22
Judas Mo Turuposi Hin Iesu
(Mt 26.1–5, 14, 16; Mk 14.1–2, 10–11; Jn 11.45–53)
Hanhani tavera mata pereti atu mo sopo te isi hinia mo lo mai, haratu la tovia Passover. Ale tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu, la lo aleale malele vara la pa vilimatei Iesu hinia, matan la matahu vara la vaia na naho tamlohi.
Ale Setan mo sohoni Judas Iscariot, vonara matea hin la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu. Mo malue mo vano mo sorasora peresi na tamlohi aulu nona pr̃is peresi na patu police mata Temple. Matan la pa verea vara i pa turuposi hinia sohena sava matan vara i pa taua na limara. Ale la avulahi, la hatihia vara la pa sile te mania isana. Ale matana mo majinga hinia, moiso mo aleale masapa vara i pa turuposi hinia, vara i er̃i taua na limara hin te jara, mo sopo te vao tamlohi hinia.
Isoiso Hanhani Non Iesu
(Mt 26.17–25; Mk 14.12–21; Jn 13.21–30)
Moiso rani mata pereti sei mo sopo te isi hinia mo pala, enia rani atu la lo sile na natu sipsip mata Passover sohena malamalai isan God. Matana, Iesu mo r̃ule Peter enia John mara, “Ha vano ha tatamahu mata nor̃a hanhani mata Passover vara r̃a er̃i hania.”
La usia isana lara, “Ko opoia vara kama pa tatamahunia epu?”
10 Mo verea isara mara, “Ha tapurongo, vara ka lo unu na taon tavera, ha pa tapai na tamlohi matea mo lo utu na jara wai tavera matea. Ha usuria ha unu hin ima atu enia mo unu hinia, 11 ale ha verea isan tamlohi tavera mata ima atu vara, ‘Tija mo verea isam mara, “Nene jara mata matavuhi na imam sei vara a er̃i hani na hanhani mata Passover peresi na noku tamlohi usuri ea?’ ” 12 Ale i pa vujangi kamim na jara tavera matea aulu na imana sei mo tatamahunia moiso, ha tatamahu atu.” 13 Ale la malue la vano la hitea mo tataholo sohen mo verea isara, ale la tatamahu mata Passover atu.
Hanhani Mata Passover Atu
(Mt 26.26–30; Mk 14.22–26; 1Co 11.23–25)
14 Ale aoa matan hanhani atu mo tataholo, Iesu mo sakele na jara hanhani na tep moiso, ale nona vahar̃ule la lo toho peresia. 15 Ale mo verea isara mara, “Na opoia mo tavera jea vara a hani Passover nike peresi kamim, moiso a pa lavi na rongohaji tavera. 16 Matan na verea isamim, vara a pa sopo mele hania vavano i tikeli rani atu hinau tari la masese hin mauri atu God mo aulu hinia.” 17 Ale mo lavi na paniken matea ale mara mo vere meje moiso mo verea mara, “Ha lavia, ha asea isamim ha inua. 18 Matan na verea isamim, vara a pa sopo mele inu waen akerihi vavano i tikeli rani atu, mauri atu God mo aulu hinia i mai.”
19 Moiso, mo lavi na pereti, ale mara mo vere meje moiso, mo topetopea mo silea isara mara, “Harihi enia epeku sei na silea matamim. Ha lo vaia sohena mata r̃omr̃omiau hinia.” 20 Ale lara la hanhani moiso, mo mele vaia sohena hin paniken waen atu mara, “Paniken nike, na lo sureia matamim, enia retitauhi paro sei na lo vaia na r̃aeku.
21 Pani ha tapurongo, haratu sei i pa turuposi hiniau, mo lo sahara na hanhani na tep peresiau nakerihi. 22 Matan Natun Tamlohi i pa vano i usuri na masalon God, pani rani sasati isan haratu sei mo turuposi hinia.”
23 Moiso, enira mo isoiso la tapulo usiusia isara hatehateahi vara sava tamlohi isara natu i pa vai hinau atu.
24 Pani mo sopo tuai, vauriuri matea mo malue isara vara hare natu enia i pa aulu hin mauri atu God mo aulu hinia. 25 Ale Iesu mo verea isara mara, “Hin varama nike supe nona tamlohi r̃or̃oha la aulu na nora tamlohi peresi la haratu suiha mo lo toho na limara, ale la lo retileu isara tarea vara la vai na masalora, pani hina purongo vara la lo toho na ruhuruhura, la lo tovira lara ‘Tuetueni nona tamlohi’. 26 Pani i pa sopo sohena isamim: haratu enia mo opoia vara i aulu i jeu na tinapua, i pa hase taua atano sohena vora hitahu matea, ale haratu mo opoia vara i tiroma na tamlohi, i pa mai i lo volitusi. 27 Hare natu enia tamlohi tavera? Haratu mo sakele na tep teni haratu mo volitusi isana? Enia haratu mo sakele na tep. Pani enau na lo mai isamim sohena volitusi matea.
28 Kamim natu, ka lo toho peresiau na noku rani r̃ilangi. 29 Matan haratu, na lo silea isamim sohen Tamaku mo silea isaku vara, ha pa aulu sohena supe, 30 matan vara ha pa hanhani ale ha inu na noku tep na rani vara na lo tauri na suiha, ale ha pa sakele na jara sakele nona supe mata ari la tavtavui tupu sangavulu r̃omana mo rua atu non Israel.
Rani Vaihite La Pa Mai
(Mt 26.31–35; Mk 14.27–31; Jn 13.36–38)
31 Simon, Simon, o lo levosahia vara Setan mo usia r̃ilangi vara i pa laviho matan vara i hutehutehiho sohena tamlohi mo lo asehi na piri wit, 32 pani na usiusi moiso matam matan vara nom rasua i pa sopo jovi, ale hin rani atu sei ko mele posi, o pa tueni na voraim vara la turu r̃ilangi.”
33 Peter mo verea isana mara, “Moli, enau na tatamahu vara a vano peresiho na ima r̃ilangi, teni a mate matam.”
34 Iesu mo verea mara, “Varar̃uhu na verea isam Peter, toa i sopo lo tarere nohorihi vavano, i tikeli rani atu ko vunvunia vaha tolu vara ko sopo levosahiau.”
35 Ale Iesu mo verea isara mara, “Hin rani atu sei na r̃ule kamim ka vano ka sopo lavi te tanga korohi teni te tanga, teni te sabat — ka vejuveju hin te hinau teni mo vono?”
Lara, “Mo vono.”
36 Mo verea isara mara, “Pani nake natu, haratu vara te nona tanga korohi teni te tanga i pa lavia. Ale haratu mo sopo lo te nona sita vuro, i pa ar̃ehi na nona ruru hamariri, ale i voli te hatea. 37 Matan na verea isamim vara Retitapu nike i pa masese hiniau sei mo vara, ‘La evia peresi la haratu la lo tope na leu’. Matan sava la ulia mataku i pa masese.”
38 Ale la verea lara, “Eh Moli, sita vuro mo rua nahai moiso!”
Ale mo verea mara, “Mo isoiso natu.”
Iesu Mo Usiusi
(Mt 26.36–46; Mk 14.32–42)
39 Ale mo malue hin ima atu mo mele vano na Vuti talu Olive sohen mo lo vaia tarea, ale nona tamlohi usuri la usuria. 40 Ale mara mo kakau jara atu mo verea isara mara, “Ha usiusi matan vara ha pa sopo jovi na vaihite.” 41 Ale mo hahau vano makomona, mo papaohi atano, ale mo usiusi 42 mara, “Tata, vara ko opoia, o er̃i lavi nar̃ihi na noku rani r̃ilangi nakerihi, pani o sopo vai na masaloku, pani o vai na masalom purongo.” 43 Ale angelo matea mo pala isana mo tuenia vara i mele r̃ilangi. 44 Ale na nona r̃om sati tavera mo usiusi mo mele r̃ilangi jea; ale masmasuna mo hoi peresi na r̃ae mo tuturu sivo na lepa. 45 Ale mo mele turu na nona usiusi mo mai isana nona tamlohi usuri, mo hitera la juruvi r̃omaliho, matan la malokoloko tavera, matan r̃omira mo sati na sava i pa masese, 46 ale mo verea isara mara, “Ka lo juruvi mata sava? Ha turu, ha usiusi matan vara ha pa sopo jovi na vaihite.”
La Taurilati Iesu
(Mt 26.47–56; Mk 14.43–50; Jn 18.3–11)
47 Ale Iesu mo pa lo retireti, vao tavera matea mo pala, ale pa tamlohi atu sei la tovia Judas, enia vonara matea hin la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu, mo lo tiroma hin vao atu, mo mai mariviti isan Iesu vara i pungosia, 48 pani Iesu mo verea isana mara, “Judas, o pa turuposi hin Natun Tamlohi na pungosi matea?” 49 Ale la haratu la lo toho r̃alihia, lara la hitevosahi na sava i pa masese lara, “Avei Moli, r̃a taira na sita vuro teni mo vono?” 50 Ale vonara matea mo langa nar̃ihi na peron volitusi non pr̃is aulu. 51 Pani Iesu mara, “Ha isoiso!” ale mo tikeli na perona, ale mo mele sor̃oa vano na patuna. 52 Moiso, Iesu mo verea isana tamlohi aulu nona pr̃is peresi na police mata Temple, peresi na vajiahara sei la mai matana mara, “Ka mai peresi na sita vuro peresi na maja sohen ka lo vano mata taurilati na tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho matea? 53 Tarea na lo toho peresi kamim na lolo Temple pani ka sopo taurilatiau. Pani nakerihi enia nomim rani peresi na rani non suihan r̃or̃oha.”
Peter Mo Vunvuni Iesu
(Mt 26.57–58, 67–75; Mk 14.53–54, 66–72; Jn 18.12–18, 25–27)
54 Moiso la taurilatia, la tiroma hinia la malue la vano na iman pr̃is aulu, ale Peter mo lo usurira asau makomona. 55 Ale lara la vai na hapu matea na livuha jara na lolon rope ima atu moiso, la sakele r̃alihia ale Peter mo vano mo sakele peresira. 56 Moiso, volitusi har̃arihi matea mara mo hite Peter mo lo sakele atu, mo mele kilau mamahunia mara, “Tamlohi nike sohena, mo lo toho peresi Iesu.” 57 Pani Peter mo vunvunia mara, “Har̃ai, na sopo levosahia.” 58 Ale moiso, tamlohi tinapua matea mo hitea mo mele verea mara, “Engko vonara matea.” Pani Peter mo verea mara, “Tapala, enau mo vono.” 59 Ale korong mele aoa matea mo vano moiso, tamlohi tinapua matea mo mele verea mara, “Varar̃uhu sei, tamlohi nike enia mo lo toho peresia, matan enia mara Galilee matea.” 60 Pani Peter mara, “Tapala, na sopo levosahi na sava ko lo verea.” Ale mo pa lo verea toa mo tarere. 61 Ale Moli mo posi mo kilau vano isan Peter, ale Peter mo mele r̃omr̃omi na sava Moli mo verea isana mara, “Toa i sopo lo tarere, o pa vunvuniau vaha tolu.” 62 Ale mo malue mo sahe na jingoima mo tangi huruhuru.
63 Ale la haratu la lo taurilati Iesu la tamajia, ale la lo kerehia. 64 La pesihoro na matana ale la lo usia hinia lara, “O to retimangovi! Hare natu mo tutuiho?” 65 Ale la mele vere na hinau sati tinapua matuvana isana, ale la lo kalia.
Iesu Mo Turu Na Naho Pulutahi Tavera
(Mt 26.59–66; Mk 14.55–64; Jn 18.19–24)
66 Mara mo rani sahe, matavuhi nona vajiahara la pulutahi peresi na tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu. Ale la haratu la lo taurilatia la tiroma hinia mo vano isan nora matavuhi atu, ale la verea isana lara, 67 “Vara engko natu, Kr̃isto atu, o verea isamam!” Pani mo verea isara mara, “Vara a verea isamim, ha pa sopo rasua, 68 ale vara a usi kamim hin te retiusia, ha pa sopo r̃aramiau. 69 Pani mo tapulo nake natu, Natun Tamlohi i pa sakele na tavalu suihan God.” Psa 110.1
70 Ale matana, enira mo isoiso lara, “Engko natun God teni mo vono?” Moiso mo verea isara mara, “Ka pete verea moiso, enau natu.” 71 Moiso, la verea lara, “R̃a pa mele opoi na sava vereulia tinapua! R̃a rongoa mo pete hase verea moiso vara enia Natun God.”