16
Timɔtee ʋilɛ fai Pɔle ta Silase ʋolu
Naa ʋoluma, Pɔle zeelini Dɛleɓe, ta Lisetele. Kidaaleʋe nui ta ɠɛni miná, daaseigi ga Timɔtee, dee ɠɛni ga Zuifu anzanui ta kidaaleʋeai Kilista ma, kɛɛɠɛ ɠɛni ga Gɛlɛkii ta. Kidaaleʋe nui niiti ti ɠɛni Lisetele ta Ikoniyume, naati ti ɠɛni zeele woo ʋagɔ wosu, é lo Timɔtee ʋa. Wɔin ɠɛni Pɔle ma ga é naa ɠɛ ga ziɛɲɔɠɔ, é naa zeɠeni, ti tati pɛlɛʋolu, tɔɔzei Zuifuiti ta-vai ʋa, niiti ti ɠɛni naama adɛti, mazɔlɔɔ ti pɛ ti ɠɛni kwɛɛni ga kɛɛɠɛ ɠɛni ga Gɛlɛkii. Taai niiti é ɠɛni leʋesu ti zu, é ɠɛni deveiti bosu nuiti ma, niiti keelaiti ta totuɠɔiti ti ti zeɠeni Zeeluzalɛme, naa ɠa a kɛ ti ɠolo naama leveiti bɛ. Egilisiiti sɛbɛ ɠɛni lɔɔzu kidaaleʋei zu, ta ɗa ʋɛɛ ti ʋa folo-o-folo.
Pɔle loli fai Maseedɔine
Ti Filizi ta Galate yooi maaleʋeni, tɔɔzei Zɛnvu Ɲadegai pele leʋeni ti luɠɔ ga ti mina wooi laazeeli Azi yooi zu. Ti zeeliai ma Misi yooi ɠobaʋɛ, ti ɠɛni pɔ ga ti li Ɓitini, kɛlɛ Yesu ná-Zɛnvui la ɠɛni vaani bu. Ti Misi yooi maaleʋeni naazu, ti zeeli Toloase. Kpidii Pɔle kulakɛlɛmai ta zɔlɔɔni, é Maseedɔine zunu ɠila kaani loni, naa ɗa maanɛɛnɛ, é ɗa ɠɛ ma: «Soma kae, è leʋe Maseedɔine, è ɓɔ gi ʋa!» 10 Pɔle ná-kulakɛlɛmai naa maaʋele ma, gi pele ɠaiziɛni gaamago ga gi li Maseedɔine, mazɔlɔɔ gi kwɛɛni ga naa maaʋele ga GALA ka gi lolisu ga gi Woo Niinɛ Ʋagɔi laazeeli ná.
Lidi ɠidaaleʋe vai Filipe taazuʋɛ
11 Gi lɛɛni ɓatoi zu Toloase, gi li Samɔtelase ziɛ zaama yooi ʋɔ pelei, poluma zobui gi li ga Neyapɔlise ʋele. 12 Gi zeɠe miná, gi li fɔ Filipe taazuʋɛ, nii é ɠɛni ga Wɔlɔme laai ta, é ɠɛni ga Maseedɔine ɠoʋi mɔungi ma laai ta. Gi ku felegɔ ɠɛni naama laai zu. 13 Dooɠo foloi gi ɠulani taai ʋa, gi li ziɛ wolai laaʋɛ, é ɠɛni gi ɠisu ga gá Zuifuiti ta-ƓALA falizuʋɛ ta ɠaa ná. Tɛi gi zeini, gi ɓɔɛni anzanuiti pɔ, niiti ti ɠaalɛa ɠɛni de ba. 14 Anzanu ɠila ge ɠɛni ná, nii é ɠɛni ga GALA gaazuluaba nu, daaseigi ga Lidi, é ɠɛni ga seɠe ɓɔi pɔdi nui, ta ná-taazuʋɛ ɠɛni ga Tiyatiil. É ɠɛni woilosu ga pagɔ, Maliɠii ziilaalaoni, nii a kɛ é naati mɛni, nii Pɔle ɠɛni bosu. 15 Tɛi ta ná-pɛlɛ wu nuiti ti ɓatizeni, é gi maanɛɛnɛni, é ɠɛ gi ma: «Ni wo kwɛɛni ga gè ɠidaaleʋea ga ɠite Maliɠii ma, à soma wo lɛ nà-pɛlɛi wu, wo zei ná.» É ɓɔini gi la gola ga kɛni gi naa ɠɛ.
Filipe ɠaso ziɠigi zu vai
16 Yeeta, gi ɠɛni liizu GALA falizuʋɛ, duɔ anzanu ɠila ge gi laaɠomini, nii adɔɓɛɛ yɛnvui ɠɛni su, ná-adɔɓɛɛ vaiti maaʋele ma, ná-duɔ kɛɛɠɛiti ti ɠɛni kulanuma wola zɔlɔɔsu. 17 É ʋilɛni gi ʋolu, gá-o, Pɔle-o, é ɗa ɓain, é ɗa ɠɛ ma: «GALA nii é Anii-Pɛ-Unda, naa ná-botiɠɛ nuiti ka ga zunui niiti, ti ʋaaʋɛ kizo pelei lɛɛzu ga woye.» 18 É ɠɛni naa ɠɛɛzu folo mɔinmɔin daawu. Pɔle ɓɔlɔai ma ga naa, é latini, é ɠɛ zɛnvu ɲɔi ma: «Yesu Kilista laaseigi zu, nà è levezu ga è ɠula anzanui nii zu.» Gaamago é ɠulani anzanui zu.
19 Siɛgi zu ná-duɔ kɛɛɠɛiti ti kaani la ga kito ge la mɔ ti ʋɛ, ti ʋa ani mɔinmɔin sɔlɔɔ ga maaʋele, ti Pɔle ta Silase zoni, ti naati kpokpo taa zaamaʋɛ tukpɔɠaaleʋe nuiti pɔ bɛ. 20 Ti naati teʋeni Wɔlɔme nuiti, niiti ti ɠɛni ga tukpɔɠaaleʋe nuiti, ti ɠɛ ti ma: «Zunui niiti ka ti faa yaɠabagi ʋiliga ada-laai zu. Zuifuiti be, 21 ta kalagi ma zii tanigaa wosu, nii maa la nɛɛni ga adɛi de ga Wɔlɔme nuiti ade ʋa va bu, ɓaa ade ʋa kɛ.» 22 Bɛbɛi ɓalaa wuzeɠeni ti laalɔɠɔma. Tukpɔɠaaleʋe nuiti ti ta-zeɠeiti kulaai ma ti ɠɔba, ti devei veeni ga ti naati doɠa ga kpakɔi. 23 Ti ɓegai ma ga ti loɠa ga kpakɔ ɲɛ mɔinmɔin, ti naati pilini kasoi ɠa, ti kaso makɛ nui leve ga é ɗa wola wɛlɛ ti ma. 24 Tɛi naama levei veeni kaso makɛ nui ya, é ti ʋilini kaso ʋɛlɛi ɠoozu ʋele nuu, é ti-ɠɔɠɔiti dɔ kpeɠɔi ɠa.
25 Kua zaamai Pɔle ta Silase ti ɠɛni GALA falizu, ti ɗa GALA dɛbi wuyeiti too, kasoɠa nui zɔiti ti ɠɛni ti woomɛnisu. 26 Gaamago, zou ɓali wolai ɠɛɛni, é kaso ʋɛlɛi ma wuulaagiti ɲiikpi, kpogiti daalaoni nɔ ʋɔɔma, yɔlɔɠɔiti ti vieni kasoɠa nuiti pɛ ba. 27 Kaso ʋɛlɛ makɛ nui wuungai ma, é ka ga kaso ʋɛlɛi ma ɓogiti daalaogɛ, é ná-boɠa zɔkpɔi ɠulani ma laɠagi zu, é ɠɛni liizu ɓɔɠɔ ʋaazu niina, tɔɔzei é ɠisiɛni ga kasoɠa nuiti pɛ ti ʋela. 28 Kɛlɛ Pɔle ɓainni ga woo wola, é ɠɛ ma: «Mina faa ɲɔu nɔpɛ kɛ ga ɓɔɠɔ, gi pɛ gá ʋɛ.» 29 Kaso ʋɛlɛ makɛ nui wozakalagi maalolini, é lɛɛni ga suvilɛ, é ɗa ɓali, é looni Pɔle ta Silase ɠɔɠɔwu, 30 é ɠula ga tiye eteaʋɛ, é ɠɛ ti ma: «Kɛ̀ɛni, nà kɛ ɠale, gè ʋa ɠizo?» 31 Pɔle ta Silase ti gooɠaaʋoteni, ti ɠɛ ma: «Ɠidaaleʋe Maliɠii Yesu ma, ɗa ɠizo wa ɗa-ʋɛlɛyeɠei wu nuiti.» 32 Ti Maliɠii laawooi woni ma, ta ná-pɛlɛyeɠei wu nuiti pɛ. 33 Naama yeeɠɛɠalai nɔ kpidii, kaso ʋɛlɛ makɛ nui liini ga Pɔle ta Silase, é ta-ʋalaiti gaagba, naa ʋoluma ti ɓatizeni gaamanɔ ta ná-pɛlɛyeɠei wu nuiti pɛ. 34 É lɛɛni ga tiye ná-pɛlɛi wu, é daamianigi ve ti ya. Zunui nii ta ná-pɛlɛyeɠei wu nuiti pɛ ti ɠoozunɛɛni, ti ɠidaaleʋe vai zu GALA ma.
35 Sobui, tukpɔɠaaleʋe nuiti ti salaʋusuiti teʋeni kaso ʋɛlɛ makɛ nui ma, ti ɠɛ ma: «Yeeɓe zunui niiti ba, ti li.» 36 Kaso ʋɛlɛ makɛ nui naama wooi laazeelini Pɔle ma, é ɠɛ ma: «Tukpɔɠaaleʋe nuiti ti keela leʋegɛ mà, ti ɠɛ gè wo ʋilɛ, naa maaʋele ma à ɠula, wo li ziilɛigi zu.» 37 Kɛlɛ Pɔle ɠɛni ti ma: «Gɛi gi ga Wɔlɔme nuiti, ti la gá-ʋeelala lɛɛni, ti gi loɠa kɛlɛmaʋɛ, ti gi ʋili kasoi ɠa. Ta pɔ niina ga ti gi ɠula dɔɔɠuzu? Gi la naa ɠɛa pɛ! Kɛni tiya ɓɔɠɔi ti ʋa, ti gi ɠula ti!» 38 Salaʋusuiti ti liini ti naama wooiti bo tukpɔɠaaleʋe nuiti ma. Naati ti wola luani, ti mɛnigai ma ga ta ga Wɔlɔme nuiti. 39 Ti liini ti pee ve Pɔle ta Silase ʋɛ, ti naati maanɛɛnɛ ga ti ɠula ta-laai ʋa. 40 Pɔle ta Silase ti ɠulaai ma kasoi ɠa, ti lɛɛni Lidi ná-pɛlɛi wu. Ti ɠɛɛɠɛlointi kaai ma, ti naati iɲɔdɔɔni, naa ʋoluma ti ɗa li.