8
Tamlohi Lepros Matea
(Mk 1.40–45; Lk 5.12–16)
Hin rani atu Iesu mo lo sevuti na vutivuti atu, vao tavera jea la lo usuria. Ale hin rani atu tamlohi lepros matea mo mai mo papaohi isana mo verea mara, “Moli, vara o opoia, o er̃i vaiau a vokevoke na noku rojoa.”
Iesu mo sohai na limana moiso mo tikelia, ale mo verea mara, “Enau na opoia. O vokevoke!” Vahatea purongo lepros atu mo tihai. Moiso Iesu mo verea isana mara, “O sopo vere hinau nike isan tea, pani o vano o hase vujangiho isana pr̃is vara ko mele r̃uhu, ale o sile na hina silesilea sohen Moses mo retileu hinia matan vara tamlohi tari la pa levosahia vara engko ko vokevoke moiso.”
Rasua Hin Iesu
(Lk 7.1–10; Jn 4.43–54)
Ale Iesu mo pa lo unu na vanuan Capernaum, captain mata tamlohi vuro matea mo mai isana mo usia r̃ilangi isana, mara, “Moli, o tueniau, noku volitusi mo lo juruvi na ima, epena mo r̃ira, mo lo lavi na rani r̃ilangi tavera.”
Moiso, Iesu mo verea isana mara, “A pa vano a vai na nona rojoa i tihai!”
Pani captain mata tamlohi vuro atu mo verea mara, “Moli, enau na sopo r̃uhu matan vara o unu na imaku, pani o verea purongo, ale noku volitusi i pa r̃uhu. Matan enau sohem, na lo toho na ruhuruhu suiha aulu tinapua, ale la sileau na suiha vara a aulu na noku tamlohi vuro, vara a vere isan te hatea vara, ‘O vano!’ ale i pa vano, vara a vere isan te tinapua vara, ‘O mai!’ ale i pa mai, vara a verea isana noku volitusi vara, ‘O vai haranike!’ ale i pa vaia.”
10 Ale Iesu mara mo rongo hinau sei mo mar̃urahi tavera, ale mo posi mo verea isan vao atu la lo usuria mara, “Varar̃uhu na verea isamim vara na sopo lo tapai te rasua sohen harihi na lolon Israel. 11 Na verea, tamlohi matuvana na jara tari na varama la sopo Jew, la pa mai la sakele matavuhi na hanhani tavera peresi Abraham, Isaac enia Jacob hin mauri atu God mo aulu hinia. 12 Pani tatua tahisan Abraham la pa pulahira na r̃or̃oha tavera, la pa tangi, ale la pa nar̃nar̃or̃i na hur̃ura.”
13 Ale Iesu mo verea isan captain atu mara, “O er̃i vano na imam natu. Ale i pa masese sohen ko rasua.” Vahatea nona volitusi mo mele r̃uhu.
Mo Vaitihai Na Rojoa
(Mk 1.29–34; Lk 4.38–41)
14 Iesu mo pa lo unu na iman Peter, ale mo hite vepalihan Peter mo lo juruvi na vata mo sereia. 15 Mo tauri na limana, ale seserei atu mo tihai moiso har̃ai atu mo mele turu mo vai na hanhani hani Iesu.
16 Hin ravravi atu, tamlohi la lavi na tamlohi matuvana sei tanume sasati mo unu hinira la mai isan Iesu, ale mo reti purongo, ale nona reti atu mo titiu nar̃ihi na tanume sasati isara, ale mo vai na tamlohi rojo tari la r̃uhu. 17 Ale sava pr̃ovet Isaiah mo verea moiso mo masese sei mara:
‘Mo lavi nar̃ihi na nor̃a rojoa, ale mo vair̃a r̃a r̃uhu.’ Isa 53.4
Mauri Vara O Usuri Iesu
(Lk 9.57–62)
18 Iesu mara mo hite na vao tavera atu la lo mai la lo turu porotia, ale mo verea isana nona tamlohi vara la pa usuria la vano roto na tasin Galilee.
19 La sopo lo vano tamlohi vujangi mata leu matea mo mai isana mara, “Tija, a pa usuriho na sava jara o pa vano ea!”
20 Iesu mo verea isana mara, “Viriu jala nora jara juruvi la lo toho, ale maji avuavu taura la lo toho, pani Natun Tamlohi mo sopo te jara vara i lo toho ea.” Dan 7.14
21 Nona tamlohi usuri tinapua matea mara, “Tija, a pa mai, pani o tinar̃ihia vara a tavuni tamaku tako.”
22 Pani Iesu mo verea isana mara, “O usuriau! Haratu la mate la pa tavuni na nora mate!”
Mo Horo Na Langi Tavera
(Mk 4.35–41; Lk 8.22–25)
23 Ale Iesu mo pa lo vele hin boti atu, nona tamlohi usuri la usuria, 24 ale hin rani atu la vano, ale langi tavera matea mo jovi hin tasi atu, ale mariviti suhusuhu la lo putehi na botira natu, pani Iesu mo lo juruvi, 25 ale na nona tamlohi la vano isana la r̃ohaia lara, “Tija! O jurir̃a! R̃a lo pute!”
26 Pani Iesu mo verea isara mara, “Ka matahu mata sava? Nomim rasua mo rihirihi hajavua!” Ale mo turu mo reti r̃ilangi isana langi peresi tasi atu vara la tamata, ale hinau tari la tamata.
27 Ale la nona tamlohi atu la mar̃urahi tavera hinia lara, “Sava tamlohi nahai sohena, matan langi peresi na tasi sohena la oloolo hinia?”
Mara Gadara Na Taptap
(Mk 5.1–20; Lk 8.26–39)
28 Iesu mo hoso na tavalu tasi atu mariviti hin jara tavera atu Gadarene, ale hin jara atu tamlohi mo rua tanume sasati la lo toho hinira, la tai na taptap la mai isana. La tupra rua atu enira la putu, ale la lo vaisati na tamlohi, ale la vai na tamlohi la matahu matan vara la lo hahau hin jara atu. 29 Ale vahatea purongo, la ulo lara, “Natun God! Engko te nom sava isamam! Ko mai nakerihi matan vara o sile na talai isamam sei mo sopo lo ranina tataholo?”
30 Vao poi tavera matea mo lo toho asau makomona hinira la lo susua, 31 ale la tanume sasati atu la usia r̃ilangi isan Iesu lara, “Vara o tiu nar̃ihi kamam, o r̃ule kamam kama unu hin vao poi atuvano!”
32 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha vano!” Moiso la malue la vano la unu hin vao poi atu, ale vahatea purongo vao poi atu la maro la solesole la jovi na pesapesa atu la pute na tasi. 33 Moiso tamlohi kilau na poi atu la maro la vano na taon tavera mariviti hin jara atu la vere na hinau tari la masese hin la tamlohi putu atu tanume sasati la lo toho hinira. 34 Ale hin rani atu tamlohi tari na nora taon tavera atu la mai vara la tapai Iesu, ale lara la hitea la usia r̃ilangi isana vara i malue na jarara.