15
Vujangi Mata Sauteterahi Non Kr̃isto
Ale la voraiku peresi na vevoraiku, na opoia vara ha mele r̃omr̃omi pa Retir̃uhu sei na lo retivujavujangi kamim hinia sei ka lavia moiso, ale mo tikeli nake, ka pa lo turu r̃ilangi hinia. Ale ka lo juri hinia nake, vara ha lo taurilati r̃ilangi reti atu sei na retivujavujangia isamim, vara i vono, korong nomim rasua enia hina purongo.
Matan na pete sile kamim hin vujangi aulu atu hin la haratu Moli mo lo silera isaku moiso, enia vara Kr̃isto mo mate mata nor̃a hehe, sohena Retitapu mo verea, ale usuri na noku vujangi, enia la tavunia, ale na hatolu rani God mo sauteterahia sohena Retitapu mo verea. Ale hin rani atu enia mo pala isan Peter, moiso isan la nona tamlohi usuri atu tupu sangavulu r̃omana mo rua. Moiso, mo mele pala isana vao vorai kalesia matea na rani matea, evira mo jeu mo ngav sangavulu lima, (500) vao tavera hinira la pa lo mauri mo tikeli nake, pani tatuara la mate moiso. Ale moiso mo pala isan James, moiso mo pa isana vahar̃ule tari. Hitahu mo pala isaku, mo sohena vara na sopo vora na noku rani vora tataholo. Matan na nona vao vahar̃ule enau na atano jea, ale mo sopo tataholo vara la toviau vara a vahar̃ule matea, matan na lo levuti na vao kalesia non God.
10 Pani r̃omr̃uhu non God mo vaiau na mai sava tamlohi nake, ale nona r̃omr̃uhu isaku mo sopo vano hina purongo. Mo vono, matan enau na voko r̃ilangi mo jeu na vahar̃ule tari, pani mo sopo enau haseku na lo voko, pani r̃omr̃uhu non God sei mo lo toho hiniau. 11 Mo sopo te hinau hinia vara hare natu mo retivujavujangia isamim vara enau teni enira, hina aulu hinia enia matan ka rasu na sava kama retivujavujangia isamim.
Mele Turu Na Mateia
12 Ale ha to verea isaku, mata sava natu, tatuamim la lo verea vara i pa sopo te sauteterahi na mateia? Na lo usia sohena matan kama lo retivujavujangia vara Kr̃isto mo turu na mateia. 13 Matan, vara i sopo te sauteterahi na mateia, mo verea vara Kr̃isto mo sopo mele turu na mateia. 14 Ale vara Kr̃isto mo sopo turu na mateia, nomam retivujavujangi enira la vano hina purongo, ale nomim rasua mo vano hina purongo. 15 Ale vara sohena, kamam nona vahar̃ule kama lo retihalu hin God matan kama lo verea vara God mo sauteterahi Kr̃isto na mateia, pani vara reti atu mo varar̃uhu, mo verea vara God i pa sopo sauteterahi na tamlohi. 16 Matan, vara la haratu la mate la sopo mele turu na mateia, Kr̃isto sohena mo sopo turu na mateia. 17 Ale vara Kr̃isto mo sopo mele turu na mateia, nomim rasua enia hina purongo, ale kamim ka pa lo toho na nomim hehe. 18 Ale la haratu la mate hin Kr̃isto la tihai jejeu. 19 Vara nor̃a r̃omtoho hin Kr̃isto enia matan mauri nike nake purongo, tamlohi tinapua la pa r̃omr̃omia vara enr̃a r̃a rongorongo vono.
20 Pani mo vono! Enia hina varar̃uhu matea vara Kr̃isto mo turu na mateia, enia vua tiroma hin la haratu la mate moiso.
21 Matan sohen mateia mo mai na tamlohi matea, ale mele turu na mateia mo mai na tamlohi matea. 22 Matan hin Adam, tamlohi tari la mate, ale tamlohi tari hin Kr̃isto la pa mele mauri. 23 Pani usuri na malele tataholo mata sauteterahi, Kr̃isto mo tiroma, moiso la haratu nona na nona mele mai.
24 Moiso pongi hitahu i pa pala hin rani atu vara Kr̃isto i komo na suiha meresahi tari sei la aulu teni la lo tauri na suiha peresi na r̃ilangi, moiso i pa sile na nona suiha mata aulu na hinau tari isan God Tama. 25 Matan enia i pa tauri na suiha i tikeli rani atu vara mo tau vevuhi na nona meresahi tari na ruhuruhu palona. 26 Isoiso meresahi vara i pa komoa, enia mateia. 27 Matan Retitapu mo verea vara, ‘God mo tau vevuhi na hinau tari vara la pa toho na ruhuruhu palona’. Psa 8.6 Reti atu mo verea vara, ‘hinau tari vara la pa toho na ruhuruhu palona’ mo memera purongo vara God Tama i pa sopo toho na ruhuruhuna. 28 Hin rani atu hinau tari la mai na ruhuruhun Natuna, ale Natun God sohena i pa hase taua i toho na ruhuruhun God Tama sei mo tau na hinau tari na ruhuruhuna, ale God i pa aulu na hinau tari na jara tari.
29 Vara tamlohi la pa sopo turu na mateia, sava natu mo lo toho na r̃omin la haratu la lo lavi na paptijo matan la haratu la mate moiso? Vara tamlohi la pa sopo turu na mateia, mata sava natu tamlohi la lo lavi na paptijo matara?
30 Sava natu mo r̃uhu na nomam vavahinau nike, matan mo lo tau na mateia na nahomam tarea? 31 Matan na lo vere tataholoia isamim la voraiku peresi na vevoraiku, noku hapahapa hin Kr̃isto enia kamim sei, matan rani mo visa moiso, mariviti a lo mate matamim. 32 Sava hina r̃uhu i pa malue na noku valum peresi maji jala sei, la tamlohi atu Ephesus, vara i pa sopo te sauteterahi na mateia? Vara mo sopo te sauteterahi, mo r̃uhu vara r̃a vaia usuri retireti nike vara,
‘R̃a vai na hanhani tavera,
ale r̃a inu, matan pavuho r̃a pa mate.’ Isa 22.13
33 Ha sopo tinar̃ihia vara tea i halu kamim hin haratu la lo verea lara, “Posposi nona tamlohi sasati i er̃i posi na posposi tataholo nona tamlohi r̃uhu.”
34 Ha rovo na nomim posposi sasaruhu, ale ha isoiso na hehe, matan tatuamim la sopo levosahi te hinau hin God. Na verea matan vara a vai kamim ha mahanuhanu.
Epe Tuai Peresi Na Epe Paro
35 Pani tea i pa usia vara, ‘Tamlohi mate la pa mele turu sohena sava? Ale epera la pa sohena sava?’ 36 Kamim tamlohi rongorongo vono! Sava ka lavoa i pa sopo er̃i mauri vara i sopo mate tiroma. 37 Ale sava ka lavoa, mo sopo enia natu mo mele tuvu, matan enia piri matea purongo, hina purongo vara piri wit teni te piri vipahai tinapua. 38 Ale God mo silea na epena usuri na masalona, ale mo sile na piri hatehateahi na epe tinatinapua. 39 Matan epe tari la sopo sohesohera, pani epe tamlohi enira la sohesohera, epe maji palo vati la tinatinapua, epe maji avuavu mo mele tinapua, ale epe maji tasi mo tinapua.
40 Epe hinau na tuka la tinapua na epe hinau na varama, pani memera epe na tuka la tinapua, ale memera epe na varama la tinapua. 41 Memera alo enia hinau matea, memera vitu enia mo tinapua, memera vitusarasara la mele tinapua, matan memera vitusarasara matea matea la tinatinapua.
42 Ale mo sohena natu na sauteterahi nona mateia. Sava la tavunia enia i pa r̃ovo, sava mo mele turu enia i sopo er̃i r̃ovo. 43 Sava la tavunia enia hina purongo, ale sava mo turu enia mo r̃uhur̃uhu jea. Sava la tavunia enia mo talekoleko, ale sava mo turu enia mo r̃ilangi. 44 Sava la tavunia enia epe mata varama, ale sava mo turu enia epe matan na tuka. Vara epe matea matan varama nike, i pa epe matea matan na tuka.
45 Sohen la ulia lara, ‘Tamlohi tiroma atu Adam mo mai tamlohi mo lo mauri’. Gen 2.7 Harua Adam atu mo pa mai hitahu, enia mo sile na mauri mata Tanumen God. 46 Sava mo mai tiroma, mo sopo haratu matan na tuka, pani haratu mata varama, haratu matan na tuka mo pa usuria hitahu. 47 Tamlohi tiroma, enia mo tai na varama, mo malue na lepa, pani harua tamlohi enia mo tai na tuka. 48 Tamlohi tari na varama la lavi na epe varama sohen Adam, pani eper̃a matan na tuka i pa sohen epen Kr̃isto. 49 Nake r̃a sohen Adam, tamlohi mata varama, ale hitahu r̃a pa sohen Kr̃isto sei mo tai na tuka.
50 La voraiku peresi na vevoraiku, na verea isamim, vara epe peresi na r̃ae matan varama nike la pa sopo er̃i unu hin mauri atu na tuka, teni haratu i pa r̃ovo i pa sopo er̃i unu hin mauri atu i sopo er̃i r̃ovo.
51 Ha tapurongo, a pa vere kamim na hina luhu matea. Enr̃a mo isoiso r̃a pa sopo mate, pani enr̃a mo isoiso r̃a pa posi, 52 vahatea purongo na isoiso roroa trumpet non God. Matan roroan trumpet atu i pa roroa, ale la haratu la mate la pa turu la sopo er̃i mele r̃ovo. Enr̃a mo isoiso r̃a pa posi. 53 Matan epe mata r̃ovo nike, i pa ru epe atu i sopo er̃i r̃ovo, ale epe mata mate nike, i pa ru na epe i sopo er̃i mate.
54 Hin rani atu vara hinau mata r̃ovo mo ru na hinau i sopo er̃i r̃ovo, ale epe mata mate i ru na epe i sopo er̃i mate, ha pa levosahia vara sava la ulia tuai moiso i pa masese natu vara,
‘Suiha mata mauri mo r̃olomi na mateia.’ Isa 25.8
55 ‘Eh mateia! Suiham enia epu?
Eh mateia! Suiham mata sile na rongohaji enia epu?’ Hos 13.14
56 Suiha mata sile na rongohaji non mateia enia hehe, ale suiha mata hehe enia leu non God. 57 Pani r̃a vere meje isan God sei mo lo siler̃a na suiha matan vara r̃a jeu na nor̃a meresahi tari hin nor̃a Moli Iesu Kr̃isto.
58 Matan hinau sei, la voraiku kalesia r̃uhur̃uhu, ha turu r̃ilangi, ale ha sopo hisuhisu, tarea ha vai na vavahinau non Moli matan ka levosahia vara hin Moli nomim vavahinau i sopo er̃i vano hina purongo.