20
Viaje de Pablo a Macedonia y a Grecia
Tie to bairo na caawaja punijiniro bero Pablo na capijoyupʉ Jesure caapiʉjarãre. Na pijo, tʉgooña ocabʉtiriquere na buio, “Mere aácʉ yʉ áa,” na ĩ, cáaácoajupʉ yua Macedonia yepapʉ aácʉ. Ti yepa macá macaripʉ neto aácʉ to macana Jesure caapiʉjarãre yeri tʉgooña ocabʉtirique na cabuioyupʉ. Cabero cáaácoajupʉ Grecia yepapʉ. Topʉ itiarã muipua catuayupʉ. Cabero Siria yepapʉ cumua mena cʉ cáaágari paʉna, “Judío maja mʉre jĩagarã áama,” aperã na cabuioro caqueti apiyupʉ. To bairi, “Mapʉna yʉ cáatá wãpʉna yʉ tunucoagʉ,” caĩ tʉgooñañupʉ. To bairo ĩ tʉgooñaʉ Macedonia yepapʉ cʉ cáatá wãpʉ catunu neto aájupʉ. Cʉ cáaáto cʉ mena cáaámi Berea macacʉ Sópate cawamecʉcʉ. Tesalónica macana Segundo, Aristarco jãa cáaáma na quena. Derbe macacʉ Gayo cawamecʉcʉ, apeĩ Timoteo, aperã pʉgarã Asia macana Tíquico, Trófimo jãa cáaáma. To cãnacãʉna cáaáma Pablo mena Filipopʉ cãnana. Yʉ quena Lucas Filipopʉ cãnacʉ Pablo mena yʉ cáaápʉ. To bairi na maca jã jʉgoye cáaátana Troa na caĩri macapʉ jã cayuuyupa. Jã quena Pablo mena Filipopʉ cãnana pan levadura na caĩrije caajuya manie cawauaquẽtiere na caʉgari rʉmʉ boje rʉmʉ bero jã cáaápʉ cumua mena. Jĩca wamo cãnacã rʉmʉ aána na jã caemʉ ejawʉ Troapʉ jã jʉgoye caejaricarãre. Topʉre jĩca semana jã catuawʉ.
Visita de Pablo a Troas
Domingo rʉmʉ canaiori paʉ cãno jã caneñapowʉ, Jesu manire cʉ cátibojarique tʉgooñari, pan ʉgarica rupaare bate ʉgagarã. To bairo jã cáti neñapori paʉ Pablo ape rʉmʉ cʉ cabutiparo jʉgoye Jesu ye quetire jã cabuiowĩ. Yoaro cawadawĩ. Ñami recomacapʉ cabuio ejoowĩ. 8-9 Pʉga arʉa buipʉ cãni paʉpʉre jã caneñapowʉ. Ti arʉapʉre capee jĩa bujurique cãmʉ. Jĩcaʉ cawamaʉ Eutico cawamecʉcʉ ti arʉa tʉjʉrica jopepʉna caruiwĩ. Eutico yoaro Pablo cʉ cabuiorijere apibacʉ seeto cawʉgoa ejawĩ. Wʉgoa ejabacʉ cacani pua ñacoa rui amí ti arʉapʉ jõ buipʉ cãnacʉ yepapʉ. Ti arʉapʉ cãnana cʉ caña rui aáto tʉjʉrã rui aá, cariaricʉpʉre cʉ catu wamʉo ropowã. 10 Pablo quena na ʉja rui aá, cʉ ne wamʉo nʉco, cʉ pabario, ocõo bairo na caĩwĩ:
—Tʉgooñarique paiqueticõaña. Catíbʉjami, na caĩwĩ.
11 To bairo baii catunucoa wamʉ aámi Pablo ti arʉapʉna tunu. Tunu wamʉ eja, pan ʉgarica rupaare joo bate, ʉga, yoaro cawadanemowĩ. Cawada bujucoami. Cabujuro to cõona cáaácoami. 12 To bairi topʉ cãnana Eutico cariaricʉre cʉ cacatiro tʉjʉrã wariñuuri cʉ ya wiipʉ cane aáma.
Viaje desde Troas a Mileto
13 Cabero, “Yʉ jʉgoye aánaja mʉjaa cumua mena. Yʉ maca mapʉ yʉ aágʉ,” jã caĩwĩ Pablo. To bairi ti maca Troapʉ cãnana cumua mena jã cáaápʉ Asõ na caĩri macapʉ, topʉ Pablore cʉ boca tʉjʉgarã. 14 Asõpʉ jã caejaro Pablo jã caboca tʉjʉwĩ mapʉ cáaátacʉ. Topʉ cãnacʉ jã cáaáti cumuapʉ jã mena caeja jãawĩ, jã mena aácʉ. To bairi jã cáaápʉ tunu Mitilene cawamecʉti macapʉ. 15 Topʉ eja, ape rʉmʉ jã caneto aápʉ Quío cawamecʉti poa yucʉ poa tʉpʉ. Ape rʉmʉ aá, jã caejawʉ Samo na caĩri poa yucʉ poapʉ. To neto aá, jã caejawʉ Trojilio cawamecʉti macapʉ yua. Topʉ jã cacaniwʉ. Cani, ape rʉmʉ aá, jã caejawʉ Mileto cawamecʉti macapʉ. 16 Asia yepapʉ yoaro anigaquẽcʉ, “Cariapena Efeso macápʉre mani netocoa aána,” caĩwĩ Pablo. Capatawãcabʉjawĩ, Pentecosté na caĩri boje rʉmʉ cãno Jerusalén macápʉre anigʉ.
Discurso de Pablo a los ancianos de Efeso
17 Miletopʉ ãcʉna Efeso macanare Jesure caapiʉjarãre na cajʉgo ánare na caqueti joowĩ Pablo. “Topʉre yʉ aáquẽe. Atopʉre atíri yʉ wadapenirã ajá,” na caĩ queti joowĩ. 18 Cʉ tʉpʉ na caejaro ocõo bairo na caĩwĩ Pablo:
—Caroaro mʉja maji mʉjaa mʉja tʉpʉ ãcʉ mʉja ya yepa Asia yepapʉ yʉ cáti teñaepere. 19 Mani Ʉpaʉ Jesu cʉ carotirije ácʉ, “Yʉ majuuna caroaro camajii yʉ ã aperã netoro,” yʉ caĩ tʉgooñaquẽpʉ Jesu ye quetire buioʉ. Camaja Jesure na caapiʉjaquẽto yʉ catʉgooñarique pai otinucuwʉ. Judío maja yʉre na cajĩagaro yʉ capopiye tamʉonucuwʉ. 20 Nipetiri wame mʉja camajipa wamere mʉjaare yʉ caĩ buio janaquẽpʉ. Nipetirore mʉjaare yʉ caĩ buionucuwʉ mʉja caneñapori paʉ. Mʉja wiiripʉ quenare to bairona mʉjaare yʉ caĩ buionucuwʉ. 21 Judío majare, judío maja cãniquẽna quenare, “Caroorije mʉja cátiere jʉtiriticõari wajoaya. Yeri wajoari mani Ʉpaʉ Jesucristore cʉ apiʉjaya,” camaja nipetirãre atiere yʉ caĩ buionucuwʉ. 22 Yucʉra aácʉ yʉ áa Jerusalẽpʉ Dio Espíritu Santo yʉ cʉ carotiro mena. Topʉ dope bairo yʉre baigaro yʉ ĩ tʉgooña majiquẽe baii pʉa. 23 Ocõo bairo jetore yʉ maji: To cãnacã macapʉ yʉ cáaáti macari cõona Espíritu Santo, “Presopʉre mʉre joo, mʉ popiyeyegarãma,” yʉ ĩ buio jʉgoyeyenucumi. 24 To bairo yʉre na capopiyeyepe, yʉ na cajĩape to cãnibato quena yʉ tʉgooñarique paiquẽe. Yʉ cátipe mani Ʉpaʉ Jesu yʉ cʉ cáti rotiriquere yʉ cáti yaparope macare yʉ tʉgooñanucu. Dio camajare na mai tʉjʉri na cʉ canetoope tie quetire yʉ cabuio rotimi. Tiere yʉ cátipe jetore yʉ tʉgooñanucu.
25 ’Mʉja tʉpʉ ãcʉpʉ Dio yere yʉ cabuio teñanucuwʉ. Yucʉacã yʉ mʉja tʉjʉnemoquetigarã, yʉ ĩ tʉgooña. 26-27 Nipetiro Dio ye quetire mʉjaare yʉ caĩ buiowʉ. To cãnacã wame mʉjaare Dio yʉ cʉ cabuio rotiri wamere uwiquẽcʉna yʉ caĩ buionucuwʉ. To bairi mʉja yaʉ jĩcaʉ Jesure apiʉjaquẽcʉna cʉ cayajiata yʉ ye bui me anigaro. Cʉ majuuna cʉ caapi ʉjaquetaje wapa baigʉmi. 28 Mʉja majuu caroaro ãña. Jesu cʉ caboori wame jeto átigarã Jesure caapiʉjarãre cajʉgo átiparãre mʉjaare cacũñupi Dio Espíritu Santo. Naa caroorije na cátie wapa na quenare cʉ carií yajibojaro cʉ punaa cʉ ya poa macana ãma Jesure caapiʉjarã nipetirã mani mena. To bairi nuricarã oveja na caĩrã nare cacotei caroaro cʉ cacoterore bairona Diore caapiʉjarãre caroaro na jʉgo ája. 29 Yʉ cáaáto bero aperã maca caĩtorã atígarãma, mʉja mena anigarã. Yaia cauwiorã oveja nuricarãre na cajĩa ʉga rooye tuurore bairona Jesure caapiʉjarãre na wadajã rooye tuugarãma caĩtorã. 30 Jĩcaarã mʉja ya poa macana anibana quena ape wame ricati caĩtorijere buiogarãma, Jesure caapiʉjarã jã cabuiorije macare na apiʉjaato ĩrã. 31 To bairi caroaro tʉgooña majiña, ĩtoriquere jã apiʉjare ĩrã. Itia cʉma mʉja mena yʉ cãnajere tʉgooñaña. Mʉja cabaipere oti tʉgooñarique mena caroaro mʉja nipetirãre yʉ cabuionucuwʉ.
32 ’Yucʉra yua mʉjaare yʉ jeniboja Diore, mʉjaare tʉgooña tutuarique buiori mʉjaare cʉ cacoteparore bairo ĩi. Camaja cʉ camai tʉjʉrije quetire apirã mʉja yeri ocabʉtigarã. Dio, “Yʉ cabejerãre caroare na yʉ joogʉ,” cʉ caĩricarore bairona mʉja átibojagʉmi. 33 Yʉa aperã na cacʉgorijere niyeru, apeye unie, jutii yʉ caboo tʉjʉquetinucuwʉ. 34 Caroaro mʉja maji. Yʉ majuuna yʉ capaa wapata cʉgonucuwʉ apeye unie, ʉgarique yʉ cacʉgopere, yʉ mena cáaáteñarã na cacʉgope quenare. 35 Yʉ majuuna to bairo caroaro paari, “Aperãre cabopacarãre na cátinemope ã,” mʉjaare yʉ caĩ majiowʉ. Mani Ʉpaʉ Jesu cʉ caĩriquere tʉgooñaña: “Apeyere cajoʉ macare cajei netoro wariñuugʉmi,” caĩ buiowĩ Pablo Efeso macana Jesure caapiʉjarãre na cajʉgo ánare.
36 To bairo na ĩ yaparo Pablo nipetirãre na jʉgo ejacumu ejari Diore na cajʉgo jeni nʉcʉbʉgowĩ. 37-38 Diore jeni nʉcʉbʉgo yaparo seeto mairique mena Pablore cʉ pabario átiri cʉ cáaátiere cʉ cabuio tʉjawã. “Yucʉacã yʉ mʉja tʉjʉnemoquetigarã. Yʉ bauquetigʉ. Aácʉ yʉ bai,” na cʉ caĩrijere apiri caotiwã, tʉgooñarique paibana. To cõona cumuapʉ cʉ cacũ joora aáma yua.