2
Tanume Tapu Mo Mai
Ranin Pentecost mo pala, la lo toho na jara matea enira mo isoiso. Ale vahatea purongo, la rongo na hinau matea sohena langi tavera matea mo lo sere, ale mo mar̃ivisi ima atu la lo sakele hinia. Ale hinau hai sohena pepe hapu, la pala isara la sakele aulu na patura hatehateahi. Ale enira mo isoiso, Tanume Tapu mo sohonira, ale la tapulo retireti na leo tinatinapua sohen Tanumen God mo tinar̃ihira hinia.
Hin rani atu, Jew matuvana na jara tari na varama sei r̃omira mo r̃ilangi mata nora rasua la lo toho atu Jerusalem. Ale vaore tavera atu, mo vai na vao tamlohi la mai jara matea, ale la hutura matan enira hatehateahi la rongora la lo retireti na leora.
Ale la hutura, la mar̃urahi tavera lara, “Avei, la tamlohi nike, la sopo mara Galilee nakonako? Ale mata sava natu r̃a lo rongora la lo retireti na leo jarar̃a hatehateahi sei r̃a vora hinira? Enr̃a mara Pathian, Medes, Elamite ale mara Mesopotamia, Judea, Cappadocia, Pontus, Asia, 10 Phrygia, Pamphylia, Egypt ale jara hai Libya na lolon Cyrene, ale hai la tai Rome. 11 Tatuar̃a Jew, tatuar̃a enira la tamlohi r̃or̃oha sei la lo usuri Moses, ale mara Crete peresi na mara Arabia — r̃a rongora la lo retireti na leor̃a. La lo vere na vavahinau r̃uhu mata suiha non God.” 12 Ale enira mo isoiso, la mar̃urahi la hutura, la lo vereverera hinia lara, “Matamata mata sava nahai?” 13 Pani tatuara la kerehira lara, “Hara sei, la drong na waen meji!”
Peter Mo Retivujavujangi
14 Ale Peter peresi la tupu sangavulu r̃omana matea atu, la turu mai na nahora, ale mo ulo mo verea isara mara, “Mara Judea, ale mara Jerusalem tari, ha tapurongo! Ha levosahi mamahuni hinau nike! 15 Matan la tamlohi nike la sopo drong sohen ka lo r̃omr̃omia, matan mo pa lo r̃alavuho purongo nahai. 16 Pani hinau nike pr̃ovet Joel mo verea moiso mara,
17 ‘God mo verea mara:
Na pongi hitahu, a pa surei na Tanumeku na tamlohi tari,
ale natumim peresi na venatumim la pa retimangovi,
ale uluvoumim lamane la pa hite na hinau sohena mavuho a pa vujangia isara,
ale vajiahamim a pa silera na mavuho;
18 hin pongi atu sohena,
a pa surei na Tanumeku isana noku slev lamane peresi na slev har̃ai,
ale la pa retimangovi.
19 Ale a pa vujangi na matamata mar̃urahi tavera aulu na masapa,
ale matamata mata r̃ae,
hapu peresi na asu hapu atano na varama,
20 ale alo i pa posi i mai i r̃or̃oha,
majhi vitu i pa hahara sohena r̃ae,
la pa pala tiroma hin rani atu Moli i pa mele mai,
rani tavera atu i pa r̃uhur̃uhu jea.
21 Ale rani matea i pa mai vara sava tamlohi la tau na nora rasu na hijan Moli la pa juri.’ ” Joel 2.28–32
22 Ale Peter mo mele verea mara, “Tavtavuin Israel, ha tapurongo! Iesu mara Nazareth, tamlohi matea God mo taua na nahomim, mo lo vai na vavahinau mata suiha, matamata r̃uhur̃uhu tavera, peresi na matamata mar̃urahi sei God mo vaira na nahomim hin Iesu, sohen kamim mo isoiso ka levosahi mamahunia — 23 tamlohi atu, ka taua na lima tamlohi sasati, matan vara la pa vosaea na talopeilopei vara i mate, pani haratu mo pa lo usuri na r̃omr̃omi tavera non God, ale enia mo levosahia tiroma moiso vara i pa sohena. 24 Pani God mo sauteterahia, mo teria na liman mateia, matan mateia i pa sopo er̃i tauria na suihana. 25 Matan supe David mo retireti matana mara,
‘Tarea na lo hite Moli na nahoku,
matan enia mo lo toho na matuaku,
enau a pa sopo hisu.
26 Matan haratu mapuku mo avulahi,
ale leoku mo uloulo na hasohasona!
Epeku i pa toho na liman r̃omtoho,
27 matan engko God o pa sopo tinar̃ihia vara a toho na varama mata mateia,
teni vara o tinar̃ihia vara nom tamlohi tapu i r̃ovo na taptap.
28 Engko ko vujangiau moiso na malele mata mauri;
engko o pa vaiau a avulahi tavera na nahom.’ Psa 16.8–11
29 La vorai, na levosahi mamahunia vara a er̃i verea isamim, vara pua David mo mate ale la tavunia. Ale tapuna mo lo toho peresir̃a mo kakau nake. 30 Matan David enia pr̃ovet matea, mo levosahia vara God mo vai na retitauhi matea peresia, vara mahapina matea, i pa sakele na nona jara sakele mata supe, 31 David mo hiteulia tiroma moiso, ale mo verea mara Kr̃isto i pa sauteterahi, ale vara i pa sopo taua vara i lo toho na varama mata mateia teni vara epena i r̃ovo.
32 Iesu sei, God mo sauteterahia na mateia, ale kamam mo isoiso kama hitea. 33 Nake, God mo tahea mo sahe na matuana, vara i tauri na suiha tavera sei mo aulu jea mo jeu na tinapua na tuka, ale usuri na retitauhi non God Tama, mo lavi na Tanume Tapu, ale mo sureia hin kamam, sei ka lo rongoa ale ka lo hitea nakerihi. 34 Matan David mo sopo lo sahe aulu na tuka, pani enia mo verea mara,
‘Moli, mo verea isan noku Moli:
O sakele na matuaku,
35 i tikeli rani atu a vai na nom meresahi, la toho na ruhuruhu palom.’ Psa 110.1* ruhuruhu palom: Iesu mo lavi na suiha tavera mo aulu jea hinira.
36 Matan haratu, mo r̃uhu vara tamlohi tari Israel la levosahi mamahunia vara God mo vaia mo mai Moli! Ale mo vaia mo mai Kr̃isto, pa Iesu atu sei ka lo vosaea na talopeilopei!”
37 Lara la rongo na nona reti, r̃omira la jovi vahatea. Ale la verea isan Peter tolu na vahar̃ule tari atu lara, “La vorai, kama pa vai na sava?”
38 Ale Peter mo verea isara mara, “Ha posi! Ale ha paptijo kamim mo isoiso na hijan Iesu Kr̃isto, matan vara God i r̃omi na nomim hehe! Ale i pa sile purongoi kamim na Tanume Tapu. 39 Matan retitauhi nike, enia nomim peresi na natumim, ale nona tamlohi tari sei la lo toho asau r̃ove, tamlohi mo isoiso sei Moli nor̃a God i pa tovira vara la mai isana.” 40 Ale Peter mo mele vujangira vavano, mo verea r̃ilangi isara mara, “Ha juri kamim hasemim hin pina lejileji nike!”
41 Ale evin la haratu sei la rasu na nona reti moiso la paptijo hin rani atu, la mai kalesia korong mariviti tari vaha tolu (3000). 42 Ale la hase taura na vujangi nona vahar̃ule, ale la matavuhi mata hanhani tapu peresi na usiusi.
Kalesia La Tapulo Matavuhi Jara Matea
43 Ale matahu tavera mo sohoni na tamlohi tari matan vahar̃ule la vai na hina mar̃urahi tavera matuvana peresi na matamata tavera. 44 Ale tarea, tamlohi rasua tari la lo pulutahi jara matea, ale hinau tari enia nora enira mo isoiso. 45 Ale la lo ar̃ehi na jarara peresi na nora hinahinau, ale la lo asera isan la haratu la vejuveju hin te hinau. 46 Ale na rani hatehateahi, la lo matavuhi na Temple, ale la lo lavi na hanhani tapu na lolo imara, ale na nora hanhani la vaia na avulahi peresi na hansohai. 47 La hasohaso God, ale tamlohi tari la avulahi hinira. Ale na rani hatehateahi tamlohi tinatinapu sei Moli mo jurira, la lo pulutahi peresira.

*2:35: ruhuruhu palom: Iesu mo lavi na suiha tavera mo aulu jea hinira.