22
Hanhani Tavera Nona Supe Matea
(Lk 14.15–24)
Ale Iesu mo mele vere na titileu hai isara mara, “Ale mauri atu God mo aulu hinia mo sohen harihi: Supe matea mo tatamahu na hanhani tavera matea mata lahi non natuna, ale mo r̃ule na nona slev vara la vano la tovi la haratu sei la lo usira moiso vara la pa mai na hanhani tavera mata lahi sei, pani la r̃ohu vara la mai. Ale mo mele r̃ule te slev tinapua, ale mo verea isara mara, ‘Ha vano isan la haratu r̃a usira tiroma, ha verea isara vara la mai natu, matan na tatamahuni na noku hanhani moiso, ale ka hitea, la vili na pulaku buluk hai peresi na natu buluk hai sei la r̃avisvis r̃uhu, hinau tari mo tatamahu moiso, ha mai na hanhani tavera mata lahi.’ Pani la sopo tapurongo isara, ale la malue, matea mo vano na isana, matea mo vano na nona stoa, ale la hina tinapua atu la taurilati na nona slev la vailehilehira, ale la vilimateira.
Ale supe atu mo lolokoru, mo r̃ule na nona tamlohi vuro, ale la vano la vili la tamlohi atu la sopo juri, ale la suli jovjovi na nora taon tavera. Ale mo verea isana nona slev mara, ‘Hanhani tavera mata lahi mo tatamahu moiso, pani haratu r̃a usira tiroma la sopo r̃uhu. Ale matana, ha vano na malele tavera, ha usi na sava tamlohi ka tapaira ea vara la mai na hanhani tavera mata lahi.’
10 Moiso la slev atu la vano na malele, ale la tovi matavuhi na tamlohi sasati, peresi na tamlohi r̃uhu, haratu la tapaira, ale ima lahi atu mo mar̃ivi na tamlohi atu la lo usira. 11 Pani na rani supe mo mai vara i hite la tamlohi atu la lo usira, mo hite na tamlohi matea atu mo sopo te nona ruru tataholo mata lahi. 12 Ale mo verea isana mara, ‘Tapala, ko pa unu nike sohena sava matan mo sopo te nom ruru mata lahi?’ Ale tamlohi atu nona hapu mo mate. 13 Moiso supe atu mo verea isana nona slev mara, ‘Ha pesi pulutahi na palona peresi na limana, ha pulahia hin jara r̃or̃oha atu mata talai. Hin jara atu la pa tangtangi, ale la pa ngar̃ngar̃ori na hur̃ura mata rongohaji ea.’ 14 Matan God mo tovi na tamlohi matuvana, pani mo vir̃oni na tupu visalete purongo.”
Voli Na Takis
(Mk 12.13–17; Lk 20.20–26)
15 Moiso Pharisee la vano la hatihia vara la pa vaihitea vara Iesu i kali hin te nona reti. 16 Ale la r̃ule na nora tamlohi usuri peresi na tamlohi non supe Herod la vano isana lara, “Tija kama levosahia vara engko ko lo varar̃uhu, ale ko lo vujangi na malele varar̃uhu mo usuri na masalon God mo tataholo, ale ko sopo r̃omr̃omi na r̃omi tamlohi purongo matan ko sopo tametame tea. 17 O to vere kamam hinia nakerihi vara mo tataholo vara tamlohi la voli na takis isana supe nona mara Rome teni mo vono?”
18 Pani matan Iesu mo levosahi na nora posposi vaisatihi na tinapua, mo verea mara, “Kamim tapnetano, ka lo vaihiteau mata sava? 19 Ha to sileau hin te selen mata takis hatea.” Ale la silea na selen mata takis matea. 20 Moiso Iesu mo verea isara mara, “Ale ha to verea, niniun harepu peresi na hijana nahai?”
21 Lara, “Supe nona mara Rome.”
Ale mo verea isara mara, “Ale vara mo sohena, ha sile na hinau non supe nona mara Rome isan supe nona mara Rome, ale hinau non God isan God.” 22 Lara la rongoa sohena sava mo r̃aramira sei mo r̃uhur̃uhu jea, la hutura hinia, ale la malue la rovo hinia.
Mauri Na Pongi Hitahu
(Mk 12.18–27; Lk 20.27–40)
23 Rani atu mo pa lo vano, ale Sadducee la mai isana. Vao sei la verea vara mo sopo te sauteterahi, ale la usia na retiusia matea, 24 lara, “Tija, Moses mara, ‘Vara te tamlohi mo mate mo sopo te natuna, tasina i pa lavi narouna mata i korohi te natun tavaina.’ Deut 25.5 25 Ale vorai mo limaravrua la lo toho nike isamam, ale vora tiroma mo lahi, ale mo mate, pani mo sopo te natuna. Vora usuria mo lavi narouna. 26 Ale mo sohena isan nona vora usuria atu peresi na hatolura, mo sivo mo tikeli na halimaravruara. 27 Hitahura, har̃ai atu mo mate. 28 Ale, hin pongi atu tamlohi la pa sauteterahi hinia, matan enira mo isoiso la lahi hin har̃ai atu, i pa naroun sahara hinira?”
29 Ale Iesu mo r̃aramira mara, “R̃omimim mo sopo tataholo, matan ka sopo levosahi na Retitapu teni na suihan God. 30 Matan na pongi hitahu na sauteterahi la pa sopo lahi teni la pa tulatulahi, pani la pa sohena angelo na tuka. 31 Ale hin vujangi sei mata sauteterahi, ka sopo lo evi na sava God mo verea isamim? 32 ‘Enau God non Abraham, God non Isaac, ale God non Jacob!’ God mo sopo verea vara enia God non la haratu la mate, pani non la haratu la mauri.” Exo 3.6
33 Ale vao tavera atu lara la rongo na nona vujangi, la mar̃urahi tavera hinia.
Retileu Mo Aulu Jea
(Mk 12.28–34; Lk 10.25–28)
34 Pani Pharisee lara la rongoa vara Iesu mo vuni na hapu non la vao Sadducee atu, Pharisee la pulutahi, ale la mai isana. 35 Ale vonara matea, enia tamlohi lelevosahi mata leu matea, ale mo usia na retiusia matea vara i vaihitea mara, 36 “Tija, sava retileu natu, mo aulu mo jeu na retileu tari na Leu?”
37 Ale Iesu mo verea isana mara, “ ‘O pa opoi Moli nom God vevuhi na mapum, na maurim, ale na nom r̃omr̃omi tari’. Deut 6.5 38 Harihi natu, enia retileu atu mo aulu jea mo tiromara. 39 Haruana mo sohen harihi, ‘O opoi na tahisam sohen ko lo opoiho hasem’. Lev 19.18
40 Hin la retileu atu mo rua, vujangi tari mata Leu non Moses peresi na pr̃ovet la lo turu hinira.”
Natun David Enia Hare
(Mk 12.35–37; Lk 20.41–44)
41 Ale hin rani atu Pharisee la pa lo pulutahi jara matea, Iesu mo usira na retiusia matea, 42 mara, “Ha to vereau na r̃omimim hin Kr̃isto? Enia mahapin hare?”
Ale la verea isana lara, “Enia mahapin David.”
43 Mo verea isara mara, “Mo sohena sava natu, David, na suihan Tanume r̃uhu mo tovia Moli mara,
44 ‘Moli God mo verea isan noku Moli:
O sakele na matuaku na jara oloolo nike,
i tikeli pongi atu a tau na nom meresahi na ruhuruhu palom.’
Psa 110.1
45 Vara David mo tovia Moli, mo sohena sava natu, enia natun David?” 46 Ale, te vonara hatea mo sopo er̃i r̃aramia hin te reti hatea, ale mo tapulo hin rani atu, mo sopo tea i r̃omr̃ilangi vara i mele usi te retiusia isana.