28
Yuwa ínarüda ga Ngechuchu
(Mr 16.1-8; Lc 24.1-12; Cu 20.1-10)
Rü sabaduarü ngunexü̃guwena ga yüxüarü pèxmama, rü yéma naxmaü̃wa íiyadaugü ga María ga Magadácü̱̃ã̱x rü naĩ ga María. Rü ngürüãchi poraãcü naxĩã̱xãchiane, yerü wüxi ga daxũcü̱̃ã̱x ga Cori ga Tupanaãrü orearü ngeruü̃ ínarüxĩ, rü naxmaü̃wa nangu rü ínanangũxgachi ga guma nuta ga namaã nangũxtaü̃cü ga yema naxmaü̃. Rü ñu̱xũchi guma nutaétüwa narüto. Rü yema orearü ngeruü̃ rü wüxi ga bèi̱xbẽ́xanexü̃rüü̃ niy̱auracüü. Rü nacómüxü̃chi ga naxchiru. Rü yexguma yemaxü̃ nadaugügu ga churaragü rü norü muü̃maã nidu̱ru̱xe, rü yexma niyuãchitanü. Rü yexguma ga yema orearü ngeruü̃, rü ñanagürü ngĩxü̃ ga yema ngecügü: —¡Tãxṹ i pemuü̃ẽxü̃! Choma nüxü̃ chacuèx rü naxcèx pedaugü ya Ngechuchu ga guma curuchawa yapotagüãcü. Nataxuma i nuã, erü marü wena namaxü̃, yema nüma ü̃pa pemaã nüxü̃ yaxuxü̃rüü̃. ¡Rü nuã pexĩ, rü ípeyadèu̱x i naxmaü̃ i ngẽma inaxügüãxü̃wa ga naxü̃ne! ¡Rü paxa ípixĩ, rü norü ngúexü̃gümaã nüxü̃ peyarüxugüe rü marü ínarüda rü wena namaxü̃ ya Ngechuchu! Rü ñu̱xma rü marü pexü̃pa nüxĩra Gariréaanewa naxũ i nümax. Rü nge̱ma tá nixĩ i nüxü̃ peyadauxü̃. Rü ngẽma nixĩ i ore i pemaã nüxü̃ chayarüxuxü̃ —ñanagürü. Rü yexguma ga yema ngecügü rü paxama nüxna íiyaxĩ ga yema naxmaü̃. Rü imuü̃ẽ, natürü itaãẽgü ta. Rü poraãcü iixü̃ãchi na Ngechuchuarü ngúexü̃gümaã nüxü̃ na yanaxugüexü̃cèx ga yema ore ga daxũcü̱̃ã̱x ngĩmaã nüxü̃ ixuxü̃. Rü yexguma inaxü̃ãchiyane, rü ngürüãchi yéma ngĩxcèx nango̱x ga Ngechuchu, rü ngĩxü̃ narümoxẽ. Rü ngĩmagü rü Ngechuchucèx iyabuxmü rü nüxü̃ iyacuèxüü̃gü, rü naparawa inèĩ̱xãchitanü. 10 Rü nüma ga Ngechuchu rü ñanagürü ngĩxü̃gü: —¡Tãxṹ i pemuü̃ẽxü̃! ¡Rü ípixĩ rü chaueneẽgü i chorü ngúexü̃gümaã nüxü̃ peyarüxu rü Gariréaanewa naxĩ! Rü nge̱ma tá nixĩ i choxü̃ nadaugüxü̃ —ñanagürü.
Churaragü rü paigüarü ãẽ̱xgacügümaã nüxü̃ nayarüxugüe ga yema ngupetüxü̃
11 Rü yexguma ga yema ngecügü rü namagu naxĩyane, rü ñuxre ga churaragü ga yéma naxmaü̃wa dauxü̃taegüxü̃ rü Yerucharéü̃wa naxĩ. Rü paigüarü ãẽ̱xgacügümaã nüxü̃ nayarüxugüe ga guxü̃ma ga yema ngupetüxü̃. 12 Rü yema paigüarü ãẽ̱xgacügü rü namaã nayarüdexagü ga Yudíugüarü ãẽ̱xgacügüerugü. Rü nügümaã nanamexẽẽgü ga ṯacümaã tá churaragüxü̃ na yaxucu̱xẽgüxü̃. Rü ñu̱xũchi nüxna ngĩxü̃ naxãgü ga tacü ga dĩẽru. 13 Rü namaã nüxü̃ nixugüe rü ñanagürügü: —¡Pema rü ñaperügügü tá:
“Ngẽxguma chütacü tapeeyane, rü norü ngúexü̃gü toechita nge̱ma naxĩ rü nayayauxgü ga naxü̃ne” ñaperügügü tá! 14 Rü ngẽxguma ãẽ̱xgacü ya Piratu tá nüxü̃ cuèxgu i ngẽma ngupetüxü̃, rü toma rü tá namaã tidexagü rü namaã tá tanamexẽẽ na taxuü̃ma pemaã naxüxü̃cèx —ñanagürügü. 15 Rü yexguma ga yema churaragü rü ngĩxü̃ nayauxgü ga yema dĩẽru. Rü yema ãẽ̱xgacügü namaã nüxü̃ ixugüxü̃rüü̃ duü̃xü̃gümaã nüxü̃ nixugüe. Rü ñu̱xma rü ta ngẽmatama dexa nixĩ i nüxü̃ yaxugüxü̃ i Yudíugü.
Ngechuchu nanamu ga norü ngúexü̃gü
(Mr 16.14-18; Lc 24.36-49; Cu 20.19-23)
16 Rü yema 11 ga Ngechuchuarü ngúexü̃gü rü Gariréa- anewa naxĩ ga guma mèxpǘne ga Ngechuchu namaã nüxü̃ ixuxü̃newa. 17 Rü yexguma Ngechuchuxü̃ nadaugügu rü nüxü̃ nicuèxüü̃gü, woo ñuxre ga norü ngúexü̃gü rü tama aixcüma nayaxõgü na Ngechuchu yiĩxü̃. 18 Rü yexguma ga Ngechuchu rü naxcèx nixũ, rü ñanagürü nüxü̃: —Tupana rü ãẽ̱xgacüxü̃ choxü̃ nixĩxẽẽ i guxü̃ i daxũguxü̃ i naãnewa rü guxü̃ i ñoma i naãnewa. 19 —Rü ñu̱xma rü chanaxwèxe i guxü̃ i nachiü̃ãnewa pexĩ i guxü̃ i duü̃xü̃gütanüwa. ¡Rü chorü duü̃xü̃güxü̃ peyaxĩgüxẽẽ̱x! ¡Rü ípenabaiü̃xẽẽ̱x chauégagu rü Chaunatüégagu rü Naãẽ i Üünexü̃e̱gagu! 20 ¡Rü penangúexẽẽ̱x na naga naxĩnüẽxü̃cèx i guxü̃ma i ngẽma pexü̃ chamuxü̃! ¡Rü dücax, guxü̃gutáma pexü̃tawa changẽxmaẽcha ñu̱xmatáta nagú i naãne! —ñanagürü ga Ngechuchu.