7
Tasin Iesu La Sopo Rasua
Iesu mo hahau r̃alihi Galilee, pani mo sopo vano mariviti Judea matan tamlohi tavera nona Jew la opoia vara la vilimateia. Hanhani tavera nona Jew la tovia Tabernacle, pongina mo lo mai mariviti. Ale tasin Iesu la lo verea isana lara, “O vano Judea matan vara nom tamlohi usuri la pa er̃i hite na nom matamata tavera sei ko lo vaira. Vara tamlohi matea mo opoia vara tamlohi la levosahia, i pa turu na naho tamlohi, i pa sopo jarohi na nona vavahinau. Vara ko lo vai la hinau atu varar̃uhu, mo r̃uhu vara o vai na nom vavahinau na naho tamlohi.” Tasina sohena la sopo lo rasua.
Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Noku pongi mo sopo lo mai, pani kamim ka tatamahu na rani tari. Tamlohi varama la pa sopo tipahi kamim, pani la pa tipahiau matan na lo vereuli na nora sasati la lo vaira. Kamim hasemim, ha sahe hin hanhani tavera atu. A pa sopo sahe nakerihi matan noku pongi mo sopo lo pala vevuhi.” Iesu mo vere hinau atu, ale mo lo toho atu Galilee.
Iesu Mo Vujangi Na Temple
10 Ale tasin Iesu la sahe hin hanhani tavera atu, Iesu mo pa lo sahe hitahu, tea mo sopo levosahia. 11 Hin hanhani tavera atu tamlohi tatavera nona Jew la lo ale Iesu lara, “Enia nene?”
12 Vao tamlohi atu sohena la lo vasvas matana. Hai lara, “Iesu enia tamlohi r̃uhu matea.”
Ale hai lara, “Enia mo lo halu na tamlohi.”
13 Pani tamlohi la matahuni na tamlohi tatavera nona Jew ea, ale la sopo sorahi Iesu na naho vao.
14 Na sope rani matan hanhani tavera atu, Iesu mo unu na Temple, ale mo tapulo vujangi. 15 Tamlohi tavera nona Jew la mar̃urahi hinia, ale lara, “Tamlohi nike, mo pa patuha sohena sava? Tea mo sopo vujangia!”
16 Iesu mo r̃aramira mara, “Enau na sopo vujangi na sava vara a haseku r̃omr̃omia. Sava na lo vujangia mo tai isan haratu mo lo r̃uleau. 17 Vara ha pa lo opoia varar̃uhu vara ha oloolo hin God, ha pa levosahia vara enau na lo vujangi na sava mo tai isan God, pani mo sopo isaku haseku. 18 Haratu mo opoia vara tamlohi la sile na oloolo isana matan mo lo r̃omr̃omia vara nona retireti mo tai isana hasena enia hapahapa, pani haratu sei mo opoia vara i sile na oloolo isan haratu mo lo r̃ulea, enia tamlohi matea mo lo vere na varar̃uhu, ale mo sopo te hehe isana. 19 Moses mo sile kamim na Leu teni mo vono? Pani mo sopo te vonamim hatea i oloolo hinia! Ka opoia vara ha vilimateiau mata sava?”
20 Vao atu la r̃aramia lara, “Ko putu! Sava tanume mo unu hiniho mo vaiho ko r̃omia vara tea mo opoia vara i vilimateiho?”
21 Iesu mo r̃aramira mara, “Enau na vai na matamata tavera matea purongo, ale kamim mo isoiso ka mar̃urahi tavera hinia. 22 Moses mo retileu vara ha pa tair̃alihi na natumim, pani retileu atu mo sopo tai isan Moses, mo tai isan pimim tuai atu Abraham, pani nake kamim ka lo tair̃alihi na natumim na Sabbath, 23 Ale vara ha tair̃alihi te tamlohi hatea na Sabbath matan vara ha pa sopo tope na Leu non Moses, mata sava ka lo lolokoru hiniau matan enau na lo vai na tamlohi rojoa epena tari la mele r̃uhu na Sabbath? 24 Ha sopo ari na tamlohi na nomim kilakilau purongo! Ha ari na malele tataholo.”
Iesu Enia Kr̃isto
25 Mara Jerusalem hai, la lo verea lara, “Avei, mo sopo tamlohi nike natu, sei la lo vaihitea vara la pa vilimateia? 26 Pani enia nahai! Mo lo retireti isana naho vao, pani la sopo vere te hinau hatea isana, la tamlohi tavera nike la toma? Korong la pa hitevosahia vara enia natu, Kr̃isto atu? 27 Pani tamlohi nike, enr̃a r̃a levosahi na jarana, pani hare i pa levosahi na sava jara Kr̃isto i pa tai hinia?”
28 Iesu mo lo vujangi na lolo Temple atu, ale mo ulo mara, “Kamim ka r̃omi vara ka levosahiau, ale sava jara na tai ea. Enau na sopo mai na masaloku. Haratu mo r̃uleau enia mo varar̃uhu, pani kamim ka sopo levosahia. 29 Pani enau na levosahi haratu mo lo r̃uleau, matan enau na tai isana.”
30 Tatua tamlohi la vaihitea vara la taurilatia atu natu, pani pongina mo sopo lo masese. 31 Pani tamlohi matuvana hin vao atu la tau na nora rasua hinia lara, “Avei, vara Kr̃isto atu i pala, ka r̃omi vara enia i pa er̃i vai te matamata tavera i jeu tamlohi nike?”
La Vaihite Vara La Taurilati Iesu
32 Pharisee lara la rongo na vao atu la lo ngutungutu hin Iesu moiso la pulutahi peresi na moli pr̃is, ale la r̃ule na police mata Temple atu vara la taurilatia. 33 Pani Iesu mo verea isara mara, “Enau a pa mele toho isamim i peravu makomona purongo, moiso enau a pa sahe isan haratu mo lo r̃uleau. 34 Ha pa aleau, pani ha pa sopo er̃i hiteau. Ha pa sopo er̃i vano na jara enau a pa vano ea.”
35 Ale tamlohi tavera nona Jew la lo usiusira hinia lara, “Enia i pa vano epu vara r̃a pa sopo er̃i tapaia? Korong i pa vano hin te jara tinapua sei nor̃a tamlohi la lo toho ea vara i vujangira peresi na mara Greek teni mo lo verea sohena sava sei?” 36 R̃aramin nona retireti atu, enia sava sei mo verea mara, “Ha pa aleau, pani ha pa sopo hiteau. Ha pa sopo er̃i vano na jara enau a pa vano ea.”
Retitauhi Mata Wai Mauri
37 Isoiso rani matan hanhani tavera atu, enia rani tavera matara, ale Iesu mo turu mo ulo aulu mara, “Vara tea mo mar̃ohu, i mai isaku i inu! Isa 55.1 38 Vara ha rasuau, i pa sohena Retitapu mo verea mara, ‘Wai mauri i pa roro malue na mapumim sohena wai roro matea’.” Isa 58.11
39 Iesu mo lo retireti hin Tanume Tapu atu God i pa silea i pa sopo tuai isan la haratu la rasua. God mo sopo lo sile na Tanumena isan tea matan Iesu mo sopo lo turu na nona mateia.
Tamlohi La Patumasa
40 Tatuan vao atu la rongo Iesu mo vere hinau sei, ale lara, “Avei, enia natu, pr̃ovet atu Moses mo lo verea!” Deut 18.15
41 Tatuara lara, “Enia natu, Kr̃isto atu!”
Pani tatuara la lo verea vara, “Kr̃isto atu i pa sopo er̃i tai Galilee! 42 Retitapu mo sopo verea vara Kr̃isto atu i pa vora na vaon Supe David na vanua Bethlehem?” Psa 7.12; Mic 5.2 43 Vao tamlohi atu la tapulo hase asera matan Iesu. 44 Tatuara la opoia vara la taurilatia, pani tea mo sopo tau na limana hinia.
Tamlohi Tavera La R̃ohu Hinia
45 Police mata Temple la mele hilu lekoleko, la vano isana pr̃is tatavera peresi na Pharisee, ale Pharisee la usi na police lara, “Mata sava ka sopo lavi Iesu i mai nike?”
46 La r̃aramira lara, “Tea mo sopo lo vujangi i sohen tamlohi atu.”
47 Pharisee la kilau r̃alihi isara, ale lara, “Mo halu kamim sohera? 48 Avei, tea hin la haratu la lo tauri na suiha teni te Pharisee la rasua? 49 Ka levosahia vara la jarar̃oha nike la sopo levosahi te hinau hatea na Leu. La lo toho na ruhuruhu lesati non God moiso.”
50 Hin rani atu, Nicodemus mo lo toho peresira matan enia mo lo sakele na nora pulutahi, nona tamlohi tatavera atu, enia natu, tamlohi tiroma mo mai isan Iesu. Mo verea mara, 51 “Avei, nor̃a Leu mo vara r̃a sopo er̃i sile na talai isan te tamlohi vavano r̃a sakele r̃a rongo na nona retireti tiroma matan vara r̃a pa levosahi na sava mo vaia.”
52 Ale la verea isana lara, “Nicodemus, engko ko tai Galilee teni mo vono? O vano o evi na Retiulia! O sopo er̃i hitea vara te pr̃ovet hatea i pa tai Galilee!”
53 Ale tamlohi tari atu, la mele mule.