe, kin nare tatme supule. Taꞌe luku pe, ŋaisep yukur teŋei. Kom ŋaisep syeꞌ gah nal kekep bwore. Pe ŋesep uku gere nah embere pe, syeꞌ ki teŋei esep 30, syeꞌ ki teŋei esep 60. O syeꞌ ki teŋei esep 100.” Pe kin ŋana lenge na, “Lahmende ŋasande ŋaiye ka sisyeme wusyep tehei pe, yember mungwim bworerme pe, pa yisyunde.”
Detaꞌe lai ti Jisas ŋanange wusyep lalme nal wusyep tapimbilme
(Mat 13.10-17, Luk 8.9-10)
10 Ŋupe ŋaiye Jisas ilyeh narp topoꞌe aposel 12 kitikin, topoꞌe lenge miyeꞌ syeꞌ ŋaiye yarp yotop kin pe, tinge yisilihme kin wusyep tehei wusyep tapimbilme luku ŋaiye kin ŋanange. 11 Kin ŋana lenge na, “Got kin nungwisme yip ŋaiye pa sisyeme wusyep tehei ŋaiye wusyep tase lemame tikin Got. Kom lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp tas wicherꞌ pe, tinge jinjame tehei kin.
12  +Taꞌe luku pe, ka yetekeꞌe topoꞌe ka yisyunde wusyep tapimbilme.
Kom yukur ka sisyeme tehei kin.
Ŋaiye ka sisyeme wusyep tehei pe,
ka yimbilme ŋoihmbwaip yilme Got
ŋaiye ka ongohe ŋoihmbwaip pupwa tinge.”
Wusyep tehei tikin wusyep tapimbilme tikin ŋaisep
(Mat 13.18-23, Luk 8.11-15)
13 Pe Jisas ŋana lenge na, “Ŋaiye yip yukur sisyeme wusyep tehei ŋaiye wusyep tapimbilme luku pe, pa se sisyeme tehei ŋaiye wusyep tapimbilme syeꞌ tuꞌe la? 14 Ŋaisep uku ŋaiye miyeꞌ nangalai pe, luku wusyep tikin Got. 15 Miyeꞌ tuweinge syeꞌ tinge taꞌe ŋaisep ŋaiye gah nal ŋahwikin. Tinge yisande wusyep, kom Satan nate nongohe wusyep ŋaiye tahaiꞌ ŋoihmbwaip tinge. 16 Miyeꞌ tuweinge syeꞌ, tinge taꞌe ŋaisep ŋaiye gah kekep ŋaiye ŋeser sai. Ŋupe ŋaiye tinge yisande wusyep pe, tinge yambaꞌe hihwaiye pe, tinge hriphrip me wusyep uku. 17 Kom bilip tinge yukur bongol. Pe ŋupe ŋaiye tinge yambaꞌe mane o, ŋondolꞌme natme tinge pe, tinge yasme ŋoihmbwaip bwore tinge luku ŋaiye teŋeime Got pe, tinge tambe. 18 Miyeꞌ tuweinge syeꞌ tinge taꞌe ŋaisep ŋaiye gah nal kekep ŋaiye mwah senge gere sai. Tinge yisande wusyep, kom 19 tinge ŋoiheryembe wula wula sekete me ŋaiꞌe ŋaiꞌe kekep. Wuhyau homboꞌe yeh lenge pe, tinge ŋoiheryembe nange ka yambaꞌe wuhyau wula wula pe, ka hriphrip. Tinge plaime ŋaiꞌe ŋaiꞌe wula wula. Ŋaiꞌe ŋaiꞌe luku nupwaiꞌe yaŋah ŋaiye wusyep tikin Got pe, ŋaisep yukur teŋei, pakai. 20 Kom miyeꞌ tuweinge syeꞌ tinge taꞌe ŋaisep ŋaiye gah nal kekep bwore. Tinge yisande wusyep tikin Got bworere pe, tinge jande. Ŋesep ki gere nah embere pe, ki teŋei esep. Ŋaisep syeꞌ teŋei sep 30, syeꞌ teŋei 60, topoꞌe syeꞌ teŋei 100.”
Nih ka riri aŋarꞌe tikir halhale
(Luk 8.16-18)
21  +Pe kin nisilih lenge na, “Nih lam ŋaiye poi meŋelꞌe pe, poi minise ma moto luh tuweihe lakai poi mambaꞌe marp ende maparase yirise kin? Pakai! Poi member yirise kin mal halhale ŋaiye yirise kin ka riri aŋarꞌe elꞌe elꞌe. 22  +Taꞌe luku pe, ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye sai tase, topoꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye lenge mitiŋ yinise pe, mindemboi ka se tus halhale. 23 Lahmende ŋaiye mungwim sai pe, yember mungwim bworerme pe, pa yisyunde wusyep eꞌe.” 24  +Pe kin ŋana lenge taꞌe leꞌe, “Yisyunde wusyep bworerme no, pa junde! Ŋaiye yip pa yiyarꞌe wusyep tehei ŋam bworere pe, Got ka ende sande tekeꞌe yip ka embere enge el. 25  +Lahmende ŋaiye si sisyeme wusyep tehei embere no, tinge jande pe, Got ka angange syeꞌ topoꞌe. Kom lahmende ŋaiye yukur sisyeme wusyep sikirp ŋaiye Got nangang lenge no, tinge jande pe, Got ka ongohe wusyep sikirp ŋaiye tinge si yambaꞌe.”
Wusyep tapimbilme ŋaisep
26 Jisas ŋana lenge wusyep rop ende na, “Lemame tikin Got kin taꞌe leꞌe. Miyeꞌ ende nangalai ŋaisep na gah kekep. 27 Nye nyermbe ŋupe ŋau ŋaiye miyeꞌ nate posoh no, ki tahar nalꞌe nalꞌe. Kom miyeꞌ uku yukur sisyeme ŋai uku ŋaiye ki gere ŋanah embere taꞌe lai. 28 Kekep tikin ŋende ŋai uku gere ŋanah ŋembere ti, ki teŋei ŋaisep. Ŋendehei ŋaiye ki gere pe, meneiꞌ kin pwar nat. Miꞌe pe, ŋorope topoꞌe tup. Ŋupe ŋaiye ki gere ŋanah na ŋembere pe, ki kur pe, ki teŋei ŋesep. 29  +Ŋupe ŋaiye ŋaisep uku si gwinim pe, miyeꞌ uku nate ŋotombo ŋai uku.”
Wusyep tapimbilme ŋaisep mastet
30 Jisas plihe ŋanange na, “Lemame tikin Got kin taꞌe la ŋai? Ma mini yip wusyep tapimbilme ŋaiye ka asamb yip tehei kin. 31 Lemame tikin Got kin taꞌe ŋaisep ende mastet. Ŋaisep mastet kin malaih supule. 32 Kom ŋupe ŋaiye kin gere ŋanah ŋembere pe, lou lombo kin kite nember nalꞌe nalꞌe pe, kin nusungurhme kapenih lalme. Lou lombo luku, kin ŋende misinge tatme ŋinjet ŋaiye tinge juhurꞌe hwap no, tinge ya yoto.” 33 Taꞌe luku pe, Jisas ŋanange wusyep tapimbilme wula tatame wutuꞌ sande tekeꞌe tinge ŋaiye ka sisyeme. 34 Ŋupe ŋaiye ki ŋana lenge wusyep pe, kin ŋana lenge wusyep tapimbilme ilyehme. Kom ŋupe ŋaiye kin ŋotop lenge jetalah kin ŋilyehme pe, kin nisimbile wusyep tehei ŋana lenge.
Jisas ŋanange wusyep nalme yohe topoꞌe pinip umun ka bliye si
(Mat 8.23-27, Luk 8.22-25)
35 Dindiꞌ yungwiris ŋup uku pe, Jisas ŋana lenge jetalah kin na, “Ya mil pinip umun tikih mil umbur.” 36 Pe tinge yasme miyeꞌ tuweinge wula wula ko, tinge ya yanah loumbil pinip ŋaiye Jisas narp pe, tinge yal. O lenge mitiŋ syeꞌ ŋaiye yarp pinip umun tikih uku plihe plai yanah loumbil pinip tinge pe, tinge jande kin yal. 37 Dindiꞌ ŋup uku pe, yohe embere embere tahar pe, pinip ki turuꞌ ŋoto loumbil pinip pe, kin de ka paparar. 38 Kut Jisas nikil ŋondoh nanah pilo pe, si nate posoh nal teket loumbil pinip. Taꞌe luku pe, lenge jetalah kitikin yahraꞌe kin pe, tinge yaname na, “Jetmam, sihei ya talai. Detaꞌe lai, ni ŋoiheryembe poi lakai?” 39 Jisas tahar pe, kin ŋindindirme yohe topoꞌe pinip ŋanange na, “Sikei no! Ni miꞌe no!” Taꞌe luku pe, yohe nule, topoꞌe pinip umun plihe bliye sai. 40 Pe kin ŋana lenge jetalah kin na, “Detaꞌe lai ti yip hiꞌjarnge? Ŋoihmbwaip yip teŋeime ŋam bongol lakai?” 41 Pe tinge gunguru plai pe, tinge yisilih yale yat na, “Kin miyeꞌ mune liki? Kin ŋanange wusyep pe, yohe topoꞌe pinip umun yasande wusyep kin.”
+ 4:1 Luk 5.1-3 + 4:12 Ais 6.9-10 + 4:21 Mat 5.15, Luk 11.33 + 4:22 Mat 10.26, Luk 12.2 + 4:24 Mat 7.2, Luk 6.38 + 4:25 Mat 13.12, 25.29, Luk 19.26 + 4:29 Jol 3.13