20
Suihan Iesu Mo Tai Epu
(Mt 21.12–17; Mk 11.15–19; Jn 2.13–22)
Na rani matea, Iesu mo pa lo vujangi na tamlohi na lolo Temple na retivujavujangi mata Retir̃uhu, ale tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu, peresi na vajiahan Israel la mai isana, ale la verea isana lara, “O to vere kamam hinia, vara sava suiha nahai, ko lo vai la hinau nike hinia, teni ko lo vai la hinau nike na suihan hare?” Mo r̃aramira mara, “Enau sohena, a pa usi kamim na retiusia matea, ale ha to verea isaku vara paptijo non John mo tai na tuka teni isana tamlohi?” Moiso la sorasorahia isara lara, “Vara r̃a verea vara, ‘Mo tai na tuka!’ enia i pa verea vara ‘Mata sava ka sopo rasua?’ Pani vara r̃a verea vara, ‘Isana tamlohi!’ tamlohi tari la pa parumateir̃a matan la r̃om vara John enia pr̃ovet matea.” Ale matana la r̃aramia lara, “Kama sopo levosahia vara mo tai epu.”
Ale Iesu mo verea isara mara, “Vara sohena, enau sohena a pa sopo er̃i vere kamim hinia vara na lo vai la hinau nike na suihan hare.”
Titileu Mata Tamlohi Isa Sasati
(Mt 21.33–46; Mk 12.1–12)
Ale, Iesu mo tapulo vere na tamlohi hin titileu akerihi mara, “Tamlohi tavera matea mo lavo na isa grape matea, ale tamlohi la lo pakaia isana. Ale enia mo vano na jara tinapua mo toho mo peravu ea. 10 Na rani asitauni mo mai, mo r̃ule na nona volitusi matea mo vano vara i lavi te vua asitauni isara. Pani la tamlohi atu la tamajia, ale la r̃ulea mo vano lekoleko. 11 Ale tamlohi tavera atu mo mele r̃ule na volitusi tinapua matea, pani la mele tamajia la vailejlejia, ale la mele r̃ulea mo vano lekoleko. 12 Ale tamlohi tavera atu, mo mele r̃ule na hatolura. Enia sohena la vili kitkitia, ale la tipahia. 13 Pa tamlohi tavera matan isa grape atu mara, ‘A pa vai na sava natu? Na levosahia, a pa r̃ule natuku r̃uhur̃uhu nike; korong la pa oloolo hinia.’ 14 Pani la tamlohi atu lara la hitea la hase verea isara lara, ‘Avei korong natuna nahai, r̃a vilimateia matan koruna i pa nor̃a.’ 15 Ale la pulahi nar̃ihia hin isa atu ale la vilimateia.” Ale Iesu mo usira mara, “Ka levosahia vara tamlohi tavera matan isa grape atu i pa vai na sava isan la tamlohi atu? 16 I pa mai i vaikomokomora, ale i mele sile isa grape sei isan te tamlohi tinapua.” La tamlohi tavera atu lara la rongo la reti atu lara, “I pa sopo sohen haratu!”
17 Pani Iesu mo kilau vano tataholo isara mo verea mara, “Vara mo vono, r̃aramin reti sei la ulia tuai enia sava lara,
‘Vatu atu, tamlohi voro na ima la tipahia mo mai pulo vatu atu mata ima’? Psa 118.22
18 Tamlohi tari vara la tialahalaha hin vatu atu, vatu atu i pa putputira, ale vara i jovi hin tea i pa lomolomoa.”
19 Tamlohi vujangi mata leu peresi na tamlohi aulu nona pr̃is la aleale malele vara la taurilatia hin rani atu purongo, matan la rongovosahia vara Iesu mo lo verea titileu atu matara, pani la matahuni na tamlohi.
Iesu Mo Voli Na Takis
(Mt 22.15–22; Mk 12.13–17)
20 Moiso la lo kilau r̃or̃ohia, ale la r̃ule hai vara la usuri r̃or̃ohia la lo tiasia vara i vere te hinau la er̃i taurilatia matana, ale la er̃i taua na lima tamlohi aulu matan Rome matana. 21 Matan haratu, la usia lara, “Tija, kama levosahia vara nom reti peresi na nom vujangi la tataholo, ale ko sopo tametame tea, pani tarea ko lo vujangi na malele varar̃uhu non God. 22 Kama opoia vara kama usiho na retiusia matea. Mo tataholo vara kama sile na takis isan Supe nona mara Rome teni mo vono?” 23 Pani Iesu mo levosahi na nora halu, ale mo verea isara mara, 24 “Ha vujangiau hin te selen hatea mata takis. Niniun hare nakerihi, ale sava uliuli nahai hinia?” Lara, “Non Supe nona mara Rome.” 25 Iesu mo verea isara, “Vara sohena, ha sile Supe nona mara Rome na sava enia nona, ale isan God na sava enia non God.” 26 Ale la tamlohi atu la sopo er̃i pisuhia hin te hinau mo lo verea na naho tamlohi, pani la mar̃urahi tavera na nona r̃arami reti, ale la lo turu tapanono.
Sauteterahi Na Mateia
(Mt 22.23–33; Mk 12.18–27)
27 Sadducee hai la mai isana, enira vao matea la sopo rasua vara God i pa sauteterahi na tamlohi, 28 ale la usi na retiusia matea isana lara, “Tija, Moses mo ulia mara vara vorai tamlohi matea mo mate, enia narouna matea pani mo sopo te natuna, tamlohi atu i pa lavi na malepun voraina ale i pa tape te natun voraina. 29 Ale na rani matea, vorai mo limaravrua la lo toho. Vora tiroma mo lavi na narouna matea, ale mo mate mo sopo te natuna. 30 Ale vora usuria mo pete lavia, 31 moiso hatolura mo mele lavia, ale la tupu limaravrua atu la mate enira mo isoiso, pani la sopo tape te natuvarihi. 32 Hitahuna har̃ai atu mo mate. 33 Hin rani atu vara God i sauteterahi na tamlohi, har̃ai atu i pa naroun hare? O to verea isamam, matan enira tupu limaravrua la lahi hinia!”
34 Ale Iesu mo verea isara mara, “Nake na varama, tamlohi la lo lahi, ale la lo sile na har̃ai mata lahi, 35 pani la haratu God mo hitea vara la tataholo mata turu na sauteterahi na mateia mata unu hin pongi atu mo lo mai, enira la pa sopo lahi teni tea i pa sopo silera mata lahi, 36 matan la pa sopo er̃i mele mate hin te rani matan enira la pa sohena angelo, la natun God matan enira la natun sauteterahi atu. 37 Pani usuri r̃omr̃omi atu sei vara tamlohi la pa mele turu na mateia teni mo vono, Moses sohena mo ulia na Retiulia, sei mo verea hin rani atu God mo retireti isana hin vipahai atu mo lo pepe, Moses mo tovi Moli God mara, ‘God non Abraham, God non Isaac ale God non Jacob’. Exo 3.6
38 God enia mo sopo God nona tamlohi mate, pani nona tamlohi mauri, matan isana, tamlohi tari la lo mauri.”
39 Moiso tatua tamlohi vujangi mata leu la r̃aramia lara, “Tija, ko verea ko varar̃uhu.” 40 Mo sopo te vonara hatea i mele opoia vara i usia hin te retiusia hatea.
Kr̃isto Enia Natun Hare
(Mt 22.41–46; Mk 12.35–37)
41 Pani Iesu mo mele verea isara mara, “Mo sohena sava natu la pa verea vara Kr̃isto enia natun supe David? 42 Matan David hasena mo verea na puku non psalms mara,
‘Moli God mo verea isan noku Moli mara:
O sakele na matuaku, 43 vavano a vai na nom meresahi la mai la toho na ruhuruhu palom.’ Psa 110.1
44 David mo tovia Moli, sohena sava natu enia mo pa natuna?”
45 Ale na peron vao atu la lo tapurongo mo verea isana nona tamlohi usuri mara, 46 “Ha lo kilau mata tamlohi vujangi mata leu, sei la lo opoia vara la lo hahau r̃alihi peresi na ruru peravu mata hapahapa, ale la opoia vara la lo lavi na retioloolo na naho tamlohi na jara maket, ale la opoi na jara sakele la taura mata tamlohi aulu na ima lotu, ale la opoia vara la lo sakele na jara sakele nona tamlohi sei la tovira mata mai na hanhani tavera, 47 ale ha lo kilau mata nora halu sei la lo lavi nar̃ihi na hinahinau tari nona har̃ai malepu hinia, ale la lo tavuhoro na nora vavahinau na usiusi peravu. La pa lavi na talai tavera i jeu na tinapua.”