EL SANTO EVANGELIO SEGÚN
SAN MARCOS
1
Juan el Bautista predica en el desierto
(Mt 3.1-12; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28)
Jesucristo Dio Macʉ ye queti caroa queti ocõo bairo cãni jʉgoyupa. Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye queti buiori majocʉ Isaía cawamecʉcʉ ocõo bairo caĩ ucayupi Jesucristo ati yepapʉre cʉ cáatípere:
Camajare na canetoo catiopaʉ majuu cʉ jʉgoye yʉ joogʉ apeĩre yʉ ye quetire cabuio jʉgoyeyepaʉre. Cʉna anigʉmi camaja na yerire caroaro catʉgooña quenoo yuu rotii.
Jĩcaʉ cayucʉ mani yepapʉre camaja manopʉ awaja tʉjʉnucu teñagʉmi. Ocõo bairo ĩ buiogʉmi cʉ tʉpʉ caejarãre: “Caroaro quenoo yuuya mʉja yerire, cariape tʉgooñari mani Ʉpaʉ cʉ cáatíparo jʉgoye. Caroa macare ája,” caĩ ucayupi Isaía, Juan cʉ cabaipere Dio cʉ̃re cʉ caĩ rotiriquere.
To bairi Juan cayucʉ mani yepapʉre ãcʉ ocõo bairo na caĩñupʉ camajare:
—Caroorije mʉja cátinucurijere jʉtiritiri mʉja yeri wajoaya. Coje rericarore bairo caroorije jã cátiere Dio cʉ majirioato ĩrã bautisa rotiya, na caĩñupʉ Juan.
Capãarã ti yepapʉ Judeapʉ macana, Jerusalén macana quena capãarã camaja Juan cʉ cabuiorijere caapirã aájuparã. Caroorije na cátajere jʉtiriti, “Caroorije cána jã ã,” Diore na caĩro Jordán cawamecʉti yapʉ na cabautisayupʉ Juan.
Cʉ jutiiro waibʉcʉrã cameyo cawamecʉna poa mena juarica wʉ cajañanucuñupʉ Juan. Cʉ wẽarica wẽ waibʉcʉ ajero wẽ cãñupe. To bairi diroare, ñimiare ʉga, beroa ocore caetinucuñupʉ Juan. Camajare ocõo bairo na caĩ buionucuñupʉ Juan:
—Yʉ bero apeĩ yʉ netoro cãni majuʉ atígʉmi. Cʉ̃re bairo cabaii mee yʉ ã. Cawatoa macacʉ, paa coteri majocʉre bairona yʉ ã. Oco mena cabautisaʉ yʉ ã yʉa. Cʉ maca Espíritu Santore mʉja joogʉmi cʉ̃re caboorãre. Cʉ̃ Espíritu Santore joʉ, oco mena coje majuuricarore bairo mʉja átigʉmi, caroorije mʉja cátiere rei.
El bautismo de Jesús
(Mt 3.13-17; Lc 3.21-22)
Juan camajare cʉ cabautisari rʉmʉrina Jesu quena Galilea yepa Nasaré macapʉ cãnacʉ Jordán cawamecʉti ya Juan tʉpʉ caejayupʉ Jesu. Topʉ cʉ caejaro cʉ cabautisayupʉ Juan. 10 Cʉ cabautisaro bero Jesu camaa nʉcañupʉ ti ya tʉjaro. Maanʉca, ʉmʉrecoo jope capãro catʉjʉyupʉ Jesu. Cʉ catʉjʉro buare bairo bauʉ Espíritu Santo carui ajupʉ Jesu bui. 11 To bairo cʉ cabairi paʉna ʉmʉrecoopʉ cʉ Pacʉ cʉ cawadarijere caapiyupʉ Jesu:
—Yʉ Macʉ, yʉ camai netoʉ majuu mʉ ã. Seeto mʉ yʉ tʉjʉ wariñuu, cʉ caĩñupʉ Dio Jesure.
Tentación de Jesús
(Mt 4.1-11; Lc 4.1-13)
12 Jesure Juan cʉ cabautisaricaro bero nemoona Espíritu Santo cʉ cane aájupʉ cayucʉ mani yepa, camaja manopʉ yua. 13 Jesu topʉre cuarenta rʉmʉri majuu cãñupʉ. Waibʉcʉrã cauwarã watoapʉ cãñupʉ. Topʉ Jesu cʉ cãno Sataná maca ¿Diore cʉ bai netoo nʉcabocʉti? ĩi ricati wame caroori wamere cʉ cáti rotibajupʉ. Jesure Sataná to bairo cʉ caĩ wadajãrona Dio tʉ macana cʉ cacotera ejayuparã ángel maja Jesure.
Jesús comienza su trabajo en Galilea
(Mt 4.12-17; Lc 4.14-15)
14 Cabero ʉpaʉ Herode Juan camajare bautisari majocʉre presopʉ cʉ cajõoñupʉ. Juan presopʉ cʉ cãnitoye Jesu Galilea yepapʉ cáaájupʉ tunu, Dio ye quetire buio teñaʉ aácʉ. 15 Ocõo bairo caĩ buio teñañupʉ:
—Mere ejatʉgami mʉja tʉpʉre yoaro mʉja cayuuricʉ. Yucʉacãna mere Ʉpaʉ jãagʉmi. To bairi caroorije mʉja cátinucurijere jʉtiritiri mʉja catʉgooñarijere wajoaya. Dio camajare na netoo catiogʉmi ĩriquere api nʉcʉbʉgoya, caĩ buio teñañupʉ.
Jesús llama a cuatro pescadores
(Mt 4.18-22; Lc 5.1-11)
16 Cabero Jesu Galilea cawamecʉti ra ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ cáaáteñañupʉ. Ti ra tʉjaro aáteñaʉ topʉ Simón, apeĩ cʉ bai André na cabʉga ejayupʉ. Wai wajari maja cãñuparã naa. To bairi Jesu na tʉpʉ cʉ caejari paʉna bapire caroca ñuañuparã ti rapʉre. 17 To bairo na cáto tʉjʉʉ:
—Jitá yʉ mena, na caĩñupʉ Jesu. —Caroaro mʉja wai waja maji. Yucʉra yʉ mena aána camajare Dio ye quetire mʉja buio majigarã. To bairo mʉja caĩ buiorijere apirã na quena Diore caapiʉjarã anigarãma, na caĩñupʉ Jesu.
18 To bairo cʉ caĩrijere apirã nemoona na bapi yucʉre piti cũ, Jesu mena cáaácoajuparã.
19 Jesu petoacã aánemoʉ pʉgarãre na cabʉga ejayupʉ. Sebedeo punaare Jacobo, cʉ bai Juan jãare na cabʉga ejayupʉ. Bapi yucʉ cawooriquere jia quenoorã cumuapʉ cáti jañañuparã. 20 Na quenare na capiyupʉ Jesu. To bairo na cʉ caĩ piro apiri na pacʉ Sebedeore, cʉ paari majare na cáaáweoyuparã, Jesu mena aána yua.
Un hombre que tenía un espíritu malo
(Lc 4.31-37)
21 Cabero Capernaum cawamecʉti macapʉ caejayupʉ Jesu cʉ buerã mena. Sábado cãno judío maja na yerijãrica rʉmʉ cãno na caneñaponucuri wiipʉ cajãa ejayupʉ Jesu. Ti wiipʉ jãa ejaʉ ti wiipʉ cãnare na cabuio jʉgoyupʉ Dio ye quetire. 22 Jesu cʉ cabuiorijere apirã api wariñuubana quena caapi acʉacoajuparã, caroaro camaji netoʉ ãmi ĩrã. Nare cabuionucurãre bairo na cabuioquẽjupʉ Jesu maca. 23 Ti wii na caneñapori wiipʉ jĩcaʉ cawãti jãa ecooricʉ cãñupʉ. Ocõo bairo caĩ awajayupʉ:
24 —¡Jesu, Nasaré macacʉ! ¡Jã patowãcooqueticõaña! ¿Jãre rei acʉ́ mʉ bairi? Mʉ yʉ tʉjʉ maji. Dio cʉ cajooricʉna mʉ ã mʉa, caroorije cátiquẽcʉ. Cañuu netoʉ majuu mʉ ã, cʉ caĩ awajayupʉ cawãti jãa ecooricʉ.
25 To bairo cʉ caĩ awajaro apii Jesu wãti camajocʉpʉre cajañaʉre cʉ tutii ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:
—¡Janacoacʉja! To cõona buti aácʉja, cʉ caĩñupʉ Jesu.
26 To bairo Jesu cʉ caĩrona wãti camajocʉpʉre cãcʉ cʉ cayugui mecʉ riañao joroque cʉ cájupʉ. To bairo cʉ áti, seeto majuu caawajacoa buti aájupʉ yua. 27 To bairo cʉ cabairo tʉjʉrã ti wiipʉ caneñaporã catʉjʉ acʉacoajuparã. Tʉjʉ acʉa, na majuuna caame jeniñañuparã:
—¿Ñee unie to ãti ati wame cʉ cawama buerije? Wãtia camajapʉre cajañarã quenare na buu recõami. Na cʉ cabuti rotirona buticoapa, caame ĩñuparã.
28 To bairi yoaro mee Jesu cʉ cãnie quetire Galilea yepa macana caqueti api peticoajuparã.
Jesús sana a la suegra de Simón Pedro
(Mt 8.14-15; Lc 4.38-39)
29 Jesu neñaporica wiipʉ butiri bero Simón, André jãa ya wiipʉre caejayuparã Jacobo, Juan, Jesu jãa. 30 Ti wiipʉre Simón mañico bʉgoye riao cájupo. Jesure, “Riao áamo,” cʉ caĩ buioyuparã. 31 Jesu to bairo na caĩro apii co catʉjʉ jãajupʉ. Jãa, co wamopʉ ñe, co catʉ̃ga wamʉo nʉcoñupʉ. To bairo cʉ cátona nemoo bʉgoye cajanacoajupe. To bairi catí wamʉnʉca, nare caʉgarique peobojayupo yua.
Jesús sana a muchos enfermos
(Mt 8.16-17; Lc 4.40-41)
32 Muipu cʉ caroca jãaro bero canaiori paʉ bero cãno camaja nipetirã cariaye cʉnare, cawãtiacʉna quenare na cajee ejayuparã Jesu tʉpʉre. 33 To bairi nipetirã ti maca macana jope tʉpʉ caneñapoyuparã. 34 To bairo na caneñaporo tʉjʉʉ capãarã cariarãre na cariaye cʉtiere na canetoobojayupʉ Jesu. Ricati wameri jeto na cariaye cʉtiere na cacatioyupʉ. Cawãtia jañarã quenare na canetooñupʉ Jesu. Wãtiare na buu rei na cawada rotiquẽjupʉ, Dio Macʉ yʉ cãniere camajare na ĩqueticõato ĩi.
Jesús predica en Galilea
(Lc 4.42-44)
35 Ape rʉmʉ cabujuparo jʉgoye Jesu yopi, ti maca tʉjaro camaja manopʉ Diore cajenii aájupʉ. 36 Cabero Simón, aperã cʉ mena macana mena Jesure camacara aájuparã. 37 Cʉ̃re bʉga ejarã, ocõo bairo cʉ caĩñuparã:
—Camaja nipetirã mʉre macarã áama, cʉ caĩñuparã.
38 To bairo na caĩro:
—Jitá apero catʉacã cãni macaripʉ. Topʉ quenare yʉ ye quetire na yʉ buiogʉ. Tierena buio teñaʉ acʉ́ yʉ cáapʉ́ ati yepapʉre, caĩñupʉ Jesu.
39 To bairi Jesu nipetiro Galilea yepapʉ camaja na caneñaponucuri wiiripʉ na cabuio teñanucuñupʉ. Cawãtia cʉnare na carebojanucuñupʉ.
Jesús sana a un leproso
(Mt 8.1-4; Lc 5.12-16)
40 Jesu Galileapʉ cʉ cãno jĩcaʉ camajocʉ carupaʉ ajeri boaʉ Jesu tʉpʉ caejayupʉ. Cʉ tʉ eja, rʉpopatua mena tuatu ejacumuri ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesure:
—Yʉ carupaʉ ajero boarijere yʉ mʉ canetoogaata mʉ netoo maji.
41 Jesu cʉ bopacoo tʉjʉʉ cʉ pañari ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:
—Mʉre yʉ netoogʉ. To cõona mʉ caboarije mʉre yaticoagaro.
42 To bairo cʉ caĩrona cʉ caboabataje nemoona cayati peticoajupe yua. Carupaʉ boaquẽcʉ cãñupʉ yua. 43 Cabero Jesu, caroaro mena aácʉja ĩi, cariape cʉ caĩ buioyupʉ:
44 —Aperãre mʉre yʉ canetoorijere na buioquẽja mai. Cariapena aácoacʉja Dio wii macacʉ sacerdote majocʉ tʉpʉ. Aá, mʉ cacami boariquere cayatirijere cʉ iñooña. Cʉ majuuna tʉjʉʉ, “Yati peticoajupa,” ĩgʉmi. To bairo mʉre cʉ caĩro bero Diore mʉ canʉcʉbʉgorijere iñoori waibʉcʉ mʉ cajoe buje mʉgopaʉre cʉ mʉ joogʉ sacerdote majocʉre, Moisé cʉ carotiricarore bairona. To bairo mʉ cáto camaja nipetirã majigarãma mʉ cacami yatirijere.
45 To bairo Jesu cʉ caĩriquere cátiquẽjupʉ cacami boaricʉ. Átiquẽcʉna aá, nemoona camaja nipetirãre na cabuio bate peocõañupʉ. To bairi Jesu camaja capãarã na cãni macaripʉre caeja majiquẽjupʉ yua. Ti macari tʉjaropʉna cáaáteñañupʉ Jesu camaja capãarã na camanopʉ. Macaripʉ cʉ cãniquetibato quena camaja capãarã nipetiro macana Jesure cʉ catʉjʉrã ejanucuñuparã.