4
El ejemplo del sembrador
(Mt 13.1-9; Lc 8.4-8)
Cabero Jesu ʉtabʉcʉra tʉjaropʉ Dio ye quetire camajare na cabuio jʉgoyupʉ tunu. Camaja capãarã majuu caneñapoyuparã. Capãarã majuu na caneñaporo tʉjʉʉ Jesu cumuapʉ eja jãa, caejanumu ejayupʉ. Camaja maca paputiropʉ cãñuparã. Topʉ na cãno capee wameri buio majiorica wameri mena na cabuioyupʉ. Nare buio majioʉ, ocõo bairo na caĩ buioyupʉ:
—Apiya mʉjaa yʉ cabuiorijere: Jĩcaʉ camajocʉ cʉ ya wejepʉre trigo apeacãre caote aájupʉ. Jĩca rupaa cʉ caoterije ma tʉpʉ cawẽñupe. To bairi minia ti rupaare tʉjʉ rui atí, caʉga recõañuparã. 5-6 Ape rupaa ʉ̃ta yepapʉ care cumuñupe cajita manibʉjaropʉ. To bairi jita põreroacã cãno nʉcoo joo majiqueti, caputibatato beroacã muipu cʉ caajiro cajini recoajupe. Ape rupaa tunu cʉ cayaye bate oterije pota yucʉ watoapʉ care cumuñupe. To bairi caputibata apearire pota yucʉ maca bʉcʉa neto, caputi biacoajupe. To bairi tie carica cʉtiquẽjupe. Ape rupaa care cumuñupe caroa yepa cajita cʉti paʉre. To bairi tie caroaro puti, bʉcʉa, caroaro carica cʉticoajupe. Jĩca rupaari carica cʉjupe treinta rupaari. Ape rupaari sesenta rupaari carica cʉjupe. Ape rupaari tunu cien rupaari carica cʉjupe, na caĩ buioyupʉ Jesu, cumuapʉ ruiri petapʉ catʉjʉnucurã paarãacãre yua. —Yʉ caĩ buiorijere apiri caroaro apiʉjaya, caĩñupʉ Jesu.
El porqué de los ejemplos
(Mt 13.10-17; Lc 8.9-10)
10 Cabero camaja paarãacã na cáaáto bero cʉ mena macana, cʉ buerã doce cãna quena cʉ caĩ jeniñañuparã:
—¿Dope bairo ĩ buiogʉ mʉ ĩri mʉ caĩ buioejere?
11 To bairo cʉ̃re na caĩ jeniñaro ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu:
—Ʉpaʉ cʉ cãnie quetire majioʉ áami Dio mʉjaare cajʉgoye camajare cʉ camajioquetajere. Aperã yʉre caapiʉjaquẽna macare buio majiorica wameri mena na yʉ buio. 12 To bairi na maca yʉ cátiere tʉjʉ, yʉ cabuiorijere api, baibana quena api puoquẽema. To bairi caroorije na cátiere wajoagaquẽema. “Caroorije jã cátajere jã majiriobojaya,” Diore jeniquẽema, na caĩñupʉ Jesu.
Jesús explica el ejemplo del sembrador
(Mt 13.18-23; Lc 8.11-15)
13 Apeye na caĩnemoñupʉ Jesu tunu:
—¿Mʉjaare yʉ caĩ buio majiobaé wamere mʉja api puoquẽeti? To roquere tiere mʉja caapiquẽpata ape wameri yʉ cabuio majiorije quenare dope bairo áti mʉja api puoquetiborã. 14 Ocõo bairo ã: Oteriquere caotei Dio ye quetire cabuioʉre bairo ãmi. 15 To bairi jĩcaarã Dio ye quetire apibana quena api puoquẽema. Sataná na yeripʉ atí, na caapibatajere ema jee rericarore bairo nare áami, na majiriticõato ĩi. Ma tʉ care cumurique minia na caʉga reriquere bairona cãna ãma camaja to bairo cabairã. 16 Aperã camaja ʉ̃ta yepa jita põreroacã cãni yepapʉ care cumuriquere bairona cabairã ocõo bairo ãma Dio Wadariquere jĩacã caapirã. Nemoopʉre Dio ye quetire caroaro api wariñuurãma. 17 Api wariñuubana quena jita põreroacãpʉ care cumu putibatajere bairona, canʉcori manajere bairona yoaro apiʉjaquẽnama. Popiye nare to cãno to cõona janacõarãma. 18 Aperã camaja oterique aperi pota yucʉ watoapʉ care cumuriquere bairona ãma. 19 Dio ye quetire apibana quena ati yepa macaje macare seeto tʉgooñanucuma. Capee apeye unie, ati yepa macajere na cacʉgo wariñuupe boo netorãma. Tiere boo netobana Dio ye queti macare apiʉja janacõarãma. To bairi pota yucʉ watoapʉ care cumurique carica manajere bairona ãma, yʉ caboorijere átiquẽnana. 20 Aperã camaja caroa yepa cajita cʉtopʉ care cumuriquere bairona ãma. Dio ye quetire apirã caroaro caapiʉjacõa aninucurã ãma. To bairi jĩcaarã Dio ye quetire caapiʉjarã treinta aperi carica cʉtajere bairona ãma. Aperã Dio ye quetire caapiʉjarã sesenta, aperi carica cʉtajere bairona ãma. Aperã caroaro Dio yere caapiʉjarã oterica aperi cien aperi carica cʉtajere bairona ãma yua, na caĩñupʉ Jesu.
El ejemplo de la lámpara
(Lc 8.16-18)
21 Ape wame na caĩ buio nemoñupʉ Jesu tunu:
—Camaja jĩa bujuricarore jĩa bujurã carupa pata ẽoropʉ o cani cuñaricaro ẽoropʉ cũquẽnama. Caroaro cabaujari paʉ bui maca peorãma nipetiropʉ caroaro to ʉ̃ bujuato ĩrã. 22 To bairi tie cabujurore bairona yʉ cabuiorijere noa cajʉgoye caapi majiquetana api majigarãma. Cajʉgoyepʉre caapi majiña manaje to cãnibato quena api majigarãma. 23 Yʉ caĩ buiorijere apirã caroaro apiʉjaya, na caĩñupʉ Jesu.
24 Ocõo bairo na caĩnemoñupʉ Jesu:
—Mʉja caapirijere caroaro tʉgooña ʉjaya. Yʉ ye quetire mʉja caapi nʉcʉbʉgoro cõona mʉja quenare mʉja caapi majiro átigʉmi Dio. Caroaro caapi nʉcʉbʉgorãre caroaro na átinemo netogʉmi Dio. 25 To bairi noa yʉ cabuiorijere caroaro caapiʉjarãre capee api majiriquere na joogʉmi Dio. Aperã maca yʉ cabuiorijere caapiʉjagaquẽna yʉ yere na caapi majibatajeacã quenare na catʉgooña mawijiaro átigʉmi Dio.
El ejemplo de la semilla que crece
26 Ĩ yaparoʉ, apeye na caĩ buioyupʉ Jesu tunu:
—Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie queti buiorique jĩcaʉ camajocʉ yepapʉ cʉ caoterijere bairona ã. 27 Ote yaparo tʉjʉ ʉjaquẽcʉna aácoacʉmi. Cabero to cãnacã ñami canirique cʉti, to cãnacã rʉmʉ anicõa, to bairo cʉ cabaitoye cʉ caoterique puticoato. Dope bairo putiro ĩ majiquẽcʉmi. 28 Puti, yoaro mee pũu butiro. Buti yaparo carupa cape jeeñaro. Carupa cape jeeñari bero carica butiro. Tie bʉcʉa, carupa rupaa jeeñaro yua. 29 Ti rupaa cajũaro tʉjʉʉ tiere caotericʉ jeimi, to cõona bʉcʉa yaparo ĩi. Dio cʉ cãnie queti buiorique tie oteriquere bairona bai, caĩñupʉ Jesu, Diore caapiʉjarãre caricare jeericarore bairona na jee neogʉmi Dio caberopʉre ĩi, caĩ buioyupʉ Jesu.
El ejemplo de la semilla de mostaza
(Mt 13.31-32; Lc 13.18-19)
30 To bairo ĩ yaparo ocõo bairo caĩ buionemoñupʉ Jesu:
—Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire ¿dope bairo maca mani ĩ buio majiobocʉti? 31 Ocõo bairo ã: Jĩcaʉ camajocʉ mostasa apeacãre oteimi cʉ ya wejepʉ. Tie ape õqueacã majuu ã, oterique aperi nipetiri wame rʉgarijeacã. 32 Õca aperiacã anibato quena bʉcʉatopʉ apeye oterica yucʉ netoro ʉmʉari yucʉ aápá. Paca majuu rʉpʉricʉti. To bairi minia atí, tii rʉpʉripʉ na batirire peoma. To bairona ã Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie queti. Apeye netoro cãni majuuri wame ã.
33 Capee wame queti buio majiorica wameri mena camajare na caĩ buioyupʉ Jesu. Na caapi majiro cõona na caĩ buioyupʉ. 34 Camajare buei buio majiorica wame manona na caĩ buioquetinucuñupʉ Jesu. Cʉ buerã jetore, ocõo bairo ĩgaro ĩi, na ĩ majiato ĩi cariapena na caĩ buionucuñupʉ aperã na caapiquẽtopʉ.
Jesús calma el viento y las olas
(Mt 8.23-27; Lc 8.22-25)
35 Jesu oterique mena camajare cʉ cabuio majiorica rʉmʉ canaiori paʉ cãno Jesu caĩñupʉ cʉ buerãre:
—Jitá, ʉtabʉcʉra i nʉgoapʉ mani peña aáparo, caĩñupʉ.
36 To bairi Jesu camaja paarãacãre, “Aácʉ yʉ áa,” nare cʉ caĩ yaparoro cʉ cajʉgo peña aájuparã cʉ buerã cʉ cajañari cumua menana. Na capeña aáto tʉjʉrã, aperã quena na ye cumuari mena capeña aájuparã, Jesure ʉja peña aána. 37 Ti ra recomaca na catʉja peña aáto seeto majuu wino capapu ajupe. Wino seeto capapuro seeto majuu ti ra canacuañupe. Seeto majuu nacuabato cumuare pairo majuu caoco pa jãañupe. To bairi cumua ruacoato cabaibajupe yua. 38 To bairo to cabaibato quena Jesu maca cumua caʉjaro maca caabari ajero mena ẽoturi cacanicõa jañañupʉ. To bairi cumua caruagaro tʉjʉrã Jesure cʉ cayopioyuparã.
—¡Jesu, jã Ʉpaʉ, yopiya! ¿Mʉ tʉjʉbapari? ¡Rua yajicoa aána mani bai! cʉ caĩñuparã.
39 To bairo cʉ na caĩro apii Jesu wamʉnʉca, winore, cajaberijere cajana rotiyupʉ.
—¡To cõona janatoja! caĩñupʉ.
To bairo cʉ caĩrona wino, cajaberije nipetiro cajana peticoajupe.
40 —¿Nope ĩrã yʉ mena aábana quena yʉre catʉgooña nʉcʉbʉgoquẽnare bairona to cõo mʉja uwiri? caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre.
41 Na maca to bairo nemoo cajanaro tʉjʉrã catʉjʉ acʉacoajuparã:
—¡Abʉma! Seeto majuu camajii ãcʉmi. Wino, cajaberije quena cʉ carotiro caroaro apicõa, caame ĩñuparã.