6
Poinga Nenge Ta Halaulaua Iri Nenge Reria Ure Ero
“Iok, letemo matana ke nek toto. Nenge teke a poia poinga urana ngana mur a poia pe a hemallaha hote ke hulua te esia ero. Iange nenge teke o hemallaha hote lape o mene urum unne nge Temem nga lut nga tapa ero.
“Ke nenge teke o tung ure lange mele hel nenge reria ero o iua ana ngalum paena ero. Iange hana nenge aria hengetau nachnai te popoi ke pomalam. Te popoia poinga nem nga pele hetoronga mur pe nga kue matana mur ke te teke hehei pe hana te heto hekeke iri. Pe e hele lange imo pengpeng iri te mene ururia mur ke het lo. Ke nenge teke a tung lange mele hel nenge reria ure ero apoi kome tote ke perimo nenge hoihoi eteia ure nenge perimo nenge tamalmal popoia ero. Pomalam lape a mene urumo nge Tememo. Iange I esia ure lochloch ngana nenge talkomkome.
Iesus Hetore Ita Nga Hetalaulaunga
(Luk 11:2-4)
“Iok, nenge teke a hetalaulau apoi ke mange hana nenge aria hengetau nachnai ero. Iri lemeria toto nge temes ke te hetalaulau nga hetoronga ana pele letena pe nga kue ilinlina mur ke te teke hehei pe hana te esesia iri. Pe e hele lange imo pengpeng iri te mene ururia lochloch ke het lo. Pe imo nenge teke a hetalaulau ateu langa lemo pele nga mullimo nenge a mamaia pe a hetalaulau lange Tememo nenge ta esia I ero. Pe Tememo esia ure nenge apoi kome pe nga hoena lape tunge urumo ol. Iok, hana hel leteria manmanna nge NeHalang ero. Pe nenge teke a hetalaulau apoi ke ma nge iri ero. Iange iri te hetalaulau pe te heleleia helenga mur halang nenge luna ero pe te olole ke sasase toto. Pe te teke lape aria non soke longe iri nga reria helenga lochloch ngana nemur. A poi ke mange iri ero toto. Iange a onteia Tememo ero kura pe I etei ia ure nemur lo nenge lape a onteia.
“Ke nenge teke a hetalaulau, a hetalaulau ke mai koi;
“ ‘Tememem nga lut nga tapa em pengpeng toto.
10  Lem naualanga pe nekinga at
ke mo longo taua iong lakoi nga ich
ke pomanga te longo taua iong nga lut.
11 O tunge emem ngaunga nga lapa
pe nge he pe.
12  O tuacholia nge imem ero
ke pomanga mo tuacholia ero
nge iri nenge te poi poreke imem.
13  O poi ele imem nga olenga
pe o hu hele ure poreke ngana mur nge imem.’
14  Iange nenge teke letem ia mele nenge poi poreke iong lape Temem nga lut nga tapa lape letena ia iong pule. 15 Pe nenge teke letem ia iri nenge te poi poreke iong ero Temem lape letena porekeia iong nga lem poinga poreke ngana mur ero pule.”
Poinga Nenge Aheo Nga Ngaunga
16  “Nenge teke oheo nga ngaunga o henonou hote nakum usus ngana ero. Iange hana nenge te channanga hali te popoi ke pomalam. Nenge teke teheo nga ngaunga te hemallaha hot tote lange hehei pe hana ke nakuria usus toto. Pomalam te eteia ke hana nemur teheo nga ngaunga. Pe E hele lange imo. Hana nemur te mene ururia mur lochloch ke het lo. 17 Nenge teke oheo nga ngaunga o lome matam pe o helemlem heke singim 18 ke hehei pe hana te eteia ero nge oheo nga ngaunga. Pe Temem nenge ta kolkolia lape tunge urum nga hoena ol. Iange I toro mana nge esia ure lochloch ngana nenge talkome.
NeHalang I Urana Toto Nga Umtutuna
(Luk 12:33-34)
19  “Pe a takiraua lemo ure urana ngana mur nga ich nei ero. Iange lape kankan te ngau hule pe lape tema sakilil pe singiria karkare hulu. Pe pule lape kemenge kina mur te tamu teu ke te kemeia iri. 20  Nenge teke a takirau lemo ure urana ngana mur a takiraua lakou nga lut nga tapa. Iange kankan lape ngaua ero pe ure hel te heporeke ero. Pe pule kemenge kina mur lape te kemeia ero. 21 Pomalam lape letem tu hit mene kileng nenge lem ure urana ngana mur te maia.
Lemenge Nenga Singira
(Luk 11:34-36)
22 “Matara i lemenge nenga singira. Nenge teke matam te urana mana singim lochloch lape tualeme. 23 Pe nenge teke matam te poreke singim lochloch lape tu ke au mana. Ke nenge teke lemenga e ero nga singim pe singim au mana lape au nem puo ke palaungana pe au hit sapele iong.
NeHalang pe Rera Ure Mur
(Luk 16:13; 12:22-31)
24 “Mele pele ume nge hana nai ero. Iange lape lemene ero ia e pe lemene taua e. Nem pe la ke nanas mene e pe nau sio mene e. Mele nenge lemene tau tote umtutuna nakuna ero nge ume nge NeHalang.
25  “Ke pomalam e hele lange imo letemo meena sakilil nga atu ngamo nga ich nei ero. Nga utar nenge lape a ngaua pe a inia pe nga utar nenge lape a heron hite nga singimo. A maul ngamo i ure nenge palaungana toto nga ngaunga pe singimo i ure nenge palaungana toto nga hengeron mur. 26  A nau haka langa ngie mur nga lut. Iri tetua ngaunga ero pe te lulu erochro. Pe pule te takirau teueu ngaunga nga ana pele ero. Pe Tememo nga lut nga tapa hengaungaua iri kura. Pe ngie nemur iri ure nenge palaungana nga NeHalang matana ero. Ngana laka imo lo. 27 Iok, nenge teke letemo meena sakilil amo tei nge imo purpur nge tom ia ana etue nenge meteia ke elela polpol? 28 Pe pomere nenge letemo meena sakilil ia hengeron mur? A nau langa ae rorana mur nga ume. Iri te poia ume palaungana e ero pe iri siporia te sime aria tal nenge te hemale hite nge iri ero. 29  Pe e hele lange imo pengpeng Ne Solomon heron heke nena hengeron urana ngana mur pe i nakuna urana ero iange ae rorana nemur nakuria urana toto nge i. 30 Pe NeHalang Isipona hemele heilil lochloch ngana nenge tetu nga uraurau. Pe heilil nemur tetu ke te maulul heueu pe nge rou tesau heke iri nga oan. Ke pomalam imo nenge letemo manmanna ngana unne sune mana a etei tote ol ke NeHalang lape hemele imo pule! 31 Letemo meena ero pe a hele ke pomachmai ero: ‘Lape ta ngaua ara utar mai ol? Pe lape ta in langai mai? Pe lape ta heron ia utar?’ 32  Melehel nenge te eteia NeHalang ero toto lape te song ke te tango rere ure nemur. Pe Tememo nga lut nga tapa eteia lo ure nemur nenge purpur ero nge imo. 33  Ure nenge toi nge lememo tau tele ngana laka NeHalang nena naualanga pe nekinga pe pule nena poinga nenge pengpeng toto. Ol pe NeHalang lape tunge ure lochloch ngana nemur lange imo. 34 Pomalam letemo tuanin rara sakilil nga utar nenge lape lohot nge rou ero. Etue nenge rou nem i sipona letena tuaninin nge i sipona. Ke ure meena ngana mur te lohot ke te purpure etue elle pe elle.
6:1 Mat 23:5 6:5 Mat 23:5; Luk 18:10-14 6:7 1Ki 18:26-29 6:8 Mat 6:32 6:10 Luk 22:42 6:12 Mat 6:14-15; 18:21-35 6:13 Luk 22:40; Ioa 17:15; Iei 1:13; 2Te 3:3; 2Ti 4:18 6:14 Mak 11:25-26 6:16 Isa 58:5-9 6:19 Iei 5:1-3 6:20 Mat 19:21; Luk 18:22 6:25 Pil 4:6; 1Ti 6:6-8; 1Pi 5:7 6:26 Mat 10:29-31; Luk 12:6-7 6:29 1Ki 10:4-7; 2Ch 9:3-6 6:32 Mat 6:8 6:33 1Ki 3:11-14; Psa 37:4, 25; Rom 14:17