5
Ananias Enia Sapphira
Tamlohi tinapua matea sohena hijana Ananias peresi narouna Sapphira, la ar̃ehi na nora hinahinau. Ananias mo taurilati na sope volin la nora hinau atu sei la lo ar̃ehira, ale narouna mo levosahia. Enia mo lavi na sopena mo silea isana vahar̃ule, ale mo verea mara volina enira mo isoiso natu.
Pani Peter mo verea mara, “Ananias, mata sava ko tinar̃ihi Setan mo sohoni na mapum mo vaiho ko halu Tanume Tapu moiso ko taurilati na sope voli lepa vara nom hasem? Ko sopo lo ar̃ehia enia nom teni mo vono? Ale kora ko ar̃ehia moiso volina mo lo toho na limam vara o pa silea teni mo vono? Mata sava ko r̃omr̃omia vara o vai na hinau matea sohen harihi? Ko sopo halu kamam, pani ko lo halu God!”
Ananias mara mo rongo la reti atu, mo jovi sivo na lepa mo mate. Ale matahu mo sohoni enira mo isoiso sei la rongo hinau atu. Ale uluvou hai la mai, la tatavua ale la alialia la vano la tavunia.
Ale aoa mo tolu mo vano moiso, narouna mo pete pala mo unu pani mo sopo levosahi te hinau na sava mo masese moiso. Peter mo verea isana mara, “O to vereau hinia, vara volin lepa atu enira mo isoiso nakerihi natu teni mo vono?”
Sapphira mara, “He'e, volina natu.”
Ale Peter mo verea isana mara, “Mata sava kamim tupra rua ka hatihia vara ha pa vaihite na Tanumen Moli? O to kilau sahe, la tamlohi atu sei la lo tavuni tuam la lo mele mai, ale nakerihi sohena la pa pete alialiho!”
10 Vahatea purongo, mo jovi na palon Peter mo mate. Ale la uluvou atu lara la unu na lolo ima la hitea, la alialia la vano la tavunia na pahisan tuana. 11 Matahu tavera mo sohoni na vao kalesia tari peresi na tamlohi tari sei la lo rongo hinau atu sei mo masese.
Vahar̃ule La Vai Na Rojoa La Tihai
12 Matamata tavera matuvana peresi na hinau mar̃urahi la pala na liman la vahar̃ule atu na naho tamlohi. Ale enira mo isoiso la lo matavuhi jara matea na Palapalan Solomon. 13 Ale la haratu la sopo lo toho na lolo vaora, la matahu tavera vara la pulutahi peresira, pani tamlohi la sile na oloolo tavera isara. 14 Ale rani hatehateahi, tamlohi la lo tau na nora rasua hin Moli, vao har̃ai peresi na vao tamlohi la lo mai. 15 Ale tamlohi la lo tau na nora tamlohi rojoa na pahisa malele, la taura na vata teni na epa matan vara r̃or̃on Peter purongo i er̃i tikeli na epen te tatuara ale nora rojoa la tihai, vara i hahau i lo vano. 16 Vao tamlohi la lo tai na vanua varihi r̃alihi Jerusalem la lo lavi na nora tamlohi rojoa peresi la haratu tanume sasati mo sohonira la mai isara, ale enira mo isoiso nora rojoa la tihai.
La Taurilati Na Vahar̃ule
17 Ale pr̃is aulu peresi la haratu la lo toho peresia enira Sadducee, ale enira la mar̃ivi na mereimerei, ale mo vaira la lolokoru. 18 La taurilati la vahar̃ule atu, la taura na ima r̃ilangi. 19 Pani hin vutepongi atu, angelo non Moli matea mo sinai mo roi na pelatin ima r̃ilangi atu mo tiromara la malue, ale mo verea isara mara, 20 “Ha vano, ale ha turu na lolo rope Temple, ale ha retivujavujangi na tamlohi na retisohai hin mauri nike!” 21 Ale lara la rongoa sohena, la vano la unu na rope Temple mo pa lo r̃ari na rani ale la tapulo vujangi.
Ale pr̃is aulu peresi la haratu la lo toho peresia la pala na Temple, la tovi na council tavera nona tavtavuin Israel sei la tovia Sanhedrin matan vara la pa sakele. Ale la r̃ule na tamlohi hai la vano na ima r̃ilangi vara la lavi la vahar̃ule atu la mai isara. 22 Pani police mata Temple lara la pala na ima r̃ilangi, la sopo hitera, ale la mele hilu la vano la vereulia isara lara, 23 “Kama hite na ima r̃ilangi mo pa lo loko mo r̃uhu, ale tamlohi kilau na ima r̃ilangi la lo turu na nora pelati, pani kamara kama roira, kama sopo hite tea na lolora.”
24 Tamlohi tavera nona police mata Temple peresi na moli nona pr̃is lara la rongoa sohena, la hutura tavera hinia matan la sopo levosahia vara i pa isoiso epu. 25 Pani tamlohi matea mo mai mo vereulia isara mara, “Eh! La tamlohi atu ka lo taura na ima r̃ilangi enira nahai la lo turu na lolo rope Temple, la lo vujangi na tamlohi!”
26 Ale tamlohi tavera nona police mata Temple peresi na nona police, la vano la lavi malumira la mai matan la matahu vara tamlohi la pa parura vara la vai na hinau r̃ilangi isara.
27 La lavira la mai la vaira la turu na nahon nora council tavera, ale pr̃is aulu mo usi na retiusia isara 28 mara, “Kama retihoro kamim moiso vara ha sopo mele retivujavujangi na hijan tamlohi atu. Ka hitea, nake Jerusalem mo mar̃ivi na nomim vujangi, ale ka opoia vara ha tau na r̃aen tamlohi nike isamam!”
29 Pani Peter peresi na vahar̃ule la r̃aramia lara, “Kama pa oloolo hin God hasena, mo sopo na tamlohi. 30 God non nor̃a pua tuai mo sauteterahi Iesu na mateia, mo vaia hitahu hin la rani atu sei ka vilimateia ka vosaea na talopeilopei. 31 God mo tahea aulu na matuana mo vaia mo pulon mauri nike ale Jujuri matan vara i sile na masapa isan Israel vara la posi, ale i r̃omi na nora hehe. 32 Kamam kama hite vevuhi la hinau nike, ale Tanume Tapu sei God mo silea isan la haratu la lo oloolo hinia enia sohen mo hitea.”
33 Lara la rongoa sohena la lolokoru patura, ale la opoia vara la vilimateira. 34 Pani Pharisee matea hijana Gamaliel, enia tamlohi vujangi mata leu matea. Tamlohi la lo sile na oloolo isana matan la opoia, mo turu na naho council ale mo verea vara la tau nar̃ihira na jingoima tako. 35 Moiso mo verea isan council atu mara, “La tavtavuin Israel, mo r̃uhu vara r̃a lo kilau i r̃uhu na sava r̃a opoia vara r̃a vaia isan la tamlohi nike. 36 Matan tauni mo visa mo vano moiso nahai, Theudas mo turu mo verea mara enia tamlohi tavera matea, ale korong tamlohi mo ngavulu sangavulu vati (400) la usuria. Pani hitahuna hai la vilimateia ale nona tamlohi la taskara, ale nona r̃omr̃omi atu mo mai hina purongo. 37 Ale hitahun haratu mara Galilee matea hijana Judas, mo turu hin rani atu la lo evi na tamlohi, ale mo vai na tamlohi la lo usuria mata valum. Enia sohena mo mate, ale nona tamlohi usuri tari la taskara.
38 Ale matan haratu, noku retituetueni isamim enia mo sohen harihi: vara ha toho asau hinira ha tinar̃ihira, matan vara r̃omr̃omi sei la lo vujangia teni hinau sei la lo vaia mo tai isana tamlohi purongo i pa mele mai hina purongo, 39 pani vara mo tai isan God, ha sopo er̃i horora, vara i vono ha pa hiteulia vara ka lo valum peresi God.” Ale la tatauri na nona r̃omr̃omi, 40 ale la mele tovi na vahar̃ule la mele unu, ale la tamajira, moiso la verea isara vara la pa sopo mele retireti na hijan Iesu, ale la tinar̃ihira. 41 La vahar̃ule atu, la malue hin matavuhi tavera atu. La avulahi matan God mo hitea vara mo tataholo vara la lavi na rani r̃ilangi mata hijan Iesu. 42 Ale na rani hatehateahi na lolo Temple peresi na imara, la lo vujangi ale la retivujavujangi na Retir̃uhu vara Iesu enia Kr̃isto atu tamlohi la lo kilau matana.