18
La Turuposi Hin Iesu
(Mt 26.47–56; Mk 14.43–50; Lk 22.47–53)
Iesu mo usiusi mo isoiso, enia tolu na nona tamlohi usuri, la vano roto na Vakoan Kidron na talu olive matea atu. Tarea Iesu tolu na nona tamlohi usuri la lo pulutahi ea, ale Judas haratu mo lo turuposi hin Iesu mo levosahi jara atu.
Ale Judas mo vano hin talu olive atu peresi na tamlohi vuro hai nona mara Rome peresi na police mata Temple. Nora moli mata pr̃is peresi na Pharisee la r̃ulera. La lavi na hapu jilangi, lamu peresi na hinau mata valum, ale la mai isan Iesu. Iesu mo pete levosahi na sava i pa masese moiso, pani mo usi isara mara, “Ka lo ale hare?” Ale Judas haratu mo lo turuposi hinia mo lo turu peresira atu. La r̃aramia lara, “Kama lo ale Iesu mara Nazareth!”
Iesu mo verea isara mara, “Enau natu, haratu na lo toho jejeu!” Vahatea purongo enira mo isoiso la turu juha hinia, ale la jovi na lepa.
Iesu mo mele usia mara, “Ka lo ale hare?”
La r̃aramia lara, “Kama lo ale Iesu mara Nazareth!”
Iesu mo r̃aramira mara, “Na pete verea moiso vara enau natu. Vara ka lo aleau, ha tinar̃ihi la tamlohi nike la vano!” Mo verea sohena matan vara nona reti atu mo lo verea tiroma i pa masese mara, ‘Enau na sopo vaitihai te vonara hatea hin la haratu ko lo sileau hinira’. Jn 6.39
10 Ale Simon Peter enia nona sita vuro matea, ale mo reve nar̃ihi sita vuro atu mo langa na matua pero slev non pr̃is aulu atu, hijan slev atu enia Malchus. 11 Pani Iesu mo reti isan Peter mara, “O tau nar̃ihi na nom sita vuro! Vara sava, ko r̃om vara enau a pa sopo er̃i lavi rani r̃ilangi sei Tama mo lo sileau hinia?”
La Lavia Mo Vano Isan Annas
(Mt 26.57–58; Mk 14.53–54; Lk 22.54)
12 Ale vao tamlohi vuro matea nona mara Rome peresi nora commander peresi na police mata Temple nona Jew, la taurilati Iesu, ale la pesia. 13 La lavia mo vano tiroma isan Annas, enia palihan Caiaphas, pr̃is aulu hin tauni atu. 14 Caiaphas sei natu, mo lo verea isana tamlohi tatavera nona Jew mara, “I pa mele r̃uhu vara tamlohi matea purongo i mate mata tamlohi tari.”
Peter Mo Vunvuni Iesu
(Mt 26.69–70; Mk 14.66–68; Lk 22.55–57)
15 Simon Peter peresi na tamlohi usuri tinapua non Iesu matea, la usurira la lavi Iesu mo vano isan Annas. Tamlohi non Iesu atu enia mo levosahi mamahuni pr̃is aulu atu, ale mo usuri Iesu mo sivo na lolo rope iman pr̃is aulu atu. 16 Pani Peter mo lo toho na jingoima mariviti na mataruan rope atu. Pani pa tamlohi usuri non Iesu atu mo mele malue, ale mo vano mo retireti peresi har̃arihi atu mo lo kilau na matarua rope. Mo tinar̃ihia vara Peter i unu hin rope atu, 17 pani mo usia isana mara, “Avei, engko ko sopo vonara matea sei la lo usuri tamlohi atu?”
Peter mo r̃aramia mara, “Enau mo vono!”
18 Slev peresi na police mata Temple la lo turu r̃alihi na hapu matea la vaia na valaji hapu mata hamariri. Peter sohena mo lo turu peresihira mo lo marijo.
Pr̃is Aulu Peresi Iesu
(Mt 26.59–66; Mk 14.55–64; Lk 22.66–71)
19 Na lolo ima, pr̃is aulu atu mo lo usi Iesu mata nona tamlohi usuri peresi na nona vujangi. 20 Pani Iesu mo r̃aramia mara, “Enau na lo retireti na jara tavera isana tamlohi na varama. Ale tarea, enau na lo vujangi na lolo ima lotu peresi na Temple sei Jew la lo pulutahi ea. Na sopo vere te hinau hatea vara tamlohi la sopo rongoa. 21 Mata sava ka lo usiau hinia? Ha usi la haratu la lo rongoau, la levosahi na hinau na lo verea!”
22 Iesu mo vere reti atu moiso police mata Temple matea mo vojaia, ale mo verea mara, “Ko r̃om vara o er̃i r̃arami na pr̃is aulu matea sohen haratu?”
23 Iesu mo r̃aramia mara, “Vara na vere te hinau mo sopo tataholo o verea! Pani vara mo vono, mata sava ko vojaiau?” 24 Ale Annas mo r̃ule Iesu mo vano isan Caiaphas, pr̃is aulu, pani la sopo lo uli nar̃ihi na asihai hinia.
Peter Mo Mele Vunvunia
(Mt 26.71–75; Mk 14.69–72; Lk 22.58–62)
25 Haratu mo lo vano, pani Simon Peter mo pa lo turu mo lo marijo, ale la usia isana lara, “Avei, engko ko sopo nona tamlohi usuri matea?”
Peter mo mele vunvunia mara, “Enau mo vono!”
26 Slev matea non pr̃is aulu tahisan haratu sei Peter mo lo langa na perona, mo usia mara, “Mo sopo engko sei na hiteho na talu olive peresi tamlohi nike?”
27 Peter mo mele vunvunia, ale vahatea purongo, toa vari matea mo tarere.
Iesu Mo Turu Na Nahon Pilate
(Mt 27.1–2, 11–14; Mk 15.1–5; Lk 23.1–5)
28 Na r̃alavuho jea natu, la lavi Iesu la malue na iman Caiaphas, la vano na ima tavera matea nona tamlohi tavera nona mara Rome. Pani la lo sasaovi na jingoima, matan la rasua vara tea i unu, enia i pa lumiha na nahon God, ale enia i pa sopo er̃i hani na Passover.* lumiha: hite: Num 9.9 Leu non Moses mo verea vara haratu mo tope na leu sei i pa saovi te vitu hatea tiroma moiso i pa mele er̃i hani na Passover.
29 Pilate mo malue mo usia mara, “Tamlohi nike, mo vai na sava hina sati?”
30 La r̃aramia lara, “Ko r̃om vara kama pa lavi tamlohi akerihi i mai isam vara enia mo sopo vai te hina hehe?”
31 Pilate mo verea isara mara, “Ha lavia, ale ha pa aria i usuri na nomim leu.”
Vao tamlohi nona Jew atu la r̃aramia lara, “Pani nomim leu mo tapuhoro kamam vara kama er̃i tau te tamlohi na mateia.” 32 Ale sohen Iesu mo verea moiso vara nona mateia i pa sohena sava, mo lo mai vara i masese. Jn 3.14; 12.32
33 Pilate mo mele unu na lolon patu ima tavera atu, ale mo tovi Iesu mo vano isana, ale mo usia isana mara, “Avei, engko natu, Supe nona Jew?”
34 Iesu mo r̃aramia mara, “Retiusia sei mo tai isam hasem teni tea la verea isam mataku?”
35 Pilate mo r̃aramia mara, “Sava? Vara sava, enau Jew matea? Tahisam tataholo peresi na pr̃is aulu, enira natu, la laviho ko mai isaku. Ko vai na sava mo sati?”
36 Iesu mo r̃aramia mara, “Jara atu na lo tauri na suiha hinia mo sopo non varama nike, vara i sohena, noku tamlohi la pa valum moiso matan vara la turuhoroau vara a pa sopo er̃i vano na lima tamlohi tatavera nona Jew, pani mo vono, jara atu na lo tauri na suiha hinia mo sopo non varama nike.”
37 Pilate mo verea mara, “Varar̃uhu, engko Supe matea?”
Iesu mo verea isana mara, “Engko ko lo verea vara enau Supe matea. Enau na vora hin varama nike matan vara a vere na retivarar̃uhu. Ale la haratu non varar̃uhu la levosahi na leoku.”
38 Pilate mo usia isan Iesu mara, “Retivarar̃uhu enia sava?”
Iesu Mo Vano Na Mateia
(Mt 27.15–31; Mk 15.6–20; Lk 23.13–25)
Hitahun haratu Pilate mo mele malue mo verea isan la Jew atu mara, “Tamlohi nike, na sopo hite te hinau i ori hinia vara a sile na talai isana. 39 Ale tarea na lo teri na tamlohi matea na nomim pongi Passover. Ale kamim ka opoia vara a teri na Supe nona Jew teni mo vono?”
40 Ale la r̃aramia la ulo lara, “Mo vono! Mo sopo enia. Kama opoi Barabbas.” Barabbas enia tamlohi valvalum matea ale enia mo r̃ohu na gavman non Rome.

*18:28: lumiha: hite: Num 9.9 Leu non Moses mo verea vara haratu mo tope na leu sei i pa saovi te vitu hatea tiroma moiso i pa mele er̃i hani na Passover.