MALIKA
Iesu Valana ꞌAtumaina Malika ꞌana kilukiluma.
Malikanina tamu ꞌana wagava Ioni, kumanina nagamidiotoga Vala ꞌAtumaina faifaina i kiluma. Malika kebu Iesu yana tovetutuyama 12 ꞌadi ꞌailaꞌa ꞌwainega, bega toꞌaseta ꞌifwaidi i vo, Iesu ifufuna Malika i nogaya-ꞌewai Fita yana lauꞌage ꞌwainega bega i kiluma.” Siwe fai Malika Ielusalema nageneye i taulai bega tauniotogina Iesu yana folova matatabuna i ꞌisedi. Weꞌe Malika 14:51-52 ta na luꞌiawawaiga ta na ꞌiseni voke ꞌasaꞌaiana taunina Malika. Mulieta i vetoꞌaivaita Faulo wata Banabasa yadi folova ꞌwaidie.
Malika nuanuana me Loma kumanidiavo ꞌawalawa fuedi i veveimeyediga Iesu valana i na ꞌasetai. Weꞌe me Lomanidi fai nani toketokedi wata ꞌaiꞌaiwabu nuadi i ꞌewadi, Malika yana buki nageneye i vo, Iesu ꞌaiseotogina toketokena ma yana veimea bega me Loma wata tomotoga fueda ta na ꞌasetai taunina mogitana Yaubada Natuna.” Iesu ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa fuedi i ꞌidewadi faifaidi Malika i toke i veifufu weꞌe yana ve faifaidi saiꞌafo. Weꞌe tamu nani faifaina i veifufuga, Iesu Seitani i vetoketokeꞌiaweni faifaina wata taunina tomotoga ꞌada toꞌitaꞌitaꞌi.
Buki ꞌana ꞌeba veꞌaꞌava ꞌwaineye side [] tugusanina i ꞌenoꞌeno. Tomotoga ꞌifwaidi i vo, Tamu tomogo Malika ꞌana kilukiluma i lusaweni.”
1
Ioni i veifufu Iesu yana mai faifaina.
1-2 Iesu Keliso, Yaubada Natuna Valana ꞌAtumaina. Basenadi Yaubada yana toluꞌivona ꞌana wagava Aisea i kilumi Yaubada yana Vona Natuna faifaina. Yaubada Natuna i voneni i vo,
A na vonemu. Yaku tomataꞌaulele a na vetunei i na kumeta yamu ꞌeda i na vusia.”
Saliꞌavuꞌavuye tamu tomogo i vegolegole i vo, ꞌAuvea yana ꞌeda ꞌwa na vusia wata ꞌwa na sivetonovi yana ꞌeba nago.”
Ifufunina ꞌAtumaina side baniꞌodi i velamuyedi. Tutuyanina Ioni i leꞌwa vonanina Aisea i kilumiga ꞌana mogitana i souyeni. Saliꞌavuꞌavuye Ioni tomotoga i luluꞌageyedi wata i bafitaisodi i vo, ꞌWa na nuavilami yami sakona ꞌwa na vedumweꞌubuꞌubusedi bega a na bafitaisomi, wata Yaubada yami sakona i na nuatavunidi.” ꞌAwalawa Iudia matatabuna ꞌwainega wata Ielusalemayega tomotoga fuedi Ioni valana i nogai bega i nagoi ꞌwaineye. Tutuyanina Ioni bonana i nogai, ꞌaitamogana ꞌaitamogana yadi sakona i luꞌivona i ꞌaꞌavana Ioni i bafitaisodi Ufa Iolidani ꞌwaineye.
Ioni ꞌana kaleko sakoidi ꞌaisaya kameli vutuvutudiega i ꞌidewadi, weꞌe bulumakau bunudi ꞌana waꞌila, saliꞌavuꞌavuye i ꞌaniꞌani limwana wata maiꞌawa. Ioni i lauꞌage tomotoga ꞌwaidie i vo, Kumanina mulikuye i mimaiga toketokeotogina yau kebu baniꞌodiga, kebu i da lubwaineku ꞌwaineye a na vetofolova, fai taunina bwaikina bega a bunumayaga. Yau ufayega a bafitaisomi weꞌe taunina i na bafitaisomi ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumainega.”
Iesu yana souyagi.
Tutuyanina ꞌwaineye Iesu i tauya ꞌatamana Nasalediega, ꞌawalawa Galili nageneye i nago Ioni ꞌwaineye i na bafitaiso Ufa Iolidani ꞌwaineye. 10 Tutuyanina ufayega Iesu i lakalakama i ꞌiseni abama i ꞌanikililia Yaubada ꞌAnuꞌanununa yana yaveobu Iesu ꞌwaineye baniꞌodi bunebune. 11 Bona i nogai abamega i vo, ꞌOmu natuku nuafouku a nuakalikaliemu, faifaimu a sosoana bwaikina.”
12 Iesu i bafitaiso i ꞌaꞌavana nika Yaubada ꞌAnuꞌanununa i voneni i nago saliꞌavuꞌavuye. 13 Bei ꞌaiata 40 nagedie i miamia, yaiaina yadi toꞌedakumeta Seitani, i mai i vevetalaimimili nuanuana Iesu i na sakona. ꞌAisaya walawalaꞌai taiadi i miamia siwe anelose i ꞌiꞌisaveꞌavini.
Iesu nuanuana toyaubani.
14-15 Kini Elodi Ioni Tobafitaiso i ꞌiveꞌavini vanuga ꞌeba yogona ꞌwaineye i yatoi, mulieta Iesu i vilai i nago ꞌawalawa Galili. Yaubada Valana ꞌAtumaina i luluꞌageyeni i vo, Yaubada yana tutuya i leꞌwa saiꞌafoga yana veimea i na souyeni ꞌwaimie. Yami sakona ꞌwa na bailedi, Vala ꞌAtumaina ꞌwa na vetumaganeni.”
16 Tamu ꞌaiata Iesu i balabalaga Lavu Galili balebaleamo tomotoga ꞌadi ꞌailuga i ꞌisedi, Saimoni ma taina Anidulu vuatayega igana i ꞌonaꞌonadi fai taunidi toyaubani. 17 Iesu i vonedi i vo, Weꞌe yaubaninina ꞌwa na baileni ꞌwa na maia ꞌwa na vetovetutuyama ꞌwaikuye, yau yaubani tamu a na vemi bega tomotoga ꞌwa na ꞌonaꞌonadi ꞌwa na mimaiedi Yaubada ꞌwaineye.” 18 Nika Saimoni wata Anidulu vualalalakana i ꞌiawedi Iesu i yogoꞌwaili.
19 Saiꞌafo i vaganago wata Sebedi ma natunavo i ꞌisedi Iemesa wata Ioni yadi wakeye yadi vuata i agiagilidi. 20 Tutuyanina Iesu i ꞌisedi i goledi i vo, ꞌWa maia,” nika tamadi ma yana tofolovavo i ꞌiawedi Iesu taiadi i nagoi Kafaneomi.
Tomogo yaiaina i ageiga i veꞌatumai.
21 Iesu ma enavo i miamiani Kafaneomi, mulieta me Diu yadi ꞌAiata Veawai* ꞌwaineye Iesu i luku ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaineye, bei i ve. 22 Tomotoga nuadi i voganidi fai ma yana veimea i veve ꞌwaidie kebu baniꞌodi yadi veꞌetoboda ꞌadi tovevo.
23 Tutuyanina Iesu i veve, tamu tomogo yaiaina sakoina i ageiga i mai ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaineye, Iesu yana vona i noganogaya. 24 Bei ma ꞌana labilabina i vevebwaubwau i vo, Iesu tomogo Nasaledi, ꞌu bailema ꞌima kebu nuanuama ꞌomu. Voke nuanuamu ꞌu na leoma? A ꞌasetamu, ꞌomu Yaubada Natuna Magemagetamu.” 25 Iesu yaiaina i talabodeni i vo, ꞌU veꞌwada, ꞌu ꞌawaꞌaꞌimu tomogo ꞌwainega.” 26 Yaiainanina tomogo i toke i fetoi i vebwaubwau nika i ꞌawaꞌaꞌia.
27 Tomotoga i ꞌiseni nuadi i ꞌewai i veveakutolieni i vo, Emavo, avaꞌai tomogoga? Yana ve ꞌivauna wata ma yana veimea yaiaina i tatalabodedi i vevematayakayaka.” 28 Tomotoga fuedi i luꞌivoneyeni bega valana ꞌawalawa Galili matatabuna i ꞌaseta.
Iesu i ꞌiveꞌatumaidi toviga.
29 ꞌEba miavaꞌauta ꞌwainega Iesu ma enavo i souyedi tonovidi i nagoi Saimoni wata Anidulu yadi vanuge. Iemesa wata Ioni taiadi i nagoi. 30 Saimoni yana vavine inadi i viga tomogodi i luyauyauta i ꞌenoꞌeno ꞌivie. Tutuyanina Iesu i leꞌwa i veifufu ꞌwaineye yadi viga faifaina. 31 Iesu i luku, nimadie i ꞌabi i sivetovoidi nika ꞌadi viga i ꞌaꞌava, ma fuedie ꞌadiꞌadi i ꞌidewadewa.
32-33 Inala ꞌakonadi i obu i lavilavia tomotoga ediavo yaiaina i agediga wata toviga i miedi Iesu ꞌwaineye, wata tomotoga matatabudi i maia ꞌatamana bwaikinega i vaꞌauta vanuga ꞌawaneye. 34 Toviga ꞌadi viga tulina tulina Iesu i ꞌiveꞌatumaidi wata i vona yaiaina fuedi i ꞌawaꞌaꞌidi. Yaiainanidi i talabodedi kebu i na luꞌivona fai ꞌakonadi i ꞌasetai Iesu taunina Yaubada Natuna.
Iesu ꞌaiseneye i veluꞌui.
35 ꞌAwaꞌawaiogose bola kebu i da magetaiga Iesu i tovoi vanugayega i souyeni i nago tamu ꞌawasasa kebu tomotoginaga ꞌwaineye, ꞌaiseneye i veluꞌui. 36 Mulieta Saimoni ma enavo i ꞌisa Iesu i ꞌisaꞌavai i nagoi i lualeni. 37 Tutuyanina i veluagai i voneni i vo, Tomotoga fuedi i lulualemu nuanuadi ꞌomu.” 38 Iesu i vonedi i vo, Ta na nagoi mali ꞌatamana ꞌwaidie bei wata a na lauꞌage, faifainanina a mai.” 39 Bega i nagoi ꞌawalawa Galili matatabuna ꞌwaineye i lalauꞌage yadi ꞌeba miavaꞌauta nagedie wata i vonavona yaiaina tomotoga i agediga i ꞌaꞌawaꞌaꞌidi.
Iesu tomogo waiwaiseselina i ꞌiveꞌatumaia.
40 Tamu tomogo waiwaiseselina i mai Iesu ꞌwaineye ma yana veꞌililibu i ꞌodu i veluꞌui ꞌaivaita faifaina i vo, ꞌAiꞌedi nuanuamu, ꞌamu fata ꞌu na ꞌiveꞌatumaiku.” 41 Iesu i nuavita tomogonina faifaina bega i ꞌabitonovi i voneni i vo, Fai baniꞌodi, nuanuaku, ꞌu veꞌatumai.” 42 Nika tomogonina ꞌana viga i ꞌaꞌava i veꞌatumai.
43-44 Bega Iesu i toke i voneni i vo, Kebu tamu aitoi ꞌwaineye ꞌu na luꞌivonaga, nuanuaku tonovimu ꞌu na nago tovelomu ꞌwaineye, nagami i na ꞌisemu. ꞌAisaya ꞌu na veleni i na kabuni Yaubada ꞌwaineye faifaimu, baniꞌodi basenadiotoga Mosese i voneyeniga Yaubada yana Buki ꞌwaineye towaiwaisesela i veꞌatumaiga faifaina. Tovelomunina i na ꞌisemu i na veꞌawamogitana ꞌakonadi ꞌu veꞌatumai wata baniꞌodi mali tomotoga i na ꞌasetai.” 45 Siwe tomogonina i nago ꞌatamana ꞌwaidie i luꞌivoꞌivona bega ꞌailaꞌa i maia Iesu ꞌwaineye kebu ꞌana fata i na folova, begaidi ꞌatamana bwaikidi i bailedi i nago ꞌawasasa ꞌifwaidi kebu tomotogidi ꞌwaidie. Siwe wata tomotoga i nagoi ꞌwaineye ꞌawalawa fuedi ꞌwaidiega.
1:1-2 Mal 3:1; Luk 7:27 1:3 Ais 40:3 1:4 Fol 13:34; Luk 1:77 1:8 Fol 1:5 1:10 Ion 1:32 1:11 Same 2:7 1:13 Ibu 4:15 1:14-15 Mad 3:2 1:18 Mad 19:27 * 1:21 ꞌAna wagava Sabati, bonada Kaiwekesi. 1:22 Mad 7:28 1:24 Mak 5:7; Ion 6:69 1:32-33 Mad 4:24 1:34 Mak 3:11-12; Fol 16:17-18 1:35 Mad 14:23; Luk 5:16 1:39 Mad 4:23-25 1:43-44 Vei 14:1-4 1:45 Mak 7:36