Leta La Vano Isana Vao Kalesia
2
Leta Isan Ephesus
Ale mo verea vara:
“Hinau akerihi natu, o pa ulia i vano isan angelo mata vao kalesia hin Ephesus: ‘Harihi retisohai sei non haratu mo lo tauri na vitusarasara mo limaravrua na matuana, ale mo lo hahau na livuhan la peri lamu mata gold atu mo limaravrua.’
Mara, ‘Na levosahi na nom vavahinau, nom voko peresi na nom r̃omperavu vara o lo turu r̃ilangi na mauri rasua. Na levosahia vara ko sopo lavi te tamlohi sasati, ale ko vaihite na tamlohi hai sei la verea lara enira la vahar̃ule, pani mo vono, ale ko vileia vara enira la tamlohi halu. Na levosahia vara ko lo tauri na nom r̃omperavu na rani r̃ilangi mata hijaku, ale ko sopo tinar̃ihi na nom rasua.
Pani hinau matea na sopo avulahi hinia isam! Enia mo sohen harihi: Nom opoia mo sopo mele r̃ilangi sohen tiroma. Matana, o to r̃omr̃omia vara ko jovi epu na nom opoia matan tiroma, o mele posi na nom hehe, ale o vai na nom opoia sohen tiroma. Pani vara i vono, a pa mele sinai a lavi nar̃ihi na nom peri lamu vara o sopo posi. Pani mele hinau matea ko vaia mo tataholo, ko r̃ohu na sava hinau tamlohi non Nicholas* tamlohi non Nicholas: Tamlohi hai la lo r̃omr̃omia lara Iesu mo lo retireti na tamlohi non Nicholas mara Antioch (O hite: Acts 6.5). la lo vaira, ale enau sohena na r̃ohu hinira.
Isan haratu mo lo rongo, o tapurongo na sava Tanume Tapu mo lo verea isan la vao kalesia atu, haratu mo jeu na suihan sasati, ale mo turu r̃ilangi mo tikeli na isoiso maurina, enau a pa majinga vara i hani na vuan vipahai atu mo lo sile mauri sei mo lo toho Paradise na tuka non God.’ ”
Leta Isan Smyrna
Mo mele verea mara: Rev 22.2; Ezek 28.13
“Hinau akerihi natu, o pa ulia i vano isan angelo mata vao kalesia hin Smyrna: ‘Harihi retisohai sei non haratu enia pulo hinau tari, enia isoiso hinau tari hitahu, mo mate, pani nake mo mele mauri!’
Mara, ‘Na levosahia vara ko lavi na rani r̃ilangi sohena sava moiso, ale na levosahia vara ko tilavono, pani engko ko tavtav, na levosahi la retisasati sei la verea matam mo tai isan la haratu la vara enira Jew, pani enira la sopo Jew tataholo, mo vono enira vaon Setan.
10 O sopo matahu matan la hinau r̃ilangi sei la tatamahu moiso vara la mai isam, ale ko hitea, i pa sopo tuai, Tiapolo i pa tau te tatuamim na ima r̃ilangi vara i vaihite kamim, ale ha pa rongo i sati mata rani i sangavulu, pani vara o r̃omturu r̃ilangi, hina purongo vara o mate matana, pani a pa sileho na nom r̃ongor̃ongo nona supe mata mauri.
11 Isan haratu mo lo rongo, o tapurongo na sava Tanume Tapu mo lo verea isan la vao kalesia atu, isan haratu mo jeu na suihan sasati, ale mo turu r̃ilangi mo tikeli na isoiso maurina, i pa sopo er̃i vano na harua mateia!’ ”
Leta Isan Pergamum
Mo mele verea mara:
12 “Hinau akerihi natu, o pa ulia i vano isan angelo mata vao kalesia hin Pergamum: ‘Harihi retisohai non haratu sei mo lo tauri na sita voro tavalu rua mata vuro!’
13 Mara, ‘Na levosahia vara ko lo toho na jara sei Setan mo supe ea, pani ko lo taurilati na hijaku, ale ko sopo vunvuni na nom rasua hiniau, hina purongo vara la taurilati Antipas noku tuetueni sei mo lo r̃omturu r̃ilangi, la vilia mo mate hin jara atu sei Setan mo lo toho ea.
14 Pani na hite na hinau hai ko lo vaia mo sopo r̃uhu: tatuamim la lo usuri na vujangi non Balaam. Tuai mo vere Balak vara i vujangi na natun Israel vara la er̃i hani na hanhani sei la silea isana tamasi moiso, ale vara la usuri na mauri maji, 15 ale tatuamim sohena la lo usuri na vujangi non tamlohi non Nicholas, tamlohi non Nicholas: hite: 2.6. 16 Ale matana, o posi! Vara i vono, nakerihi purongo vara a mai a pa valum peresi la tamlohi sei la lo usuri Nicholas, ale a pa taira na sita tavalu rua mata vuro na jingoku.
17 Isan haratu mo lo rongo, o tapurongo na sava Tanume Tapu mo lo verea isan la vao kalesia atu, Isan haratu mo jeu na suihan sasati, ale mo turu r̃ilangi mo tikeli na isoiso maurina, enau a pa silea hin hanhani atu sei la tovia mana sei la jarohia. mana: Hin rani atu tavtavuin Israel la lo hahau na jara tano koru tuai, God mo vahanira hin hanhani sei la tovia mana. Hai la verea lara matea mo jarohi na sopesopena hai na puhoro tapu, vara i toho i tikeli rani atu Messiah i pa mele mai hinia matan vara i pa vahani na nona tamlohi hinia. Moiso enau a pa sile na vatu lulu matea isana, ale hin vatu atu hija paro matea mo lo toho hinia, pani haratu mo lavia enia hasena purongo i pa levosahi na r̃aramin hija atu.’ ”
Leta Isan Thyatira
Moli mo mele mauri mo verea mara:
18 “Hinau akerihi natu, o pa ulia i vano isan angelo mata vao kalesia hin Thyatira: ‘Reti nike enira retin Natun God! Mataku la lo hani sohena pepe hapu, paloku la lo angiangi sohena bronze aen mo tutuni.’
19 Mara, ‘Na levosahi na nom vavahinau, nom opoia, nom rasua peresi na nom r̃omperavu mata turu r̃ilangi, ale na levosahia vara ko lo vai na hinau nake mo jeu haratu tiroma.
20 Pani hinau matea na sopo avulahi hinia isam: har̃ai sei Jezebel sei mo lo hase verea vara enia pr̃ovet matea, ko majinga vara i lo vujangi na noku volitusi na malele halu matan vara la lo usuri na mauri maji, ale la hani na hanhani sei la silea isana tamasi moiso. 21 Na sile na masapa isana moiso vara i posi na nona hehe, pani mo sopo opoia vara i isoiso na nona mauri maji. 22 O lo levosahia vara a pa ari Jezebel na rojo matea na vatana, ale la haratu la lo vaivaileu peresia, la pa lavi na rongohaji tavera vara la sopo isoiso hin nona posposi sei, 23 ale a pa vilimatei na natuna, ale vao kalesia tari la pa levosahia vara enau haratu mo lo ale na hinau tari na lolo r̃omi tamlohi peresi na lolo mapu tamlohi. A pa sile na volimim i tataholo isamim hatehateahi i tataholo na nomim vavahinau. Psa 7.9; Jer 17.10
24 Pani isana tatuamim Thyatira la haratu la sopo lelevosahi teni la usuri na vujangi non Jezebel sei hai la lo verea vara enia vujangi puhoni non Setan, ale isamim a pa sopo er̃i mele vere te retileu tinapua hatea isamim matan vara a sopo mele tau te hinau puhoni isamim, 25 pani na verea vara ha lo tauri r̃ilangi na sava ka lo tauria moiso i tikeli pongi atu a pa mele mai hinia.
26 Isan haratu mo jeu na suihan sasati, ale mo lo turu r̃ilangi na noku vavahinau mo tikeli na isoiso maurina, a pa silea na suiha vara i aulu na mara jara tinatinapua, Psa 2.8–9 27 ale i pa aulu hinira, i pa kilaura na maja aen, ale i pa viliroiroira sohena jilivi lepa purongo, i pa sohen suiha atu Tamaku mo sileau hinia, 28 ale a pa silera na majou r̃alavuho.§ majou r̃alavuho: Rev 22.16 Hija atu Kr̃isto enia ‘Majou r̃alavuho’.
29 Isan haratu mo lo rongo, o tapurongo na sava Tanume Tapu mo lo verea isan la vao kalesia atu.’ ”

*2:6: tamlohi non Nicholas: Tamlohi hai la lo r̃omr̃omia lara Iesu mo lo retireti na tamlohi non Nicholas mara Antioch (O hite: Acts 6.5).

2:15: tamlohi non Nicholas: hite: 2.6.

2:17: mana: Hin rani atu tavtavuin Israel la lo hahau na jara tano koru tuai, God mo vahanira hin hanhani sei la tovia mana. Hai la verea lara matea mo jarohi na sopesopena hai na puhoro tapu, vara i toho i tikeli rani atu Messiah i pa mele mai hinia matan vara i pa vahani na nona tamlohi hinia.

§2:28: majou r̃alavuho: Rev 22.16 Hija atu Kr̃isto enia ‘Majou r̃alavuho’.