12
Mary Mo Rengi Na Hasori Isan Iesu
(Mt 26.6–13; Mk 14.3–9)
Rani mo limarave mo lo toho vara i tikeli na rani Passover. Iesu mo mele sivo Bethany, taon atu sei Iesu mo lo vai Lazarus mo lo turu na mateia ea. La tatamahu na hanhani matan Iesu. Martha natu, mo lo julai na hanhani, ale Lazarus enia vonara matea hin la haratu la lo sakele peresia atu. Ale Mary mo lavi na potele hasori r̃uhu matea sohena sope lita matea, ale volina mo tavera jea, ale mo rengia na palon Iesu, ale mo kamotira na vuluna, ale ponana r̃uhu mo mar̃ivisi na lolo ima. Tamlohi usuri non Iesu matea, hijana Judas Iscariot mo lo toho atu. Enia natu, i pa turuposi hin Iesu hitahu, ale mo usia mara, “Mata sava mo sopo har̃ehi hasori sei matan volina mo tataholo na voli tamlohi voko mata tauni matea, ale mania atu i pa er̃i vano isana tamlohi la tilavono?” Pani Judas mo sopo r̃omi na tamlohi tilavono matan enia mo lo lavi na nora tanga mania, ale enia tamlohi vavanaho matea, ale hin te rani i pa vanaho hinia.
Iesu mo verea mara, “Ha sopo hitesatihia! Enia mo tauhasehia mata noku tavun. Tamlohi tilavono la lo toho peresi kamim tarea, pani enau a pa sopo toho peresi kamim tarea.” Deut 15.11
Pharisee La Opoia Vara La Vilimatei Lazarus
Na rani vao tamlohi tavera nona Jew atu la levosahia vara Iesu mo lo toho atu. La sopo opoia vara la hite Iesu hasena, pani vara la hite Lazarus sohena matan Iesu mo vaia mo mele turu na mateia. 10 Ale moli mata pr̃is la tau na r̃omira vara la pa vilimatei Lazarus, 11 matan la hite na Jew matuvana la lo rovo hinira, ale la lo tau na nora rasua hin Iesu.
Iesu Mo Unu Jerusalem
(Mt 21.1–11; Mk 11.1–11; Lk 19.28–40)
12 Rani tinapua mo mele sahe, vao tavera la lo mai Jerusalem mata hanhani tavera mata Passover. Pa vao atu la rongoa vara Iesu i pa mai matan hanhani tavera atu moiso, 13 la lavi na rau viniu, ale la vano vara la tapaia. La lo ulo lara,
‘Moli, o juri nakerihi!’
‘God o ler̃uhu hin haratu mo lo mai na hijan Moli God!’ Psa 118.26
‘God o ler̃uhu na Supe non Israel!’
Zep 3.15
14 Iesu mo vilei na natu donki matea, ale mo vele hinia sohena Retiulia mo verea,
15 ‘Ha sopo matahu
kamim tamlohi hin Zion,* Zion: Zion enia Jerusalem.
Nomim supe mo lo mai
na har̃i natu donki.’ Zec 9.9
16 Tiroma, tamlohi usuri non Iesu la sopo levosahia, pani la pa mele r̃omr̃omia hin pongi atu mo turu na nona mateia mo sahe na tuka. Hinau tari la masese la tataholo hin haratu la ulia na Retiulia vara la pa sohena.
17 Ale vao atu la pa lo toho peresi Iesu hin rani atu mo tovi Lazarus mo malue na papa, ale la lo sorahia. 18 Ale vao atu la tapaia matan la rongo matamata tavera atu mo lo vaia. 19 Pani Pharisee la lo vereverera hinia lara, “R̃a sopo er̃i vai te hinau hatea! Tamlohi tari na varama la lo usuri Iesu.”
Mara Greek Hai La Mai Isan Iesu
20 Mara Greek hai tolu na tamlohi la sahe Jerusalem vara la lotu na rani mata Passover. 21 Philip sohena, mara Bethsaida na jara Galilee mo lo toho ea. Mara Greek la vano isana la usia lara, “Tapala, kama opoia vara kama tapai Iesu.” 22 Philip mo verea isan Andrew, ale enira tupra rua la vano isan Iesu la verea isana.
23 Iesu mo r̃aramia mara, “Pongi tataholo mo pala vara Natun Tamlohi i lavi na nona oloolo tavera. 24 Varar̃uhu na verea isamim, vara piri wit matea i sopo jovi na lepa i mate atu, i pa sopo ulua, i pa lo toho atu purongo, pani vara i jovi i mate na lepa i pa er̃i ulua, ale i pa sile na vuana i mar̃ivi. 25 Vara tea mo opoi na maurina, i pa vaitihaia. Vara i r̃ohu na maurina nake na varama enia i pa taurilatia pongi tui tui. 26 Vara tea mo volitusi noku enia i pa usuriau. Noku volitusi i pa toho peresiau na sava jara enau na lo toho ea. Vara tea mo volitusi Tama i pa sile na oloolo isana.
27 Nake r̃omiku mo puhoni hajavua. A pa vere na sava? A pa vere vara, ‘Tamaku o juriau hin rani r̃ilangi sei?’ Pani mo vono, matan na lo mai na varama matan rani r̃ilangi sei. 28 Tamaku, o tahe na hijam aulu.” Ale leo matea mo tai na tuka mo verea mara, “Enau na pete tahe na hijaku aulu moiso, ale a pa mele tahea aulu.” 29 Vao tamlohi la lo turu atu la rongo leo atu, pani hai la lo r̃omr̃omia vara mo piri, hai la lo r̃omr̃omia vara angelo matea mo lo retireti isan Iesu.
30 Moiso, Iesu mo verera mara, “Leo atu mo sopo mai mataku, pani matamim. 31 Nake aria varama mo lo tapulo. Nake God mo tapulo vara i tipahi tamlohi tavera sasati atu matan varama nike. moli mata varama: Iesu mo lo vere Tiapolo. 32 Hin pongi atu vara la taheau aulu na lepa, a pa vai na tamlohi tari vara la mai isaku.” 33 Iesu mo lo vereulia vara i pa mate sohena sava.
34 Vao tamlohi atu la verea isana lara, “Retiulia mo vujangia vara Kr̃isto atu enia i pa toho jejeu. Mo sohena sava natu, engko ko lo verea vara la pa tahe Natun Tamlohi aulu? Hare natu, enia Natun Tamlohi atu ko lo verea?” 35 Iesu mo r̃aramira mara, “Malarani i pa toho isamim mata makomo rani purongo. Ha hahau na merana matan nake mo lo rani, pani haratu mo lo hahau na r̃or̃oha i pa sopo levosahi na sava jara mo lo vano ea. 36 Ha rasu na malarani nake mo lo toho peresi kamim, ale kamim ha pa natu malarani!” Hitahun la hinau atu Iesu mo lo verera, mo malue mo vano mo sopo mele hahau na naho vao.
Tamlohi La R̃ohu Hin Iesu
37 Hina purongo vara Iesu mo vai na matamata tavera matuvana na nahora, pani tamlohi la sopo tau na nora rasua hinia, 38 hinau sei mo masese sohena retireti non pr̃ovet Isaiah mo verea mara,
‘Moli God, hare mo rasu na nomam reti?
Hare mo levosahi na suiha tavera non Moli God?’ Isa 53.1
39-40 Matan retireti sei, tamlohi la sopo er̃i rasua, matan Isaiah mo mele verea mara,
‘Enia mo vaira la matavuso,
ale mo vai na mapura la r̃ilangi
matan vara la pa sopo er̃i kilau na matara,
ale vara la sopo er̃i levosahi na r̃omira,
vara la pa posi mai isaku
— matan vara enau a pa vaira la r̃uhu.’ Isa 6.10
41 Isaiah mo vere la hinau sei matan mo hitea vara Tamlohi Jujuri mo r̃uhur̃uhu jea sohena sava, ale mo vereulia. 42 Hina purongo hin haratu, tamlohi tauri na suiha nona Jew matuvana la rasua, pani matan la matahuni na Pharisee enira la sopo taviti na nora rasua hinia matan vara la verea, ale Pharisee la pa tipahira na nora ima lotu. 43 Matan enira la r̃omr̃omi na hasohaso nona tamlohi mo jeu hasohaso atu God mo lo silea.
Iesu Mo Retireti Isara
44 Pani Iesu mo ulo aulu mara, “Vara te tamlohi mo rasuau, mo sopo rasuau haseku, pani mo rasu haratu mo lo r̃uleau, 45 haratu mo hiteau, enia mo hite haratu mo lo r̃uleau. 46 Enau na mai na varama sohena malarani vara tamlohi tari la rasuau, la pa sopo mele toho na r̃or̃oha.
47 Enau mo sopo haratu sei i pa ari la haratu la sopo oloolo na noku vujangi. Enau na mai vara a juri na tamlohi hin varama nike, na sopo mai vara a sile na talai. 48 Pani na verea vara la haratu la lo r̃ohu hiniau peresi na noku vujangi vara nora hina aria mo lo toho moiso, na sava na verera moiso enira natu, la pa arira na pongi hitahu. 49 Na sopo retireti haseku, pani na lo vere na sava Tama sei mo lo r̃uleau mo retileu isaku vara a verea. 50 Matan na levosahia vara vua nona retileu sei la pa sile na mauri tui, ale na lo vere tataholoi na sava Tama mo vereau hinia.”

*12:15: Zion: Zion enia Jerusalem.

12:31: moli mata varama: Iesu mo lo vere Tiapolo.