10
Rongorongo Vono Nona Tavtavuin Israel Tuai
La voraiku peresi na vevoraiku, na opoia vara ha levosahia vara tamar̃a la lo toho na ruhuruhun telangi atu, ale enira mo isoiso la hahau roto na tasi hin masapa atu God mo vaia, ale enira mo isoiso la mai tamlohi usuri non Moses ale la paptijo hinia hin telangi atu ale hin tasi atu, enira mo isoiso la hani hanhani atu God mo silea, enira mo isoiso la inu hin wai atu God mo silea. Matan la inu hin vatu mauri atu sei mo lo usurira, ale vatu atu enia Kr̃isto. Pani God mo sopo avulahi na sope vaora tavera, matan God mo vilimateira, ale mo pla hau na tarapera na jara hasetoho atu.
La hinau sei la masese sohena tovongi matea isar̃a, matan vara r̃a pa sopo opoi na hina sasati sohera. Ha pa sopo lotulotu vono sohena tatuara la lo vaia tuai, sohen la ulia moiso vara, ‘Tamlohi la sakele vara la hanhani, la inu, ale hitahu, la turu la velu’. Exo 32.6 R̃a pa sopo usuri na posposi maji sohena tatuara sei la lo vaia tuai, rani matelete purongo vao sei la mate, evira mo tikeli tari vaha ngavulu rua mo tolu (23,000). R̃a sopo vaihite Moli sohen la tatuara atu la lo vaihitea tuai sei ale mata la hati matemateira, 10 teni r̃a sopo reti vavarihi sohen la tatuara atu la lo vaia tuai, ale angelo mata mateia mo vilimatemateira. 11 La hinau sei la mai isara tuai sohena tovongi matea isar̃a, ale la ulira mata retir̃oar̃oahai isar̃a nake, enr̃a sei r̃a lo toho na pongi hitahu.
12 Matan haratu, sava tamlohi mo lo r̃omr̃omia vara enia mo lo turu r̃ilangi, i lo kilau mamahunia vara i sopo jovi sohera. 13 Mo sopo te vaihite hatea vara ko jovi hinia mo tinapua hin la haratu la lo tikeli na tamlohi tari. God mo lo turu r̃ilangi tarea, ale i pa sopo tinar̃ihia vara te hinau hatea i vaihite kamim i jeu na vaihite sei ha er̃i horora, pani hin vaihite atu God i pa sile te malele mata rovo hinia matan vara ha pa er̃i jelu hinia.
Ler̃uhu Non Moli Na Hanhani Tapu
14 Matan hinau sei, la voraiku r̃uhur̃uhu, ha rovo na lotulotu vono. 15 Noku reti mo lo vano isana tamlohi la tamlohi tapurongo, ha ari na sava na lo verea isamim. 16 Paniken mata ler̃uhu non God sei r̃a lo vere meje isana matana, enia matan vara enr̃a mo isoiso r̃a er̃i lavi na ler̃uhu na r̃aen Kr̃isto hinia. Ale pereti atu r̃a lo topea, enia matan vara enr̃a mo isoiso r̃a er̃i lavi na ler̃uhu na epen Kr̃isto hinia. 17 Matan pereti atu enia pereti matelete purongo, enr̃a sei r̃a vao matuvana, r̃a mai epe matelete, matan enr̃a mo isoiso r̃a hani na pereti matelete purongo. 18 Ha to r̃omr̃omi na tavtavuin Israel. Ka hitea vara la haratu sei la lo hani na malamalai, la sopo mai matelete matana?
19 Ka r̃omi vara na lo vere na sava? Na sopo verea vara tamasi teni te hanhani sei la silea isara enira hinau purongo. 20 Mo vono! Na lo verea vara malamalai atu tamlohi r̃or̃oha la lo silea, la lo silea isana tanume sasati, mo sopo isan God. Na sopo opoia vara kamim ha matavuhi peresi na tanume sasati. 21 Ha sopo er̃i inu na paniken non Moli, ale ha inu na paniken nona tanume sasati! 22 Mo toma? Mo tataholo vara r̃a vaivai Moli i lolokoru? Ka r̃omi vara enr̃a r̃a r̃ilangi r̃a jeu Moli?
Materi Nona Kalesia
23 Tamlohi hai la lo verea lara, “A er̃i vai na hinau tari na opoia!” Mo r̃uhu pani hinau tari la pa sopo r̃uhu hiniho ale hai lara, “A er̃i vai na hinau tari na opoia!” Mo r̃uhu pani hinau tari la pa sopo tueniho vara o ulua. 24 I pa sopo tea i r̃omr̃omi na sava mo r̃uhu isana purongo. Ha r̃omr̃omi na tinapua, ale sava i pa r̃uhu isara.
25 Ha hani na mit la ar̃ehira na jara maket, i sopo te retiusia vara la silea isana tamasi moiso teni mo vono matan vara r̃omimim i sopo r̃omkaka hinia. 26 Matan Retitapu mo verea vara, ‘Varama enia non Moli, ale hinau tari la lo toho hinia enira nona’. Psa 24.1
27 Ale vara te tamlohi r̃or̃oha mo tovi kamim vara ha hanhani peresia, ale ka avulahi vara ha vano, ha hani na sava hinau la taua na nahomim, i sopo te retiusia hinira vara la tataholo vara ha er̃i hanira teni mo vono. 28 Pani vara tea mo verea isamim vara, “Hinau sei la silea sohen malamalai moiso!” vara mo sohena, ha sopo hania matan enia mo vere kamim hinia, ale matan vara i sopo komo te r̃omina. 29 Pani na sopo vere na r̃omimim, pani r̃omin tamlohi atu. Matan mata sava natu, noku materi i pa isoiso mata r̃omr̃omi non te tinapua? 30 Vara na lavia peresi na vere meje isan God, mata sava natu, tea la er̃i tuvaiau matan hinau sei na vere meje matana moiso?
31 Ale matana, sava ka hania teni ka inua teni ka vaira, ha vaira matan vara hasohaso i pa vano isan God matana. 32 Ha sopo vai te hinau mata vaivai na Jew, teni na tamlohi r̃or̃oha teni isana vao kalesia non God, 33 sohen enau sei na vaihitea vara a vai na tamlohi tari la avulahi na hinau tari sei na lo vaira. Na sopo vaia mata i pa r̃uhu isaku, pani na lo alea vara a vaia i tueni na tamlohi matuvana matan la pa er̃i juri.