5
El pecado de Ananías y Safira
Apeĩ cãñupʉ Ananía cawamecʉcʉ. “Nipetiro yʉ niyeru yʉ joo peocõa,” caĩtoʉ maca cãñupʉ. Cʉ̃a, cʉ nʉmo Safira mena jĩca yepa canuniñuparã aperãre, niyeru jeegarã. Ti yepare nuni, niyerure jee, apeye na majuuna caquenoo cũcõañuparã, “Mani majuuna tiere mani cʉgogarã,” yajioro ame ĩri. To bairi Ananía ti yepa aperãre cʉ canunirique wapa niyeru apeye cʉ majuuna quenoo cũ, apeye Jesu buerã cãnana apóstol majare na canuniñupʉ ocõo bairo na ĩtori:
—Atie yʉ ya yepa yʉ canunirique wapa yʉ niyeru nipetirona ã, na caĩtoyupʉ. —Mani mena macana cacʉgoquẽnare tiere na ricawo jooya, na caĩñupʉ.
To bairo cʉ caĩro:
—Ananía, ¿nope ĩi Sataná mʉre cʉ cawadajãrijere mʉ apiʉjari? Dio Espíritu Santopʉre jocʉna cʉ mʉ ĩtowʉ, “Yʉ ya yepa yʉ canunie yepa wapa niyeru nipetirona yʉ joo,” ĩtoʉ, cʉ caĩñupʉ Pedro. —Mʉ niyerure apeye mʉ cũcõaricʉ, mʉ majuuna yajioropʉ cʉgogʉ. Ti yepa aperãre mʉ canuniparo jʉgoye mʉ ye jeto cãñupa. To bairi na mʉ canuniro bero mʉre na cawapayerique niyeru mʉ ye riape noo mʉ cabooro cátipe anibajupa. ¿Nope ĩi mʉ yeripʉ, “ ‘Atie yʉ niyeru nipetirona mʉjaare yʉ joo,’ na yʉ ĩtogʉ,” mʉ ĩ tʉgooñari? cʉ caĩñupʉ Pedro. —Jã jetore ĩtoʉ mee mʉ ĩ. “Atie to cõona yʉre na cawapayerique ã,” ĩtoʉ Diopʉre cʉ ĩtoʉ mʉ ĩ, cʉ caĩñupʉ Pedro.
To bairo cʉ caĩro apii Ananía nemoopʉre ria ña, cabai yajicoajupʉ. To bairo cʉ cabai yajirijere apirã camaja nipetirã cauwiyuparã. To bairi caʉmʉa cawamarã atí, cʉ ãnacʉre jutii ajero mena cʉ umá, cʉ ne buti aá, cʉ cayaa rocayuparã yua.
Itia hora bero cajãa ejayupo cʉ ãnacʉ nʉmo Safira. Co manapʉ cʉ cabai yajiriquere camajiquẽjupo co maca. Co cajãa ejaro tʉjʉʉ:
—¿Ato cõo majuu mʉja ya yepa wapa niyeru mʉjaare na nuniri? co caĩ jeniñañupʉ Pedro.
—Ʉ̃ʉjʉ, to cõo majuu jã nuniwã, co manapʉ cʉ caĩtoricarore bairona cʉ caĩñupo Pedrore.
To bairo cʉ co caĩtorijere apii:
—¿Nope ĩrã mʉja majuuna apeye cũcõabana quena, “ ‘Atie jã ya yepa jãre na cawapayerique nipetirona ã,’ jocarãna mani ĩtogarã,” mʉja ame ĩri? “Dio Espíritu Santo mani popiyeyequẽcʉmi,” ¿mʉja ĩ tʉgooñabati? Espíritu Santore mʉ manapʉ cʉ caĩtoeje wapa cʉ cabai yajiro cʉ cayaa rocaena mere tunu ejama. To bairi mʉ cabai yajiro mʉ ne buti aátina, mʉ yaa rocacõagarãma mʉ quenare, co caĩñupʉ Pedro.
10 To bairo cʉ caĩrona to catʉjʉnucubatacona ria ña, cabai yajicoajupo yua. Caʉmʉa cawamarã jãa eja, cabai yajiore co catʉjʉyuparã. Cabai yajiore co tʉjʉ, co ne buti aá, co manapʉ ãnacʉ tʉna co cayaa rocayuparã yua. 11 To bairi Jesucristore caapiʉjarã aperã quena nipetirã to bairo na cabai yajirijere apiri seeto cauwiyuparã yua.
Muchos milagros y señales
12-14 Jesure caapiʉjarã caneñaponucuñuparã Portal de Salomón na caĩri paʉ Dio wii jope tʉpʉ cãni arʉapʉ, cabiaya mani arʉa. Jesure caapiʉjaquẽna maca na mena cabapacʉti uwibʉjayuparã. Bapacʉti uwibana quena caroaro na catʉgooña nʉcʉbʉgoyuparã Jesure caapiʉjarãre. To bairi aperã capãarã caʉmʉa, cãromia quena mani Ʉpaʉ Jesucristore caapiʉjanemoñuparã. To bairi to cãnacã rʉmʉ na mena macana cãninemoñuparã. Apóstol maja caacʉori wame cáti iñoorijere capee cájuparã camaja na catʉjʉrona. 15 To bairo na cátiere tʉjʉrã cariarãre na yarã na cajee ejooyuparã na cayojarijepʉna. “Pedro cʉ caneto aáparo tʉacã na cãmata na tʉacã cʉ caneto aátona ñuugarãma, nare cʉ cañiga peoquetibato quena,” caĩ tʉgooñañuparã. 16 Apero macana quena Jerusalén maca tʉacã macá macari macana Jerusalẽpʉ atí, na yarã cariarãre na cajee ejooyuparã. Rooro cawãtiacʉna quenare na cajee ejooyuparã. To bairo na cáto na nipetirã cañuuñuparã yua.
Pedro y Juan son perseguidos
17 To bairi sacerdote maja ʉpaʉ, cʉ mena macana saduceo maja mena Jesu buerã cãnana apóstol majare na capunijiniñuparã. Camaja, “Cañuurã ãma naa,” nare na caĩrije cabooquetibajuparã, na tʉjʉ ʉgoobana. 18 To bairi polisía majare na ñe roti, na capreso cũ rotibajuparã sacerdote maja ʉpaʉ jãa, cʉ mena macana mena. 19 To bairo na cátibato quena preso cãna tʉpʉ caejayupʉ Dio tʉ macacʉ ti ñamina. Ti ñamina eja, preso jope turiquere pã, apóstol majare na cajʉgo butiyupʉ. 20 Na jʉgo buti, ocõo bairo na caĩñupʉ:
—Dio wiipʉ aánaja. Camajare to cãnare Jesucristo ye quetire nipetiro na buioya. “Noa Jesure caapiʉjagarãre caroaro catiriquere mʉja joogʉmi,” na ĩ buioya to cãnare, na caĩñupʉ Dio tʉ macacʉ. 21 To bairo na cʉ caĩro apii presopʉ cãnana buti, cabujuri paʉ cãnopʉ Dio wiipʉ cáaácoajuparã. Dio wiipʉ aá, Jesucristo ye quetire to cãnare na cabuio jʉgóyuparã yua.
To bairo na cabairi paʉ sacerdote maja ʉpaʉ, cʉ mena macana mena, Israel maja cabʉcʉrã mena caneñapoyuparã. Neñapo, polisíare presopʉ na cabipe cũbatanare apóstol majare na cajee atí rotiyuparã. 22 To bairi polisía cáaájuparã presopʉ. Aá, preso wiipʉ jãa, ti arʉare pã, na cabipe cũbatanare cabʉgaquẽjuparã. To bairi na camano tʉjʉrã caneñaporã tʉpʉ catunucoajuparã. 23 Tunu eja:
—Nare jã macabapʉ. Preso wii caroaro bipericaro, na capreso bipe cũricarãre catʉjʉ coterã to catʉjʉnucu coterãre na jã tʉjʉwʉ. Na tʉjʉ, pã, jãa átiri, na jã macabapʉ. To bairo caroaro bipe cotericaro to cãnibato quena na jã bʉgaquẽpʉ mʉja capreso bipe cũ rotibatanare, na caĩñuparã polisía.
24 To bairo na caĩrijere apirã Dio wii coteri maja ʉpaʉ, sacerdote maja ʉparã mena seeto api acʉari catʉgooñañuparã. “¿Dope bairo na baiyupari?” caĩ tʉgooñañuparã. 25 To bairo na caĩ tʉgooñari paʉna apeĩ caejayupʉ. Ejaʉ:
—Presopʉ mʉja cabipe cũbatana Dio wiipʉ camajare buiorã áama, na caĩ buioyupʉ.
26 To bairo cʉ caĩ buiorije apii Dio wiipʉ cáaácoajupʉ Dio wii coteri maja ʉpaʉ polisía maja mena. Dio wiipʉ aá, apóstol majare na cajee ajuparã na cajeniñapa arʉapʉ tunu. Na quẽquẽnana na cajee ajuparã, camajare na uwibana. “Na maibʉjarãma mani cañebaenare. Na mani caquẽata camaja mani punijiniri ʉ̃ta rupaa mena mani re jĩaborãma,” caĩ tʉgooñañuparã. 27 To bairi apóstol majare na jee atí, to caneñaporã recomacapʉ na tʉjʉnucu roti, to bairo na cáto ocõo bairo na caĩ tutiyupʉ sacerdote maja ʉpaʉ:
28 —“Jesu cʉ cabairique camajare na buio janacõaña,” cariapena mʉjaare jã caĩbapʉ. Jã mʉja caapiʉjaquẽto Jerusalén macana nipetiro apima mʉja cabuiori wamere. Jã quenare, “Cabai buiyebʉjawã naa, Jesure cajĩa rotiricarã aniri,” jã mʉja ĩ.
29 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩñupʉ Pedro jãa:
—“Buio janacõaña,” jã mʉja caĩrijere jã caapiʉjaata Diore jã bai botioborã. To bairi Dio macare caapiʉjaparã jã ã, na caĩñuparã Pedro jãa. 30 —Jesure yucʉ pãipʉ na mʉja capapua jĩa rotiwʉ aperãre. To bairo mʉja capapua jĩa rotirique to cãnibato quena Dio mani ñicʉ jãa na cáti nʉcʉbʉgoricʉ maca cʉ catunu catioyupi tunu. 31 Cʉ tunu catiori cʉ tʉpʉ cʉ cane aájupi Dio. Cʉ tʉpʉ ne aá, Caʉpaʉ cʉ cacũñupi camajare cacatiopaʉre, caĩñupʉ Pedro. —To bairi mania Israel maja caroorije mani cátiere jʉtiritiri mani catʉgooñarije mani cawajoaata mani majiriobojagʉmi Dio caroorije mani cátiere. 32 To bairo Jesucristo cʉ cabairiquere cabuiorã jã ã. Dio cʉ cãniere cʉ Espíritu Santo maca jãre camajioʉ ãmi, Diore caapiʉjarã jã cãno maca. To cãnacãʉna cʉ̃re caapiʉjarãre na joomi Dio cʉ Espíritu Santore, na caĩñupʉ Pedro.
33 To bairo Pedro na cʉ caĩrijere apirã seeto caapi punijiniñuparã to caneñaporã. Punijini, “Na cajĩa repe ã,” caame ĩñuparã. 34 To bairo na caame ĩri paʉ yua cawamʉ nʉcañupʉ jĩcaʉ caneñaporã mena macacʉ, na buiogʉ. Gamalié cawamecʉjupʉ. Fariseo majocʉ cãñupʉ. Moisé ãnacʉ cʉ caucarique caroaro camajii cãñupʉ. To bairi camaja nipetirã, “Cañuʉ ãmi Gamalié,” cʉ caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgoyuparã naa. To bairi cʉ̃ wamʉnʉcari:
—Jesu buerã cãnana na buti aáparo mai, caĩñupʉ.
Na caapiquẽtopʉ ʉparãre apeye na buiogʉ to bairo caĩñupʉ. To bairo cʉ caĩro polisía na jʉgo buti aá, na cáto bero ocõo bairo caneñaporãre na caĩñupʉ Gamalié:
35 —Mʉjaa, Israel macana ati maja nare mʉja cátipe caroaro tʉgooñaña mʉjaa. 36 Tirʉmʉpʉ Teuda cawamecʉcʉ, “Camajii majuu yʉ ã,” caĩnucubajupʉ. To bairo cʉ caĩro caʉmʉa cuatrociento majuu cʉ mena aninemogarã cabaibajuparã. To bairo na cabairo camaja aperã maca Teudare cʉ cajĩa rocacõañuparã. To bairo cʉ na cajĩa rocaricaro bero cʉ yarã cãnibatana cáaá bate peticoajuparã. Cabero, “Cʉ cabuiorije ñuuquẽjupa,” caĩ tʉgooñañuparã camaja yua. 37 Cʉ bero tunu apeĩ Juda, Galilea macacʉ, cʉ̃re bairona cabaiyupʉ. Caʉparã camajare na cacõoñari rʉmʉrina, “Caʉparãre na mani quẽto,” caĩñupʉ. To bairo cʉ caĩro capãarã camaja cʉ mena cãninemogayuparã. To bairo cʉ na cabainemorije to cãnibato quena aperã cʉ cajĩañuparã cʉ quenare. Cʉ̃re cãninemobatana cʉ na cajĩaricaro bero cáaá bate peticoajuparã na quena. 38 Yucʉ roquere ati maja Pedro jãare rooro na átiqueticõaña. Na buucõaña. Atie camajare na cabuio teñarije na majuuna na cáti tʉgooñarije to cãmata yoaro mee peticoagaro. Camaja majiritigarãma atie quenare Teuda, Juda cãnibatana na cabaibataje na camajiritiricarore bairona. 39 Dio maca na cʉ cabuio rotirijere na caĩrije to cãmata nare mʉja mata majiquetigarã. Dio macare mʉja bocateeborã, na caĩñupʉ Gamalié caneñaporãre. 40 To bairi:
—Jaʉ, cariape mʉ ĩ mʉa, cʉ caĩñuparã Gamaliére.
To bairo cʉ ĩ, capi ejooyuparã Jesu cʉ cabuericarãre tunu. Na pi ejoo, polisía majare na cabape rotiyuparã. Na bape roti, nare na cabape yaparoro:
—To cõona Jesu cʉ cabairiquere buio janacõaña, na ĩba, to cõona na cabuuyuparã Pedro jãare yua.
41 To bairo na cáto caʉparã na caneñapo jeniñarica arʉa cãnana cabuticoajuparã. Buti, cawariñuuñuparã Jesu ye quetire na cabuiorije wapa nare na cabaperique to cãnibato quena.
—Ñuubʉjami Dio. Jesu ye quetire na buioato ĩi mani cabejeyupi Dio, caĩ wariñuuñuparã.
42 To bairi Dio wiipʉ, “Jesu camajare na canetooʉ ãmi,” caĩrijere cabuiocõa aninucuñuparã. Na ya wiiri quenare neñapori cabuiocõa aninucuñuparã, caʉparã, “Janacõaña,” na caĩrije to cãnibato quena.