5
Mo Tovi Na Nona Tamlohi Usuri
(Mt 4.18–22; Mk 1.16–20)
Na rani matea, Iesu mo lo turu na pahisa tasin Galilee, vao tamlohi matuvana la lo turu porotia mata tapurongo na reti non God, ale mo hite na boti mo rua la seretahira na oneone, mo hite na tamlohin la boti atu la lo turu na jarauta, la lo hoje na nora tara. Iesu mo vele na vonan la boti atu matea sei enia botin Simon Peter, mo usia vara i sohai nar̃ihia makomona na jarauta. Ale Iesu mo sakele na boti mo vujangi pa vao tamlohi atu.
Mara mo isoiso na nona retireti isara, mo verea isan Simon mara, “Eh, o sohai nar̃ihia i sivo na jara puaha, ale ha tuhu na nomim tara mata tarai te maji.”
Moiso, Simon mo r̃aramia mara, “Tamlohi tavera, kama kalvono vutepongi jarohi, ale kama sopo tikeli tea, pani matan ko verea, a pa tuhu na tara.” Ale lara la vaia sohena, la r̃alihi na takonahi maji, ale nora tara la tapulo mar̃ari. La alovi na tapalara hin boti tinapua atu vara la mai la tuenira, ale la mai la sohoni la boti atu mo rua, mariviti vara la pute.
Pani Simon Peter mara mo hite hinau atu mo jovi sivo mo papaohi na paun Iesu mara, “O malue isaku Moli! Matan enau na tamlohi hehe matea!” Matan Simon Peter enira tolu la haratu la lo toho peresia la mar̃urahi tavera na maji la tikelira, 10 ale James enia John sohena, enira natun Zebedee sei la tapalan Simon Peter na bisnis mata aleale maji.
Ale Iesu mo verea isan Simon mara, “O sopo matahu! Mo tapulo nake, engko o pa tamlohi tara tamlohi!” 11 Ale lara la tahe na botira sahe na jarauta, la tinar̃ihi na hinau tari nora mata botira, ale la usuri Iesu.
Tamlohi Lepros Matea
(Mt 8.1–4; Mk 1.40–45)
12 Ale na rani matea Iesu mo lo toho na taon tavera matea atu, tamlohi matea mo mai isana lepros mo hati vevuhi na epena, ale mara mo hite Iesu, mo jovi na nahona, mo tangi isan Iesu mara, “Moli, vara o majinga, o er̃i vaiau a vokevoke.”
13 Moiso Iesu mo r̃irahi na limana mo tikelia mara, “Ale a vaia! O vokevoke!” Vahatea purongo lepros atu mo tinar̃ihia. 14 Iesu mo verea isana vara i sopo mele verea isan tea, pani mo verea mara, “O vano o hase vujangiho isan te pr̃is hatea, ale o sile te silesilea hatea mata nom vokevoke usuri na sava Moses mo retileu hinia, matan vara i er̃i verea vara engko ko mele r̃uhu.” 15 Pani nake natu sorasorahina mo mele tavera jea mo vano asau, ale vao tavera la lo mai vara la tapurongo na nona retireti, ale mo vai na nora rojoa la tihai. 16 Pani tarea Iesu mo lo vano hasena na jara hasetoho mata usiusi.
Tamlohi Hariju Matea
(Mt 9.1–8; Mk 2.1–12)
17 Ale na rani matea hin la rani atu, Iesu mo lo vujangi, Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, la lo sakele mariviti atu, enira la tai na vanua tari matan Galilee, Judea peresi Jerusalem. Ale suiha tavera non God mata titiu nar̃ihi na rojoa mo lo toho hinia. 18 Tamlohi la hutura matan tamlohi hai la lo lavi na tamlohi rojoa matea na epa matea, epena tari la mate, ale la lo aleale malele vara la lavia i unu sivo na nahon Iesu. 19 Pani la sopo hite te malele vara la pa unu hinia, la vele sahe aulu na pusa ima la r̃ole na masapa matea, ale la tuhua na epana mo sivo atano na livuha vao tataholo na nahon Iesu. 20 Ale Iesu mara mo hite na nora rasua, mo verea isan tamlohi rojoa atu mara, “Tapala, na r̃omiho mata nom hehe.”
21 Ale tamlohi vujangi mata leu peresi na Pharisee la tapulo usiusira lara, “Sava tamlohi nahai mo lo vaia sohena enia God? God hasena i er̃i r̃omi na hehe!”
22 Iesu mo levosahi na r̃omira ale mo r̃aramira mara, “Mata sava r̃omimim mo lo sati na sava na verea? 23 Sava natu, mo mele malum jea? Vara a verea isan tamlohi hariju nike vara, ‘Na r̃omi na nom hehe!’ teni ‘O turu! O hahau!’ 24 Pani matan vara ha er̃i levosahia vara Natun Tamlohi mo lavi na suiha mata r̃omi na hehe na varama, ha tapurongo na sava a pa verea!” Moiso Iesu mo verea isan tamlohi hariju atu mara, “Na verea isam, o turu, o lavi na epam, ale o mule!”
25 Vahatea purongo, mo turu na nahora, mo lavi na epana mo mule, ale mo lo hasohaso God. 26 Mar̃urahi tavera mo taurilatira, ale enira mo isoiso la hasohaso God, matahu mo sohonira lara, “Na verea! Mele hina mar̃urahi tinatinapua nahai r̃a lo hitera nakerihi!”
Iesu Mo Vir̃oni Matthew
(Mt 9.9–13; Mk 2.13–17)
27 Hitahuni haratu, Iesu mo malue mo vano, ale mo hite na tamlohi mata lavi na takis matea, hijana Levi, mo lo sakele na jarana, ale mo verea isana mara, “O usuriau!” 28 Ale mo turu, mo tinar̃ihi vevuhi na nona voko tari mo usuri Iesu.
29 Moiso, Levi mo vai na hanhani tavera matea non Iesu na imana, ale takonahi tamlohi mata lavi na takis peresi na tamlohi tinapua hai la lo hanhani peresira na tep atu. 30 Ale Pharisee peresi na nora tamlohi vujangi mata leu hai la lo ngutungutu isana nona tamlohi usuri lara, “Mata sava ka lo hanhani ale ka lo inu peresi na tamlohi mata lavi na takis peresi na tamlohi hehe?”
31 Ale Iesu mo r̃aramira mara, “Haratu la sopo rojo la sopo opoi na doctor, pani haratu purongo sei la rojo. 32 Na sopo sinai matan vara a tovi la haratu la tataholo la posi, pani mata tamlohi hehe.”
Tapuhoro Na Hanhani
(Mt 9.14–17; Mk 2.18–22)
33 Pharisee la verea isana lara, “Tamlohi usuri non John tamlohi paptijo la lo tapuhoro na hanhani hin te rani mata usiusi, ale tamlohi usuri nona Pharisee la lo vaia sohena, pani nom la lo hanhani la lo inu!”
34 Iesu mo r̃aramira mara, “Ha er̃i vai na tamlohi ka tovira mata mai na hanhani lahi la tapuhoro na hanhani vara tamlohi lahi mo lo toho peresira? 35 Pani rani mo lo mai vara la pa lavi nar̃ihi na tamlohi lahi isara, ale la pa tapuhoro na hanhani hin la rani atu natu.”
Ruru Tuai Peresi Na Ruru Paro
36 Iesu mo mele verera na titileu matea mara, “Mo sopo tea i r̃ari te nona ruru paro vara i lavi tavalu ruru atu i silivi horo na mar̃ari ruru tuai matea hinia. Vara i vaia sohena, i pa r̃ari ruru paro atu, ale tavalu ruru paro atu i pa sopo er̃i sor̃o i r̃uhu hin ruru tuai atu.
Waen Tuai — Waen Paro
37 Ale mo sopo tea i tisi na waen paro i sivo na huri waen tuai. Vara i vaia sohena, waen paro atu i pa vali i sohi i kosahi huri waen tuai atu sei mo masa moiso, ale waen atu i pa roro nar̃ihi, ale huri atu i pa sopo mele r̃uhu matan te hinau. 38 Pani ha pa tisi na waen paro na lolo huri waen paro purongo matan mo malum. 39 Ale mo sopo tea vara i lo inu na waen tuai i opoi na waen paro, matan i pa verea vara, ‘Waen tuai mo meji.’ ”