23
To bairi Pablo ʉparãre to caneñaporãre tʉjʉri:
—Yʉ yarã, yʉ cacatiri rʉmʉri cõo Dio cʉ catʉjʉjoropʉ nipetiro cʉ caboorije yʉ átinucu. To bairi Dio mena yʉ cáti aninucurije tʉgooñarique pairique mano yʉ anicõa.
To bairo cʉ caĩro Dio wii macacʉ sacerdote maja ʉpaʉ Ananía cawamecʉcʉ Pablo tʉ catʉjʉnucurãre cʉ rijerore na capa rotiyupʉ. To bairi Pablo Ananíare ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:
—Mʉ roquere mʉ popiyeyegʉmi Dio, “Cañuʉ yʉ ã,” mʉ caĩto pairije bui. ¿Moisé cʉ carotirique caĩrore bairona mʉ cátaje wapa mʉre jã popiyeyegarã yʉ mʉ ĩti? To bairo mʉ caĩrije to cãnibato quena Moisé cʉ carotiriquere cabai botioʉ mʉ ã, yʉre na pa rotii, cʉ caĩñupʉ Pablo.
To bairo cʉ caĩro, to catʉjʉnucurã maca:
—¿To bairona Dio wii macacʉ sacerdote maja ʉpaʉ Dio cʉ cacũricʉrena rooro cʉ mʉ wadati mʉa? cʉ caĩñuparã.
To bairo cʉ na caĩro apii:
—Yʉ yarã, “Dio wii macacʉ sacerdote maja ʉpaʉ ãcʉmi,” yʉ ĩ majiquẽpʉ. Yʉ camajiata yʉ ĩquetiboricʉ. Dio cʉ carotirique, “Maja ʉparãre rooro na wada paiqueticõaña,” ĩ ucarique ã, na caĩñupʉ Pablo.
6-8 Tore cãna pʉga wame ricati cabuerã cãñuparã. Saduceo maja, aperã fariseo maja ricati jeto cabuerã cãñuparã. To bairi saduceo maja, “Camaja cabai yajiricarã tunu catirique mano,” caĩ tʉgooña buerã ãma. “Dio tʉ macana ángel maja manama, wãtia quena manama,” caĩ tʉgooñarã ãma. Fariseo maja maca, “Camaja cabai yajiricarã tunu catirique ãno, Dio tʉ macana ángel maja ãnama, wãtia quena ãnama,” caĩ tʉgooña buerã ãma. To bairi naa ricati jeto cabuerã topʉ na cãno tʉjʉʉ Pablo to caneñaporã cʉ na caapiparore bairo ĩi baujaro na caĩñupʉ:
—Yʉ yarã, yʉ quena fariseo macacʉna yʉ ã. Yʉ pacʉ quena to bairona fariseo macacʉna cãmi. Camaja na cabai yajiro beropʉ tunu catigarãma caĩri wame yʉ tʉgooña nʉcʉbʉgonucu. Tierena yʉ catʉgooña nʉcʉbʉgorijere ¿ñuuquẽto caĩ tʉgooñaʉ cʉ ãti? ĩrã mʉja neñaporã, na caĩñupʉ Pablo.
To bairo cʉ caĩro fariseo maja saduceo maja mena na majuuna caame wada netoñuparã. To bairi cajʉgoyepʉ jĩcarore bairo catʉgooñaricarã anibana quena caame ĩ wada netoñuparã topʉ caneñaporã. To bairo ame ĩrã caawajayuparã. Jĩcaarã cabuerã fariseo maja yua wamʉnʉcari na ĩ netogarã ocõo bairo na caĩñuparã:
—Ani caroorije cʉ caĩtorije buire jã bʉgaquẽe. Ʉ̃baa, Dio tʉ macacʉ ũcʉ cʉ wadaricʉmi cʉ caĩri wamere, caĩñuparã fariseo maja.
10 To bairi caneñaporã seeto na caame ĩ awaja netorijere apii polisía maja ʉpaʉ cʉ yarã polisía majare na cane buti aá rotiwĩ Pablore neñaporica wiipʉ cãnacʉre polisía ya wiipʉ, cʉ punijinirã nemoo cʉ jĩarema ĩi.
11 Ti ñamina Jesu Pablo tʉna buia ejanʉca:
—Uwiqueticõaña. Tʉgooñarique paiquẽja. Ati maca Jerusalẽpʉ yʉ ye quetire caroaro mʉ cabuiorore bairona Romapʉ quenare to bairona mʉ buiogʉ, cʉ caĩñupʉ Jesu yua Pablore.
Planes para matar a Pablo
12 Ape rʉmʉ cabujuri paʉ aperã judío maja caame ĩ wadapeni coteyuparã Pablore cʉ̃re na cajĩapere. “Yucʉacãna Pablore cʉ mani cajĩaparo jʉgoye mani ʉgaquetigarã, mani etiquetigarã. Cʉ jĩa yaparo to cõo mani ʉgagarã, mani etigarã. Cʉ jĩaquetibana quena mani caʉgaata, mani caetiata mani majuuna manire rooro popiye tamʉorique to ãmaro,” caame ĩ wadapeni coteyuparã. 13 To bairona caame ĩ wadapeni coterã cuarenta cãnacãʉ netoro cãñuparã. 14 To bairi sacerdote maja ʉparã, aperã judío majare cajʉgo ána tʉpʉ aá, ocõo bairo na caĩñuparã:
—Ocõo bairo jã ame ĩ wadapeni cotewʉ jãa: “Yucʉacãna Pablore cʉ mani cajĩaparo jʉgoye mani ʉgaquetigarã, mani etiquetigarã. Cʉ jĩa yaparo to cõona mani ʉgagarã, mani etigarã. Cʉ jĩaquetibana quena mani caʉgaata, mani caetiata mani majuuna rooro popiye tamʉorique to ãmaro manire,” jã ame ĩ wadapeni cotewʉ jãa, na caĩñuparã. 15 —To bairi mʉjaa, mʉja mena macana carotirã mena polisía maja ʉpaʉre cʉ queti jooya. “Jã caneñaporo jã tʉpʉ Pablore cʉ na neaparo tunu. Cʉ jã jeniñanemogacʉpʉ, nipetirona cʉ ye buire cʉ cátaje cõona mani jeniña peocõagarã,” ĩtori cʉ queti jooya polisía maja ʉpaʉre, caĩñuparã judío maja sacerdote maja ʉparãre, cabʉcʉrã carotirãre. —Jã maca mapʉ Pablore na caneató jã boca cotegarã, Pablore cʉ jĩagarã, na caĩñuparã.
To bairo na caĩro:
—Jaʉ, to bairona jã ĩgarã, caĩñuparã sacerdote maja ʉparã.
16 Pablo baio macʉ maca Pablore cʉ na cajĩagarijere caqueti apiyupʉ. To bairi polisía ya wiipʉ eja, Pablore cʉ cabuioyupʉ. 17 Pablo maca to bairo cʉ caĩ buiorijere apii jĩcaʉ polisíare carotiire cʉ pii:
—Ani cawamaʉre mʉ ʉpaʉ tʉpʉ cʉ ne aácʉja. Queti buiorica wame cʉ buiogʉmi, cʉ caĩñupʉ Pablo.
18 To bairo cʉ caĩro Pablo pamocʉre polisía maja ʉpaʉ tʉpʉ cʉ ne aá, ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:
—Pablo presopʉ cãcʉ yʉre piri anire mʉ tʉpʉ yʉ neatí rotimi, queti buiorica wame cʉ buioato ĩi, cʉ caĩñupʉ.
19 To bairi polisía maja ʉpaʉ maca Pablo pamocʉre aperobʉjaacãpʉ cʉ tʉ̃ga aá, aperã na caapiquẽtopʉ:
—¿Ñeere yʉ mʉ buiogati? cʉ caĩ jeniñañupʉ.
20 To bairo cʉ caĩ jeniñaro:
—Judío maja ʉparã ĩtorica wamere mʉ queti joogarãma. “Jã caneñaporo jã tʉpʉ Pablore cʉ na neaparo tunu. Cʉ jã jeniñanemogacʉpʉ nipetirona cʉ ye buire cʉ cátaje cõona mani jeniña peocõagarã,” ĩtori mʉ queti joogarãma. 21 To bairo na caĩto queti joorijere apiquẽja. Cuarenta cãnacãʉ netoro ãma, mapʉ Pablo cʉ cáaáto cʉ cumugarãma cʉ̃re boca jĩagarã, cʉ caĩñupʉ polisía maja ʉpaʉre.
—“Cʉ̃re mani cajĩaparo jʉgoye mani ʉgaquetigarã, mani etiquetigarã. Cʉ jĩa yaparo to cõo ʉga, eti, mani átigarã. Cʉ jĩaquetibana quena mani caʉgaata, mani caetiata mani majuuna rooro popiye tamʉorique to ãmaro manire,” caame ĩ wadapeni cotericarã ãma. To bairi yucʉra, “Jaʉ, mʉja caneñaporopʉ na yʉ ne aá rotigʉ Pablore,” mʉ caĩpere yuurã áama, cʉ caĩñupʉ Pablo pamocʉ polisía maja ʉpaʉre.
22 To bairo cʉ caĩro apii:
—“Polisía maja ʉpaʉre Pablore na cajĩagarije quetire yʉ buioʉ aápʉ,” aperãre na ĩ buioqueticõaña, cʉ caĩñupʉ polisía maja ʉpaʉ. To bairo cʉ ĩ yaparo cʉ cáaá rotiyupʉ yua.
Envían a Pablo ante Félix el gobernador
23 Pablo pamocʉ cʉ cáaáto bero polisía maja ʉpaʉ pʉgarã cʉ carotibojarãre na pi, ocõo bairo na caĩñupʉ:
—Mʉja yarã polisíare na quenoo yuu rotiya, yucʉ ñami Pablore canaiori paʉ bero las nueve cãno Cesareapʉ cʉ na cane aáparore bairo. Pʉga cien cãnacãʉ polisía, aperã polisía caballoa bui capeja aána setenta majuu, aperã polisía jarerique mena cáaána pʉga cien, to cãnacãʉ na aáparo. 24 Caballoare Pablo cʉ capeja aáparãre na quenoo yuu rotiya, cʉ capeja aápaʉ, cʉ apeyere cauma aápaʉ. Aperã dope bairo cʉ áti jĩa majiña mano Felis ati yepa Judea yepa macana ʉpaʉ tʉpʉ Pablore cʉ ne aánaja, caĩñupʉ polisía maja ʉpaʉ cʉ carotibojarã pʉgarãre. 25 To bairo na ĩ yaparo papera pũuropʉ Félire ocõo bairo cʉ caĩ queti uca jooyupʉ:
26 “Yʉ Claudio Lisia ati yepa macana ʉpaʉre Félire caroaro mʉ yʉ nʉcʉbʉgo ñuu roti. 27 Judío maja anire cʉ ñeri cʉ jĩagayabama. Cʉ̃re na cajĩagari paʉna romano majocʉ cʉ cãniere yʉ buioyawĩ. To bairi yʉ yarã polisía mena na matari cʉ yʉ neyawʉ na cajĩaboricʉre. 28 ¿Ñee unie cʉ ye bui cʉ̃re na jĩagati? ĩ majigʉ cʉ yʉ ne aáyawʉ judío maja ʉparã na caneñapo jeniñaropʉ. 29 To bairi cʉ na cajeniñaro na ya wame ricati na carotiriquere cʉ cabuio teñarije wapa cʉ jĩagama. Ñee unie caroorije cʉ cátiquẽtie wápana presopʉ cʉ cajõoquetipe ãno, cʉ cajĩaquetipe ãno, yʉ ĩ majiyawʉ. 30 Cabero aperã judío maja, ‘Ocõo bairo Pablore cʉ mani boca jĩagarã,’ na caĩrijere queti apii mʉ tʉpʉ cʉ yʉ joo, cʉ jĩarema ĩ tʉgooñari. Cʉ̃re cawadajãricarãre, ‘Ʉpaʉ Felis tʉpʉna aáti cʉ mʉja wadapenigarã,’ na yʉ ĩ joo. To cõona mʉ yʉ ĩ uca joo,” cʉ caĩ uca jooyupʉ polisía maja ʉpaʉ Félipʉre Judea yepa macana ʉpaʉre yua.
31 To bairi polisía maja na ʉpaʉ cʉ carotirore bairona ti ñamina Pablore cʉ cane aájuparã Antípatri na caĩri macapʉre. 32 Topʉ cani, ape rʉmʉ maca polisía caballoa bui capeja aáquetana catunucoajuparã Jerusalẽpʉre na ya wiipʉ tunu. Caballoa bui capeja aátana jeto Pablo mena caneto aájuparã Cesareapʉre aána. 33 To bairi Cesareapʉ ejarã na ʉpaʉ cʉ caucarica pũurore Félire cʉ joo, topʉna Pablore cʉ cacũñuparã. 34 Felis ti pũurore tʉjʉ yaparo:
—¿Noo macacʉ mʉ ãti mʉa? Pablore cʉ caĩ jeniñañupʉ.
—Cilicia yepa macacʉ yʉ ã, cʉ caĩñupʉ Pablo.
35 To bairo cʉ caĩro:
—Mʉre cawadajãricarã yʉ tʉpʉ na caejaropʉ yʉ mʉ cabuiogari wamere yʉ apigʉ, Pablore cʉ caĩñupʉ Felis. To bairo cʉ ĩ yaparo Ʉpaʉ Herode ãnacʉ cʉ cáti rotirica wiipʉ polisíare na cacote rotiyupʉ Pablore.